Njenih 5 minuta: Prikaz knjige Kojeg je roda sigurnost? Rod kao sastavni dio sigurnosti zajednice

Tekst je preuzet iz: BH DANI, broj 821 – 08.03.2013

Piše: Masha Durkalić

Na sarajevskom Fakultetu političkih nauka je u ponedjeljak, 4. marta, predstavljena knjiga Kojeg je roda sigurnost? koja je objavljena u ediciji Gender u okviru izdavačkih aktivnosti Sarajevskog otvorenog centra, u saradnji sa EUPM-om BiH. U pitanju je zbornik radova bh. autora/ica i istraživača/ica čiji tekstovi istražuju rod i sigurnost kroz kriminologiju, nestale osobe, zastupljenost žena u oružanim snagama i policiji, te mirovni aktivizam.

Na promociji koja je održana na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu u ponedjeljak, 4. marta, predstavljena je još jedna knjiga u izdanju Sarajevskog otvorenog centra koja se ovaj put bavi problematikom roda i sigurnosti. Uz moderaciju doc. dr. Lejle Turčilo, prodekanese za nastavu na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, priređivači Tobias Flessenkemper i Damir Arsenijević predstavili su ovu publikaciju zajedno sa Mirelom Rožajac-Zulčić i Amilom Ždralović, autoricama jednog od tekstova objavljenih u ovoj knjizi. Zbornik radova Kojeg je roda sigurnost? objavljen je uz pomoć EUPM-a (European Police Mission in BiH), te je drugi po redu u ediciji Gender Sarajevskog otvorenog centra, koja je zamišljena kao edicija za različite publikacije koje obrađuju temu roda kao sociološki i kulturološki uvjetovane razlike između osoba muškog i ženskog spola, koje su prvenstveno proizvod normi, praksi, običaja i tradicije i kroz vrijeme su promjenljivi.

U predgovoru Sarajevskog otvorenog centra naglašeno je sljedeće: “Rodna pitanja u našem društvu nisu više bitna samo zbog načelnog priznavanja jednakosti pred zakonom, te su nesvodljiva samo na pitanja jednake zastupljenosti žena u različitim sferama društvenog života. Nadamo se da će ova edicija potaknuti promjenu/e svijesti bh. društva i pretpostavki koje leže u samim njegovim temeljima, na prvom mjestu sveprožimajući tradicionalno-patrijarhalni diskurs.” Ova edicija je nedavno otvorena objavljivanjem bh. izdanja zbornika feminističkih radova Neko je rekao feminizam priređivačice Adriane Zaharijević.

Osvijetliti fenomen sigurnosti Publikacija Kojeg je roda sigurnost? nastala je kao rezultat konkursa kojeg je EUPM BiH, zajedno sa Sarajevskim otvorenim centrom, raspisao prošle godine za sve zainteresirane istraživače/ice i aktiviste/kinje, sa željom da se istraže pitanja rodne ravnopravnosti u oblasti sigurnosti. Ideja za konkurs nastala je nakon brojnih razgovora o razmjerima utjecaja aktivnosti sektora sigurnosti koje se odnose na rod, a koje su implementirale brojne organizacije, na i unutar zajednica u BiH. EUPM je želio proširiti debatu o odnosu roda i sigurnosti, odnosno reforme sigurnosnog sektora, te su stoga svi autori/ice pozvani da pošalju originalne i neobjavljene eseje i akademske radove, kojima je pitanje “Kojeg je roda sigurnost?” poslužilo kao osnova.

Sabrani tekstovi u zborniku su na multidiscipliniran način pokušali osvijetliti fenomen sigurnosti, povezujući ga sa rodnim pitanjem/ima, kako naglašava Lejla Turčilo u predgovoru, koja smatra da je prilikom da se mladi autori/ice znanstveno osvrnu na izuzetno značajna sigurnosna pitanja, pristupajući im s aspekta roda, zapravo učinjen značajan iskorak u rodno zasnovanom pristupu samom pitanju sigurnosti, koje je već dugo u fokusu interesa javnosti u BiH i regionu, ali mu se, kako primjećuje Turčilo, dosad uglavnom pristupalo sa aspekta ravnopravnosti i jednake zastupljenosti žena u sigurnosnom sektoru. Kako kaže Turčilo, publikacija reflektira pluralizam mišljenja i pristupa odnosu roda i sigurnosti, ali i raznolikost interpretacija savremene stvarnosti kroz navedeni diskurs. “Publikacija Kojeg je roda sigurnost? na svojevrstan način proširuje koncept sigurnosti kroz gender diskurs, potičući na razmišljanje i buduća istraživanja u ovom znanstvenom polju”, piše Lejla Turčilo u predgovoru.

