Kratki pregled predavanja Feminističke škole: 08. i 09. juni 2018.

U petak 8. juna u okviru Modula 2 – Država, zakon i ravnopravnost – Adnan Kadribašić, govorio je o diskriminaciji na osnovu spola, roda, spolne orijentacije i ostalih okolnosti. Adnan Kadribašić je predavanje o diskriminaciji počeo istraživanjima koja ispituju nivo patrijarhalnosti i diskriminacije koji prisutan u našem društvu. Razmatrana je diskriminacija kao negativna obveza nadležnih vlasti u oblasti ravnopravnosti spolova. Posvećena je posebna pažnja razgraničenju pojmova diskriminacija i neravnopravnost koji se u javnom diskursu često poistovjećuju. Učesnice su se bavile uzrocima diskriminacije (predrasudama i stereotipima) te svim oblicima diskriminacije koji su zabranjeni Ustavom BiH i Zakonom o zabrani diskriminacije. Kroz konkretne primjere i moduse zaštite, analizirani su potrebni elementi da bi se neko postupanje moglo kvalificirati kao diskriminacija.

U subotu 9. juna, u okviru Modula 3 – Kultura i ideologija – polaznice su imale priliku slušati o tome na koje sve načine patrijarhalna ideologija zastupa silovanje u svojim umjetničkim diskursima. Prije nego je otvorio priču o mediju filma, Nebojša Jovanović je ponudio pregled reprezentacije silovanja u historiji umjetnosti, od antike do danas. Bez obzira na žanrovske okvire, motive ili poetike različitih epoha, reprezentacije silovanja se, u klasičnoj umjetnosti, uvijek zapravo simbolički svode na iste elemente i kompoziciju. Feministička umjetnost donosi ključnu razliku u reprezentaciji.

Nakon toga Nebojša Jovanović je kratko govorio o psihoanalitičkom doprinosu teoriji ideologije. Započeo osvrtom na osnovni predmet kojim je psihoanaliza zaokupljena: nesvjesno. Predavanje je počelo postavljanjem dogmatskog pristupa psihoanalize koja je heterogena, te je naglašeno kako je psihoanaliza kritizirala medicinu i oficijelnu psihijatriju. Istaknuta je burna veza, odnosno produktivni odnos između feminizma i psihoanalize. Osnovni fenomen kojim se psihoanaliza bavi od svojih početaka jeste SEKSUALNOST koja je za psihoanalizu društveno uvjetovana pojava, a nikako prirodna. Psihoanaliza zapravo odbacuje biologiju kao temelj seksualnosti, koju smatra imaginarnom anatomijom. Predavač je naglasio da psihoanaliza nastoji konstruirati određene istine iz nesvjesnog, te da se, pri tome, bavi TRAUMOM SEKSUALNOSTI koju smatra traumom neznanja, te ju pokušava riješiti. Psihoanaliza vidi problem u činjenici što mi, primarno, ne shvatamo seksualnost, i to naziva strukturnom fantazijom. Definiran je pojam FANTAZIJE koja nam daje okvir kroz koji percipiramo stvranost, tj. stvarnost je preklopljena kroz fantazmatski okvir kroz koji gledamo svijet. Naglašeno je da je fantazija uvijek društvena, a ne individualna, te da uključuje koncept identiteta i omogućava nam da si pričamo priču o sebi. Kao takva, fantazija predstavlja temelj ideologije koja time postaje strukturno prisutna u našim mislima.

U srijedu 20. juna, od 17h do 21h, Danijela Majstorović, profesorica na Studijskom programu za engleski jezik i književnost Filološkog fakulteta u Banja Luci gdje predaje lingvističku grupu predmeta, analizu diskursa i kulturološke i medijske studije, govori o temama: Ključni pojmovi u kulturološkim studijima: diskurs, moć i svakodnevni život. Označiteljske prakse, reprezentacija. Tri stuba kulturoloških studija: politička ekonomija, tekst, publika(e). Intelektualno naslijeđe kulturoloških studija: kulturalizam i strukturalizam. Brisanje razlike između visoke i “niske” kulture. Savremena kulturološka analiza. (Anti)esencijalizam i društveni konstrukcionizam.

Realizaciju Feminističke škole Žarana Papić finansijski podržava Švedska vlada putem Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida).