Novim Krivičnim zakonikom nastavlja se trend narušavanja ljudskih prava u Republici Srpskoj

Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) je izvijestila da je na Trinaestoj redovnoj sjednici usvojen Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske. Zakon je izbrisao rodni identitet kao zaštićenu karakteristiku transrodnih osoba iz svih odredbi, uključujući krivična djela počinjena iz mržnje i govor mržnje.

Najoštrije osuđujemo ovu svjesno ciljanu regresiju i umanjivanje pravne zaštite transrodnim osobama u Republici Srpskoj. Ove izmjene, iako male u odnosu na sve što se događa u Republici Srpskoj u proteklom periodu, treba posmatrati kao dio šire slike degradiranja ljudskih prava u RS. Oni koji su spremni da smanje zaštitu transrodnih osoba u Republici Srpskoj su isti oni koji su spremni da građanima narušavaju slobodu izražavanja kroz kriminalizaciju klevete, proglašavaju civilno društvo agentima stranog uticaja ili podržavaju degradiranje institucija i ustavnog poretka BiH.

Argument vlasti RS da se ovakvim postupanjem navodno vrši usklađivanje Krivičnog zakonika RS sa Ustavom RS te da će rodni identitet ubuduće biti obuhvaćen širim i univerzalnijim terminom ‘drugo lično svojstvo’ nije konzistentan a ni logičan jer su u konkretno izmijenjenim odredbama eksplicitno ostale sve druge zaštićene karakteristike poput nacionalnosti, etničke pripadnosti i sl. dok je očito najveći problem bio rodni identitet kojeg je trebalo pod svaku cijenu eliminirati, uključujući i cijenu umanjivanja postojeće pravne zaštite.

Ovakav korak su prethodno argumentovano kritizirali i osudili brojni međunarodni eksperti i institucije uključujući Nezavisnog eksperta za zaštitu od nasilja i diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta UN, Specijalne izvjestiteljice o položaju branilaca ljudskih prava UN i Delegaciju Evropske Unije u BiH.

Primjedbe su stigle i od domaćih institucija i nevladinih organizacija, konkretno Jasminke Džumhur, Ombudsmenke za ljudska prava BiH, Savjetodavnog odbora za zaštitu braniteljica ljudskih prava u Bosni i Hercegovini u okviru Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, Kuće ljudskih prava Banja Luka, Helsinškog parlamenta građana Banja Luka i SOCa a što je i konstatirano u radnim materijalima za sjednicu NSRS.

Nakon što Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske bude objavljen u Službenom glasniku RS, planiramo preduzeti sve dostupne pravne mahanizme kako bi osporili ustavnost ovog propisa.