Piše: Masha Durkalić

Serija feminističkih razgovora Neko je rekao feminizam?, kojima su Dani medijski pokrovitelj, nastavljena je 26. novembra, ovaj put ugošćavajući tri političarke: Dianu Zelenika (HDZ 1990), Nerminu Kapetanović (SDA) i Ismetu Dervoz (SBB), koje su govorile o postignućima i mogućnostima rodnih politika, svojim iskustvima u politici, kao i o preprekama za ostvarivanje jednakopravnosti.

Prošlosedmično izdanje feminističkih razgovora Neko je rekao feminizam? u organizaciji Sarajevskog otvorenog centra i Fondacije Friedrich Ebert u BiH po prvi je put okupilo bh. političarke, pružajući im priliku da, nakon nedavno održanih izbora, kažu nešto više o aktivnostima koje se očekuju u predstojećem periodu.

Vrednovanje žena

Diskusiji su prisustvovale Diana Zelenika (HDZ 1990) iz Mostara, Nermina Kapetanović (SDA) iz Zenice, obje će u narednom periodu obnašati funkcije poslanica u Parlamentarnoj skupštini BiH, te Ismeta Dervoz (SBB) iz Sarajeva, koja se na proteklim izborima nije kandidirala, ali je, zahvaljujući svom radu u okviru Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Parlamentarne skupštine BiH, aktivno radila na ostvarivanju jednakopravnosti u svom proteklom mandatu.

Bila je najavljena i Segmedina Srna (SDP), zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo, ali te večeri u sali za vjenčavanje Općine Stari Grad, gdje je diskusija održana, nije bila prisutna. Diskusiju je moderirala Dženana Alađuz, direktorica Infohousea.

Prisutne političarke su u sali, u kojoj osim sedmogodišnjeg sina Nermine Kapetanović nije bilo drugih osoba muškog spola, provele dva sata u energičnom razgovoru o političkim mogućnostima žena u institucijama vlasti, političkim strankama i na ostalim mjestima odlučivanja, te o marginalizaciji ženskih pitanja, pogotovo u kontekstu predstojećeg konstituiranja kantonalnih, entitetskih i državnih vlada, koje bi, prema Zakonu o ravnopravnosti spolova u BiH, u svome sastavu trebale imati najmanje 40 odsto žena, na što su nedavno javno pozvale Ženska mreža BiH i Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH.

Prisutne su se političarke dotakle i drugih tema, poput svojih biografija i postignuća, koje su često zanemarene i nepotpune u odnosu na one njihovih muških kolega, potom mizogine izjave Semira Efendića, načelnika Općine Novo Sarajevo, koja je svojevremeno zgrozila kako (neke) političarke, tako i aktivistice i aktiviste i građanke i građane Kantona Sarajevo, ali i realnih mogućnosti za mijenjanje i utjecanje na izborne programe i politike stranaka kojima pripadaju.

Upravo zbog čestog zanemarivanja političkih biografija članica stranaka, vrijedno je reći ponešto o gošćama.

Diana Zelenika, internistica, kardiologinja i doktorica nauka, članica Predsjedništva HDZ-a 1990, dva mandata je provela kao zastupnica u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog Kantona. Sada je očekuje prvi mandat u Parlamentarnoj skupštini BiH, koji namjerava profesionalizirati.

Nermina Kapetanović, također doktorica, specijalistica je anesteziologije i reanimatologije, članica Glavnog odbora i Predsjedništva SDA, predsjednica Asocijacije žena SDA, dugogodišnja zastupnica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, i također zastupnica u budućem sazivu Parlamentarne skupštine BiH. I konačno, Ismeta Dervoz, dosadašnja zastupnica Predstavničkog doma Parlamenta BiH, poznata kao pjevačica, muzička urednica na radiju i televiziji, projekt menadžerica i ekonomistica, koja se u okviru svojih aktivnosti u Komisiji za ostvarivanje ravnopravnosti spolova izborila i za rodno senzitivni jezik, tako da zastupnice/poslanice sada mogu tražiti da ispred njihovog imena stoji imenica ženskog roda, u odnosu na prošlost kada je kao opcija postojalo samo korištenje imenice muškog roda.

