Koalicija za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje uputila inicijativu u Parlament
Regulisanje zločina iz mržnje šalje snažnu poruku pripadnicima upravo tih manjina – LGBT osobe, povratnici, nacionalne i etničke manjine, itd. da država stoji iza njih
Piše: Ajdin TINJAK
Početkom juna ove godine Koalicija za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje je u Parlament Federacije BiH (PFBiH) uputila inicijativu za izmjenu i dopunu Krivičnog zakona FBiH kako bi se konačno ugradile odredbe vezane uz krivična djela počinjena iz mržnje.
Potreba za usvajanjem izmjena i dopuna Krivičnog zakona Federacije BiH proizilazi i iz potrebe za harmonizacijom domaćeg zakonodavstva i to Krivičnog zakona Federacije BiH s odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH i Zakona o zabrani diskriminacije u BiH, a neophodna je i kako bi došlo do međusobne harmonizacije entitetskih i krivičnog zakona Brčko Distrikta.
Prema riječima federalne zastupnice i članice Komisije za zaštitu ljudskih prava i sloboda Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Vesne Švancer, inicijativa Koalicije još nije razmatrana, jer je i to uslovljeno aktuelnom političkom krizom i nepostojanjem parlamentarne većine. Ona je podsjetila da su izmjene i dopune Krivičnog zakona FBiH kojim bi se adekvatno regulisala i sankcionisala krivična djela počinjena iz mržnje, u prošlom mandatnom periodu (2013. i 2014.) usvojene u Predstavničkom domu, ali ne i u Domu naroda FBiH.
Iz Koalicije se nadaju da će se o inicijativi uskoro raspravljati na tematskoj sjednici Komisije i da će se ona do kraja godine ili najkasnije početkom naredne naći na dnevnom redu Parlamenta, jer se radi o aktuelnoj temi i krivičnim djelima koja ugrožavaju sve građane Federacije.
Strožijim kaznama za krivična djela počinjena iz mržnje zaštitile bi se manjine koje se nalaze u nepovoljnijem položaju i koje su zbog svojih karakteristika izložene raznim kršenjima ljudskih prava koje čine pripadnici većinskih društvenih grupa, smatraju u Koaliciji.
– Regulisanje zločina iz mržnje šalje snažnu poruku pripadnicima upravo tih manjina – LGBT osobe, povratnici, nacionalne i etničke manjine, itd. da država stoji iza njih, tj. da je posvećena toleranciji, demokratiji i zaštiti ljudskih prava svih svojih stanovnika. Također ovakva regulacija jasno poručuje počiniteljima ovih djela, netolerantnim, ksenofobnim pojedincima koji smatraju da mogu uzimati pravo u svoje ruke i određivati gdje je ko dobrodošao, da se takvo ponašanje neće tolerisati već će biti adekvatno sankcionisano. Na taj način vrši se i svojevrsna prevencija ovih djela – kazala je Vladana Vasić koordinatorica programa Sarajevskog otvorenog centra (SOC).
Krivična djela počinjena iz mržnje su krivična djela motivisana netrpeljivošću, predrasudom ili mržnjom prema određenoj osobi ili grupama u društvu zbog nekih njihovih stvarnih ili pretpostavljenih svojstava (nacionalne, etničke, vjerske ili rasne pripadnosti, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, socijalnog ili zdravstvenog statusa, ili nekog drugog svojstva) ili povezanosti s određenom društvenom grupom.
Koaliciju za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje čine: Asocijacija za demokratske inicijative, Centar za mlade KVART, Civil Rights Defenders, Fondacija CURE, Fondacija Mediacentar Sarajevo, Fondacija Istina, Pravda, Pomirenje , Inicijativa mladih za ljudska prava Bosne i Hercegovine , Otaharin, Omladinska novinska asocijacija u BiH (ONA), Sarajevski otvoreni centar, Udruženje BH novinari i Vijeće za štampu BiH.
Tekst objavljen u dnevnom listu Dnevni avaz, 26.09.2015.