Video: Krivična djela počinjena iz mržnje i govor mržnje

Incident počinjen iz mržnje je djelo motivirano predrasudom koje nije takvog intenziteta ni štetnosti da bi bilo propisano krivičnim zakonom i da bi se neko zbog njega krivično gonio.

Krivična djela počinjena iz mržnje su krivična djela motivirana netrpeljivošću prema određenim grupama u društvu, za čije postojanje moraju biti ispunjena dva elementa:

Moraju biti propisana krivičnim zakonom. Niko ne može biti krivično gonjen za djelo koje u krivičnm zakonu nije propisano kao takvo. Osvrnemo li se ponovo na pojam incidenta počinjenog iz mržnje vidjećemo da mu upravo nedostaje taj elemenat.

Motivirana su predrasudom. To znači da je počinilac žrtvu izabrao na osnovu njene karakteristike koju ona dijeli sa članovima jedne grupe, kao što je primjerice religija, nacionalna ili etnička pripadnost pripadnost, jezik, seksualna orijentacija, rodni identitet, itd.

Krivična djela počinjena iz mržnje šalju snažnu poruku netrpeljivosti prema žrtvi i grupi kojoj ona pripada, što može izazvati osjećaj nesigurnosti i nepovjerenja unutar zajednice, te eskalirati i povećati tenzije u društvu.

Počinalac ovog krivičnog djela ne mora imati nikakve subjektivne osjećaje prema žrtvi, niti mora poznavati žrtvu. Motiv izvršenja ovog krivičnog je predrasuda tj. subjektivni stav i percepcija žrtve od strane počinitelja. Najčešća meta krivičnih djela počinjenih iz mržnje u BiH su povratničke zajednice, vjerski i sakralni objekti, LGBT osobe, Romi.

Sloboda izražavanja

Sloboda izražavanja podrazumijeva slobodu kruženja informacija i iznošenja mišljenja bez straha od kazne ili osvete, ali i pravo da se izrazi vlastito mišljenje i razmišljanje bez straha da će nas neko u tome spriječiti ili, u najgorem slučaju, kazniti. Ona je jedan od temeljnih stupova za postojanje demokratske vlasti i jedno u nizu univerzalnih ljudskih prava, prava svakog pojedinca u cijelome svijetu.

Govor mržnje

Govor mržnje podrazumijeva usmeni ili pisani govor koji se svodi na javno izazivanje ili raspaljivanje netrpeljivosti i mržnje prema određenoj grupi (ili pojedinoj osobi) u svrhu stvaranja razdora, poticanja na diskriminaciju i nasilje, a zbog njihove nacionalne, vjerske, etničke pripadnosti, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, zdravstvenog stanje, spola, godina, itd.

Govor koji prelazi granice slobode izražavanja, a za cilj ima izazivanje mržnje i netrpeljivosti, te poticanje na diskriminaciju i nasilje je govor mržnje. Korištenje prava slobode izražavanja nosi sa sobom određene odgovornosti i obaveze, te u pojedinim slučajevima može biti ograničena.

Prisustvo govora mržnje u javnom diskursu jedan je od najdirektnijih indikatora slabog demokratskog društva i bazira se na negativnim predrasudama i stereotipima.

Osobe koje koriste govor mržnje i počinitelji incidenata počinjenih iz mržnje vrlo rijetko ostaju samo na ovim djelima. Zbog izostanka adekvatne reakcije nadležnih institucija, te nedostatka adekvatne regulacije i sankcija za ova djela, ona često eskaliraju u krivična djela počinjena iz mržnje.