Priređivači Tobias Flessenkemper i Damir Arsenijević smatraju da ova knjiga predstavlja zbirku istraživačkih eseja koji mapiraju tačku presjeka između roda i sigurnosti u BiH danas. Zbog preovladavajućeg stava u savremenoj literaturi o rodu i sigurnosti, prema kojem rod i dalje ostaje slaba karika u međunarodnim dokumentima i politikama sigurnosti, ovo je bila prilika za artikulaciju ideja i interesa koji će prevazići percepcije roda kao puke smjernice, i to kroz fokus na efekte orodnjene sigurnosti i način na koji se ona ispoljava u svakodnevnom životu, ističu Flessenkemper i Arsenijević. Cilj je bio otvoriti prostor za istraživače/ice i aktiviste/ice i omogućiti im da jasno odrede relevantne i urgentne aspekte mjere u kojoj je rod sastavni dio promišljanja o sigurnosti i stabilnosti zajednica. Na taj način, priređivači su željeli doprinijeti raspravi o rodu u BiH sa vlastite tačke gledišta – dr. Damir Arsenijević, kao univerzitetski profesor i aktivist, angažovan u oblasti rodnih i LGBTQ studija te Tobias Flessenkemper, kao viši dužnosnik EUPM-a, čije je područje odgovornosti zajednička sigurnosna i odbrambena politika EU i EU integracije, sa dugogodišnjom predanosti i angažmanom u civilnom društvu. “Naš je zajednički cilj bio doći do ključnih uvida da li je, i ako jeste, do koje je mjere, strukturalno, rodno zasnovano nasilje rasprostranjeno bh. društvu kao politička ‘norma’, koja uzrokuje nestabilnost, promovira strah i ulijeva nepravdu.”

Učiniti društvenost humanijom Priređivači ističu da su knjigu zamislili kao doprinos promišljanju i djelovanju u vezi sa pitanjem: koji su osnovni uslovi za prekidanje rodno uslovljenog ili rodno zasnovanog nasilja? “BiH ima bogatu tradiciju feminističke akcije i misli još od prije Drugog svjetskog rata, te tradicija od antifašističke feminističke borbe sve do feminističkih akcija i inicijativa 1990-ih i 2000-ih. Međutim, sektor sigurnosti BiH često je samo instrument kroz koji se projicira moć i nasilje. Opresivna priroda policije polako je i, nažalost, nepotpuno transformirana u potpuno demokratizirane policijske snage. Dakle, vratiti se na osnovne uslove znači prepoznati i pozvati se na iskustva i uvide iz prošlosti, koji nam mogu pomoći da sadašnju društvenost učinimo više humanijom.”

Kojeg je roda sigurnost? je zbirka eseja koji oslikavaju rasprostranjeno stanovište koje se odnosi na način na koji je rod uokviren u BiH u proteklih 15-ak godina. Ono što priređivači primjećuju je nedostatak ne samo eseja koji se odnose na svakodnevna iskustva i sigurnost LGBT populacije, veći i nedostatak onih koji se odnose na ustavne ostale, u ovom slučaju, konkretno na Rome. “Svjesni smo da ova zbirka može biti samo početni korak koji će stimulirati misao i potaknuti na kolektivnu akciju, podižući neophodnu svijest da se za teško izborene slobode neprestano treba boriti i ponovo ih uspostavljati. Druga značajna zajednička osobina eseja u ovoj knjizi jeste da, iako njihov fokus i tematika pokrivaju širok spektar tema: od redefinicije sigurnosti iz feminističkih perspektiva,preko uloge žena u mirovnom aktivizmu, žena u sigurnosnim institucijama, pa sve do rodnih aspekata nestalih osoba, svi se mahom bave institucionalnim aspektima presjeka između roda i sigurnosti. To je, čini se, simptomatično za opšteprihvaćeni trend u kontekstu okvira rasprave o rodu, koji je, do sada, pretežno posljedica načina na koje je takozvana međunarodna zajednica pomagala BiH. Dok s jedne strane, tako politički uslovljen okvir omogućava rodu da djeluje kao izraz jednog od mnogih društvenih stavova, on ušutkuje rod kao analitičku kategoriju koja je sposobna da dokazima osvijetli postojeće društvene nejednakosti. U takvom okviru rod toleriše, ali ne transformira.”

Za one koji nisu dobili svoj besplatan primjerak na promociji, vrijedna je informacija da je publikacija, koja je štampana i na engleskom i na bosanskom jeziku, dostupna online na www.soc.ba u sekciji Publikacije pod edicijom Gender, a bit će distribuirana i po svim javnim bibliotekama u Bosni i Hercegovini.