Podsjetimo da je Parlamentarna skupština BiH prošle godine formirala i interresornu radnu grupu za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH, kako bi se izradile izmjene i dopune Izbornog zakona BiH.

Saša Gavrić, izvršni direktor Sarajevskog otvorenog centra, rekao je da, iako se u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini desio značajan napredak, trenutni nivo učešća žena u politici nikako ne može biti zadovoljavajući.„U proteklih deset godina, nismo uspjeli da se značajno odmaknemo od prosječne zastupljenosti žena od svega 20%. Postojeća zakonska regulacija neće dovesti do značajnog unapređenja, te je neophodno daljnje poboljšanje zakonskih okvira kako bi Bosna i Hercegovina ispunila svoje međunarodne obaveze predviđene brojnim dokumentima Ujedinjenih nacija, Vijeća Evrope i Evropske unije, ali i domaću obavezu, definisanu kroz Član 20. Zakona o ravnopravnosti spolova BiH, koji ravnopravnom zastupljenošću oba spola smatra učešće na minimalnom nivou od 40%“, kazao je Gavrić za BUKU, dodajući da, u vezi sa tim, predlažu da se u okviru predstojećih izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, koje će predložiti interresorna radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH, pristupi i izmjeni odredaba koje regulišu ravnopravnu političku participaciju žena i muškaraca.Ističe da se ključna izmjena odnosi na član 4.19, stav (4), koji treba da glasi: Svaka kandidatska lista ima jednak broj kandidata muškog i ženskog spola koji se na cijeloj listi raspoređuju naizmjenično. Ovim izmjenama povećala bi se tzv. izborna kvota sa trenutnih 40% na 50%, te bi se tako unaprijedila vidljivost, ali i vjerovatnoća za izbor kandidatkinja. U proteklih 10 godina, i pored kvota od 33 posto, a od 2013. godine i 40 posto za izborne liste, broj izabranih žena u rijetko kojem zakonodavnom/predstavničkom tijelu prelazi nivo od 20 posto. Na pitanje zbog čega nema više žena među izabranim političkim predstavnicima, Gavrić kaže da su razlozi za ovo višestruki i da je i samo pitanje kompleksno.„Primarni problem jeste svakako patrijarhalni pogled na poziciju žene u javnom i privatnom životu. Po dominantnom obrascu, ženi nije mjesto u politici. Sve ostale probleme, kao što su marginalizacija žena u centralnim tijelima političkih stranaka ili isključivanje žena iz procesa donošenja odluka oko izbornih lista, rezultat su tog odnosa“.

Ipak, bez obzira na trenutnu situaciju, svijest građana se polako mijenja, a Saša Gavrić ističe da se na tome mora raditi decenijama, a vjeruje da žene u politici, mediji ali i organizacije civilnog društva već mnogo toga rade.

„Naš cilj je potpuna ravnopravnost žena i muškaraca, barem na izbornim listama. To je prvi korak. Naš konačni cilje jeste potpuna ravnopravnost žena i u samim parlamentima i vladama. Na tome vrijedno radimo, tako što sarađujemo sa zastupnicima/ama tj. poslanicima/ama, te predlažemo izmjene u zakonodavstvu. Vjerujemo da ćemo za nekoliko godina ostvariti naše ciljeve, jer se ovdje ipak radi o jednom civilizacijskom iskoraku koji se mora desiti“, ističe naš sagovornik.

Gavrić kaže da pojedine političke stranke već sada imaju veliki broj žena u svojim stranačkim tijelima, ali i žena na pozicijama u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.

„HDZ i SNSD se čine kao dobri primjeri, a i Demokratska fronta je postigla dobre rezultate kada je u pitanja zastupljenost žena u parlamentima. Ipak, centralno mjesto gdje se promjena mora desiti jesu same stranke. Kada se pozicija političarki unutar partija ojača, onda će veće učešće u vlasti doći samo od sebe. Neophodno je da se slomi otpor i mizoginija unutar samih stranaka.“

Još uvijek nemamo žene koje su na vodećem mjestu u političkim partijama. Gavrić se slaže sa ovim, ali sa druge strane kaže da se promjene ipak dešavaju, jer je sve više žena na funkcijama potpredsjednica stranaka, sve više žena je u predsjedništvima i glavnim odborima. Taj trend je, ističe naš sagovornik, ohrabrujući, iako to ide presporo.

Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH, ističe da cijela ideja idеја pаrlаmеntаrnе dеmоkrаtizaciје pоčivа nа zаstupljеnоsti svih njеnih grаđаnа i građanki.

„Društvо bеz punоg sudjelovanja žеnа i muškaraca u donošenju odluka је nеdеmоkrаtizirano društvо. Izgrаdnjа suvrеmеnоg društvа zаvisi i оd žеnskih rаdnih spоsоbnоsti, njihоvih iskustаvа i stаvоvа. Nеdоstаtаk rаvnоtеžе izmеđu društvеnоg utjecаја žеnа i muškаrаcа znаči rеdukciјu u mnоgim mоgućnоstimа bosanskohercegovačkog društvа. Kao što se navodi u izvještaju Svjetske banke iz 1999. godine, demokracija i ravnomjerna zastupljenost spolova garantiraju bolji ekonomski razvoj“, kaže za BUKU Samra Filipović-Hadžiabdić.

 

Dodaje da zato s prаvоm mоžеmо rеći dа је оd suštinskоg znаčаја zа bosanskohercegovačko društvо u cјеlini ravnomjerna zastupljenost i podjela odgovornosti žena i muškaraca u javnom životu i prilikom donošenja odluka, kao što je definirano članom 20. Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH.

„Pitаnjе rаvnоprаvnоsti spоlоvа u Bosni i Hercegovini mоrа pоstаti diо svаkе prоgrеsivnе pоlitikе, nа svim nivоimа i u svim sfеrаmа. To je bila zajednička ideja Sarajevskog Otvorenog Centra, Agencije za ravnopravnost spolova BiH i Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Parlamentarne skupštine BiH, koja je održala i sjednicu o ovoj temi“, objašnjava naša sagovornica.

Ona ističe da, kada je riječ o samim listama, žene su uglavnom na drugom mjestu u odnosu na muškarce, vrlo je mali broj nositeljica stranačkih listi, a i na kompenzacijskim su listama muškarci dominantni.

„Kako BiH Izborni zakon predviđa otvorene liste, ženama je dana jednaka mogućnost da budu izabrane u zakonodavna tijela, bez obzira na kojem mjestu se nalazile, pod uvjetom da za to dobiju dovoljan broj glasova birača. Jasno je kako je bosanskohercegovačka politička kultura dominantno kultura muškaraca i da će biti potrebno vremena, truda i inicijative da se takav koncept promijeni u korist većinske populacije, s obzirom da žene čine 52% stanovništva u Bosni i Hercegovini“, kaže ona.

Samra Filipović-Hadžiabdić ističe da je zbog toga grupa zastupnica u Federalnom parlamentu 2013. godine pokrenula „Klub Parlamentarki Federacije BiH“, koji se fokusirao na promociju solidarnosti i nadzor zakonodavstva kroz rodnu perspektivu. Rješavanje pitanja slabog političkog sudjelovanja žena i naglašene nezastupljenosti žena na vodećim položajima i u izvršnim tijelima odlučivanja je još jedna važna aktivnost ovog Kluba.

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, uz saradnju i podršku Gender centara Federacije i RS, ali i brojnih nevladinih organizacija, provodi razne kampanje koje za cilj imaju rušenje stereotipa i predrasuda, kako kod muškaraca, tako i kod žena.

Samra Filipović-Hadžiabdić ističe da svi, žene i muškarci, imaju ista zagarantovana prava sudjelovanja u političkom i javnom životu. Međutim, odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova (ZORS) traže više od jednakog tretmana i mogućnosti; one traže i jednake rezultate, uzimajući u obzir i specifične potrebe i situacije žena i muškaraca, kao i poduzimanje afirmativnih mjera.

„Država je propustila osigurati ravnopravnost žena u političkom i javnom životu, prvenstveno zato što nije odgovorila na specifične potrebe žena kod ostvarenja ovih prava. Na prvi pogled, najveći broj političkih stranaka deklarativno prihvaća ravnopravnost žena, njihovo članstvo i aktivnosti. Međutim, postoji cijeli niz prepreka sa kojima se žene suočavaju u svom djelovanju unutar političkih stranaka u BiH. Naime, ispod površine, političke stranke su vjeran odraz tradicionalističkog odnosa društva prema sudjelovanju žena u javnom i političkom životu. Političke stranke često ne uvažavaju specifična ženska pitanja, a istodobno uskraćuju ženama mogućnost da govore u ime stranke ili da je predstavljaju“, kaže Samra Filipović-Hadžiabdić i dodaje da, nažalost, gotovo da nema razlike u odnosu prema političarkama između stranaka lijeve ili desne orijentacije.

PORUKA ZA ŽENE KOJE ŽELE DA SE BAVE POLITIKOM

„Često i sam sebi izjavljujem onu staru dobru izreku: Uzdaj se use, i u svoje kljuse. Uspjeh u životu, pa i unutar stranaka, ovisi od same osobe. Žene koje ulaze u političke partije moraju biti spremne na sve i moraju imati snagu da se izbore za svoje mjesto. Žene moraju imati i više snage od muškaraca. Ipak, nakon velikog truda, uslijediće rezultati rada, i u tome je suština. Žene i muškarci u političkim strankama moraju djelovati sve više za opšte dobro, a sve manje za ličnu ili partijsku korist. Vjerujem da će taj period i u BiH ubrzo nastupiti“, zaključuje Saša Gavrić.

Iako se promjene odvijaju sporo, ipak je evidentan pomak u političkom uključivanju žena u BiH, ali do krupnijih promjena ne može doći dok se ne promijeni svijest građana i dok se ne razbiju tradicionalni okviri društva u kojem živimo. Svi se slažu da to toga ne može doći preko noći, već se na poboljšanju uticaja žena u politici mora postepeno i sistematski raditi, uključujući sve sfere društva u rješavanje ovog problema.