Jasenko, možete li nam reći nešto više o samom programu koji će biti prikazan i predstavljen?

Sarajevski otvoreni centar će u periodu od 30. januara do 1. februara organizovati i ugostiti u Sarajevu, u Art Kinu Kriterion, Međunarodni festival queer filma Merlinka, koji je prvi put organizovan prije 6 godina u Beogradu sa idejom da promovira filmove koji se bave LGBT temama. Festival je dobio ime po ubijenoj trans* osobi – Vjeranu Miladinoviću Merlinki. Ove godine, Sarajevski otvoreni centar Merlinku realizuje u partnerstvu sa Banjalučkim Udruženjem Kvir Aktivista.

Jasenko Suljetović
U okviru tri dana festivalskog programa, biće prikazano pet dugometražnih dokumentarnih i igranih filmova. Festival će u petak, 30. januara u 18h, otvoriti dokumentarni film Nancy D. Kates iz 2014. godine “O Suzan Zontag”, koji se intimno bavi životom žene koja je zahvaljujući svom obrazovanju, strasti i aktivizmu postala jedna od najuticajnijih književnih, političkih i feminističkih ikona svoje generacije. Drugog dana festivala biće prikazana dva filma. U 17h biće prikazan dokumentarni film urađen u koprodukciji Rusije i SAD-a iz 2014. godine “Kampanja mržnje: Rusija i gej propaganda”, koji pokušava da dočara situaciju u Rusiji, pošto je ruski parlament 2013. godine izglasao zabranu takozvane “gej propagande” kojom se svaki vid javne diskusije o pravima LGBT osoba pravosnažno smatra zločinom. U terminu od 20h biće prikazan njemački igrani film Anne Zohra Berrached iz 2013. godine: “Dvije majke”. Ovo je priča o dvije žene, koje, kao i mnogi lezbejski parovi u Njemačkoj, shvataju da je put do djeteta mnogo teži nego što misle, jer većina banki sperme ne pružaju usluge lezbejskim i gej parovima iz zakonskih razloga. Trećeg dana festivala, u terminu od 17h biće prikazan američki dokumentarni film iz 2014. godine “Borba za istospolne brakove”, koji govori o događajima iza scene vezanim za tužbu protiv savezne države zbog zabrane istospolnih brakova u Kaliforniji. Film prikazuje iskustva tužitelja i dva gej para čije su se porodice našle u centru kontroverze oko istospolnih brakova. Festival će u 20h zatvoriti australijski igrani film iz 2013. godine “52 utorka”, koji prati život šesnaestogodišnje Bili koja mora naglo da se osamostali kada joj majka otkrije da planira da promijeni spol, što dovodi do toga da provode vrijeme zajedno samo utorkom popodne. Film je emotivna priča o željama, odgovornostima, prilagođavanju i transformaciji.

Koliko je važno da se ovakvi događaji organizuju u BiH imajući u vidu da živimo u veoma netolerantnoj sredini?

Treba imati na umu da kada govorimo o netolerantnoj sredini, osobe koje trpe netoleranciju i nasilje ne trebaju prestati da žive ili postoje u toj sredini već naprotiv, da se bore protiv te netolerancije i ostvare prava koja su im zagarantovana. Merlinka je samo jedan od načina te borbe kojim pokazujemo da nas nasilje neće zaustaviti u borbi za bolje društvo i ljudska prava za sve.

Prošle godine na festivalu se desio incident. Naime, diskusija o transeksualnosti bila je nasilno prekinuta kada je 14 maskiranih osoba napalo goste i gošće festivala i demoliralo Art kino Kriterion. Strahujete i ove godine od sličnih incidenata? Jeste li pojačali mjere bezbjednosti?

Strah od nasilja je uvijek prisutan, pogotovo kada govorimo o LGBT aktivizmu na Balkanu. U našem društvu će uvijek postojati osobe koje će se osjećati ugroženo od strane bilo koga ko je drugačiji te zbog tog osjećaja ugroženosti pribjegavati nasilju. Iako ove godine ne očekujemo bilo kakve incidente mjere bezbjednosti su pojačane i u broju policajaca koji osiguravaju festival i u broju zaštitara. Festival će biti u potpunosti obezbijeđen. Saradnja sa policijom je dosta bolja u odnosu na prošlu godinu na što smo jako ponosni jer se naš rad sa policijom isplatio

Šta ovo nasilje govori o samom društvu u kojem živimo?