Sugovornice su diskusiju otvorile komentarima na usaglašenost Zakona o ravnopravnosti spolova BiH sa Izbornim zakonom BiH, koja se ogleda u tome da na izbornim listama mora biti najmanje 40 odsto manje zastupljenog spola. No, kako je naglasila moderatorica Alađuz pozivajući se na infografiku o broju žena na izabranim pozicijama na općim izborima 2014, koju je objavio Sarajevski otvoreni centar, žena u novoizabranoj vlasti ima jako malo.

Standard od 40 odsto

U Predstavničkom domu BiH bit će 10 žena od 42 mjesta, u Parlamentu FBiH bit će 21 žena od 98 mjesta, a u Narodnoj skupštini RS-a bit će 13 žena u odnosu na 83 mjesta. Alađuz je postavila pitanje o tome šta se dešava pa ni zakon ne može osigurati da žene zauzmu svoja mjesta u vlasti.

Ismeta Dervoz kaže da se na usaglašavanje zakona čekalo predugo: “Mi se za naša prava ne borimo na način na koji je to potrebno – institucionalno. I ne borimo se tako da se ekipiramo, ujedinimo i imamo zajedničku platformu s koje možemo postići rezultat.” Samo osam političkih stranaka je imalo nositeljice izbornih listi u 2014. godini. Dervoz je mišljenja da pitanje zašto je to tako treba postaviti liderima stranaka, jer u strankama sve započinje. “Političke partije moraju naučiti vrednovati ženu koja hoće i zna da radi, a u političkim partijama se jakih, dobro organiziranih i prodornih žena uglavnom žele riješiti.”

Nermina Kapetanović je članica Glavnog odbora SDA, u kojem od 113 članova i članica ima 13 žena. U Predsjedništvu stranke su tu, od 30 članova, u mandatu do 2015. dvije žene koje imaju pravo glasa – pored Nermine, tu je i Dženana Zlatar. Nermina misli da, iako je žena malo, one u SDA mogu utjecati na kreiranje partijskih politika, “iako je to teško povjerovati za političku partiju koja slovi za konzervativnu”, kako kaže.

Ona sama je, kaže, imala tu mogućnost, ali također napominje i da nije osjetila rodnu diskriminaciju u punom kapacitetu. “Nikada unutar partije nisam doživjela sankcije zbog prava na sopstveno mišljenje. Ima političkih partija koje uvažavaju ono što žena misli i u krajnjem slučaju se može provjeriti koliko smo mi u tome uspjeli.”

Manjak rodne diskriminacije “na svojoj koži” dijeli i Diana Zelenika, koja je 2010. izabrana da nosi izbornu listu svoje stranke za Hercegovačko-neretvanski kanton, dok ove godine postaje nositeljica državne liste. “Kako u takvoj situaciji osjetiti rodnu diskriminaciju? Da li biste je vi osjetili?”, pitala je Diana prisutne.

Dervoz je dodala: “Empatija mora postojati. Ako ja mogu predsjedniku stranke reći šta god mislim da treba da kažem, moramo postići da to bude jednaka mogućnost za sve članove i članice stranke. A kako? Podržavajući jedni druge, radeći zajedno i vjerujući jedni drugima.”

Nermina Kapetanović i Ismeta Dervoz skrenule su pažnju i na to da politička postignuća žena mediji često ignoriraju, navodeći kao primjer aktivnosti delegacije Parlamentarne skupštine BiH u Vijeću Evrope, čije su članice bile, i u sklopu koje su skupa uspješno lobirale kako BiH ne bi bila kažnjena i isključena iz Vijeća zbog neprovođenja presude Evropskog suda za ljudska prava.

