Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo pozvalo je nedavno stručnu javnost i sve zainteresovane organizacije i građane da se uključe u javne konsultacije o Nacrtu zakona o mirnim javnim okupljanjima na području Kantona Sarajevo i Nacrtu zakona o javnim priredbama i drugim oblicima okupljanja na području Kantona Sarajevo. Sarajevski otvoreni centar odazvao se pozivu, te poslao prijedlog amandmana na Nacrt zakona o mirnim javnim okupljanjima na području KS.
Naši komentari i sugestije doprinijeli bi lakšem uživanju prava na okupljanje građanima/kama u Kantonu Sarajevo, te olakšali nadležnim institucijama zaštitu slobode okupljanja i promociju ovog demokratskog vida komuniciranja institucija i građana/ki.
Neki od naših prijedloga su:
- Da se pod mjestom okupljanja podrazumijeva svaki prostor. Međunarodni standardi preporučuju da lokacijska ograničenja kod slobode okupljanja ne budu ekskluzivnog karaktera, tj. da se ne pripisuju tačno naznačenim mjestima u svim okolnostima, pa je u našem prijedlogu data opšta definicija koja bi se to mjesta mogla isključiti, uz ocjenu svih pojedinačnih okolnosti koje su dodatno propisane drugim odredbama.
- Da se izmijeni tačka člana 16 (Zabrana održavanja javnog okupljanja) tako da obuhvata okupljanja koja podstiču i na mržnju usmjerenu prema određenom licu ili grupama zbog njihovog pola, seksualnog opredjeljenja i rodnog identiteta. Ovim putem usklađuju se odredbe Nacrta s odredbama Zakona o zabrani diskriminacije BiH, te Krivičnog zakona FBiH.
- Da se izmijeni član 18. (Održavanje mirnog okupljanja na putu) tako da se organizator okupljanja ne traži odobrenje, nego je dovoljno samo da najavi skup. Drugo, prema međunarodnim preporukama jedan organ treba biti nadležan i odgovoran za odlučivanje o prijavama javnih okupljanja, kako bi se cijeli postupak učinio što prohodnijim. Naš prijedlog predviđa da uz prijavu organu unutrašnjih poslova organizator naznači da li će skup zahvatiti površinu puta, a da potom o prijavi u svjetlu svih okolnosti odlučuje samo jedan nadležni organ (i to policijski organ) umjesto što se ispred organizatora postavljaju dva posebna postupka koje je dužan voditi u slučaju kada je potrebno zabraniti saobraćaj ili okupiti se na površini puta. Centralizacijom odlučivanja o prijavi olakšale bi se obaveze organizatoru okupljanja, što bi trebao biti osnovni cilj razmatranog postupka.
- Da se izbriše DIO TREĆI – PREKRŠAJNE SANKCIJE, tačnije članovi 29.;30.;31.;32.;33. i 34. Prema međunarodnim standardima zakoni koji regulišu pravo na slobodu okupljanja ne bi smjeli za cilj imati kažnjavanje i propisivanje brojnih prekršaja i pratećih sankcija. Uz to, ističemo kako se naročito organizator ne bi smio kažnjavati za postupke učesnika, niti cilj zakona treba biti njegovo kažnjavanje, kao i da se u drugim propisima ionako nalaze odredbe o prekršajnoj i/ili krivičnoj odgovornosti i da je upitno da li je u ovakvim propisima uopšte poželjno izdvojiti dio sa prekršajima i sankcijama. Naš prijedlog je, vodeći se ovim stanovištem, neophodno izuzeti odredbe o kaznama jer su kazne predviđene u drugim propisima, u prvom redu u propisima o javnom redu i miru ili krivično-pravnim propisima u slučaju težih povreda, da bi se izbjeglo dvostruko normiranje.
Nadamo se da će Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo naše komentare i sugestije razmotriti, te uzeti u obzir prilikom utvrđivanja finalnog teksta i regulisanja slobode okupljanja u Kantonu Sarajevo, jer smatramo da svojim znanjem i iskustvom možemo značajno doprinijeti utvrđivanju najadekvatnije regulacije i otklanjanju nedostataka koje smo uočili u praksi, te pomoći uspostavljanju temelja za adekvatnu zaštitu i poštivanje slobode okupljanja i uanprijeđenu saradnju civilnog društva i institucija Kantona Sarajevo.
Nacrt zakona o mirnim javnim okupljanjima na području KS možete pogledati ovdje.