Prije svega, nasilje je uvijek uvjetovano neznanjem i strahom od svega što je drugačije. Naše društvo, koje je prošlo i koje i dalje prolaze kroz različite vrste trauma je podložno raznim uticajima od strane državnih i vjerskih institucija koje za sve negativno što se dešavalo ili dešava okrivljuju one koji ispadaju iz zadatih dominantnih normi. Bh. društvo, koje je dovedeno do ruba egzistencije se navodi na zaključke da su za to u ovom slučaju krive LGBT osobe a ne osobe koje su oni izabrali da ih vode.

Koliko je važna solidarnost građana, da se nasilje javno osudi, da se dobije podrška na svakom događaju u vidu što većeg broja publike?

Solidarnost i podrška građana_ki u osudi nasilja je krucijalan elemement u poboljšanju ljudskih prava ne samo LGBT osoba već i bilo koje druge marginalizovane skupine. S druge strane, koliko je važna podrška građana_ki toliko je važna i podrška predstavnika_ca institucija ne samo grada Sarajeva već i Bosne i Hercegovine. Zabrinjavajući nivo zanemarivanja LGBT populacije od predstavnika_ca vlasti i nedostatak kompletne i nedvosmislne osude nasilja nad LGBT osobama omogućava da nasilje u našem društvu opstaje kao društvena norma i ”vaspitna mjera.”

Međutim, građani i građanke Sarajeva su nakon prošlogodišnjih napada na učesnike_ce Merlinke pokazali_e solidarnost i podršku te se slijedeću noć nakon napada na festivalu pojavilo više 300 osoba. Ovo je jasan pokazatelj da u Sarajevu i dalje postoji duh razumijevanja i tolerancije, koji uprkos svemu, i dalje opstaje.

Vodeća tema ovogodišnjeg Merlinka Festivala je sloboda. Koliko su građani_ke BiH danas slobodni_e?

Iako su u teoriji svi građani_ke BiH danas slobodni_e, u praksi vidimo da je ta sloboda prividna i da nije primjenjiva na sve koji_e žive u ovoj državi. Građani i građanke BiH velikim dijelom nisu svjesni_e koliko zapravo nisu slobodni_e i koliko nam je sloboda u suštini ograničena. Sam koncept slobodne je takav da donosi jednaka prava svima a bh.društvo nije spremno na kompromis da svi budemo jednaki_e bez obzira na etničku, vjersku, nacionaonalnu pripadnost ili u ovom slučaju seksualnu orijentatciju. Građani i građanke BiH su i dalje u Orvelovskom narativu koji kaže ”Sve su životinje jednake, ali su neke životinje jednakije.”

Koji su najveći problemi sa kojima se LGBT populacija kod nas susreće? Kako doprinijeti većoj toleranciji?

Lista problema sa kojima se LGBT osobe susreću na svakodnevnom nivou je prilično duga, ali jedan od najvećih problema sigurno jeste ugrožavanje prava na život tj. nasilje usmjereno prema LGBT populaciji te samim tim i neadekavatan način sankcionisanja nasilja kojem su LGBT osobe izložene na svakodnenvnom nivou. Pored toga prošlogodišnji napad na Merlinku i njene učesnike_ce, napadi na Queer Sarajevo Festival 2008. i neadekvatna reakcija policije pokazuju koliko je nivo ugrožavanja slobode okupljanja građana_ki BiH samo zbog jednog dijela njihovog identiteta.

LGBT osobe, ukoliko ne kriju svoj identitet, se susreću sa visokim nivoom diskriminacije u oblasti rada, zdravstva i stanovanja i uskraćivanjem osnovih prava zagaratovanim svim građanima_kama BiH. Jedan od načina povećanja nivoa tolerancije prema LGBT osobama jeste sigurno i veća vidljivost LGBT osoba u javnom životu i bh. društvu. Tu veliku ulogu igraju mediji i njihov način izvještavanja o LGBT temama. Međutim, kao što sam već spomenuo, ta vidljivost takođe mora biti nedvosmisleno podržana od strane državnih/entitetskih institucija i njihovih predstavnika_ca koji_e uprkos zakonima koje su potpisali_e nisu spremni_e stati iza tih zakona. Osobe koje vode ovu zemlju i njene građane_ke imaju obavezu ne samo da implementiraju zakone koje su potpisali već da iskoriste simboličku moć koju posjeduju te doprinesu većoj toleranciji u Bosni i Hercegovini.

Kojim riječima biste pozvali publiku da dođe na festival?

Dignimo čelo i kročimo smjelo!

Više informacija o festivalu pogledajte OVDJE.

Razgovarala Maja Isović