Društvo koje ne reagira

“Dolaze nove kolegice, nova lica, mlađa ili starija, a u mojoj partiji pokušavam da mobilišem takve žene. Neke od njih su i na listama, ali, nažalost, one koje su najbolje nisu prošle, jer nije bilo dovoljno političke volje muškaraca. Voljela bih da dođe nova generacija žena koje neće biti fokusirane samo na ženska prava ili pitanja zdravstva, jer žene često rade samo u tim oblastima”, rekla je Nermina Kapetanović.

Diana Zelenika postavila je i pitanje zašto zakon propisuje 40 odsto, a ne 50 odsto žena, a Dervoz je replicirala da je to standard koji ruše samo skandinavske zemlje, gdje se ne radi o zakonskom propisu, nego o normalnom procesu kandidiranja i biranja. Zelenika je također napomenula i to da su mlade žene često hendikepirane kad je u pitanju mogućnost ulaska u politiku zbog – majčinstva. “Da mi je netko prije 15 godina rekao ‘Hajde u politiku’, kada mi je dijete bilo maleno, rekla bih mu da je lud, jer je tada moja funkcija bila da budem majka, i s ponosom sam je htjela obavljati.”

Nezaobilazna tema bila je i prisutnost jednih te istih osoba, mahom muškaraca, na političkoj sceni, koje bivaju birane iznova i iznova, što je još jedna prepreka za “probijanje” žena u stranačkim krugovima. “Nisam za ženu samo zato što je žena. Želim ženu koja zna svoj posao i tu ženu podržavam. Toj ženi ustupam mjesto, a ustupit ću mjesto i muškarcu koji će uraditi pravu stvar za nas, i koji će vrednovati žene”, rekla je Ismeta Dervoz, ističući primjer iz svoje stranke kada se, nakon što je Fahrudin Radončić postao ministar sigurnosti, ukazala jedna prilika za imenovanje i kada je SBB za zamjenicu ministra finansija imenovao Editu Đapo.

Diskusija nije zaobišla ni skandalozni status na Facebooku mladog načelnika sarajevske Općine Novi Grad, Semira Efendića, kojeg je na svom profilu objavio nakon vijesti o osnivanju kluba parlamentarki u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH: “Spolna pripadnost je potpuno pogrešna osnova za političko organiziranje i može donijeti samo štetu, a naročito po žene kojima se kroz takve organizacije ispere mozak do mjere da više nisu sposobne za normalnu socijalizaciju sa ostatkom društva.”

Ismeta je ostala razočarana izostankom potpunije javne reakcije, uputila je čak i zastupničko pitanje na koje Efendić nije odgovorio, te poziv na potpisivanje peticije za Efendićevu smjenu radi kršenja Zakona o ravnopravnosti spolova BiH, a za nju je posebno porazno bilo to što su vijećnice Općinskog odbora Općine Novi Grad podržale svog načelnika: “Gdje je bila reakcija društva, gdje je bila naša društvena svijest, naša nadstranačka borba da sačuvamo dostojanstvo? Sutra će neko reći da ja kao Bošnjakinja i muslimanka od 61 godinu ne mogu hodati u kratkoj suknji. Zašto nije bilo reakcije? Oni koji su zaista trebali pokazati šta misle su ostali nijemi, a to je društvo. Oni koji nama daju mandat.

Diskriminacija počinje onog trenutka kada prešutimo ono što se dogodilo, a mi smo prešutile.”

Na kraju diskusije, Ismeta Dervoz je postavila izazov za iduće četiri godine, ističući da je rodno osjetljivi budžet ono što je BiH jako potrebno.

Svoje je kolegice pozvala i da pomno prate primjenu Istanbulske konvencije u BiH, koja je najjači pravni instrument za borbu protiv nasilja nad ženama i djecom. “Ja od vas očekujem da to stavite na dnevni red Parlamentarne skupštine, koja je prema odredbama te potpisane konvencije nadležna da prati njeno izvršenje”, rekla je Dervoz.

DANI 912 | 05.12.2014.