PROIZVODNJA ZNANJA – Od izdavanja do izložbi

Za sve ovo vrijeme koliko Sarajevski otvoreni centar postoji istraživali_e smo i pisali_e o političkom sistemu, radu institucija, diskriminaciji, historijskim, kulturnim i socijalnim pitanjima vezanim za žene i prava LGBTI osoba. Ovakvom proizvodnjom znanja unaprijedili_e smo feminističke i ljudskopravaške debate u javnom diskursu Bosne i Hercegovine. Ovo su samo neke od naših djelatnosti kojima doprinosimo kulturi, publicistici i umjetnosti u BiH u kontekstu (ženskih i LGBTI) ljudskih prava

Piše: Jasmina Čaušević

Dokumentuj, istraži, analiziraj i objavi

Od svog osnivanja, Sarajevski otvoreni centar je poznat po intenzivnoj istraživačkoj i izdavačkoj djelatnosti. No, tu nije kraj. Sve ono što dokumentujemo, istražimo, analiziramo i objavimo postaje podloga za naš daljnji zagovarački rad. Iskreno vjerujemo da kroz proizvodnju znanja na pravi način doprinosimo društvenim promjenama.

Sve naše publikacije objavljujemo u pet edicija – Questioning, Gender, Ljudska prava, BH politika, Human Rights Paper – u zavisnosti od teme i svrhe svake publikacije. Do sada je objavljeno više od 100 publikacija.

Od 2011. godine izdajemo ediciju Questioning, u okviru koje objavljujemo knjige i druge publikacije koje tematizuju pitanja roda, spola, seksualnosti, kroz politike koje dekonstruišu partrijarhat i heteronormativnost. Od 2012. u ediciji Gender objavljujemo različite naslove koji se tiču: roda kao sociološki i kulturološki uvjetovane razlike između muškaraca i žena, koje su prije svega proizvod normi, praksi, običaja i tradicije i kroz vrijeme su promjenljivi; onih pojava i osoba koje negiraju, prevazilaze, propituju i kritikuju ovu usku binarnu podjelu; te presjeka roda i različitih društvenih kategorija, poput feminizma, sigurnosti, politike, umjetnosti, historije, svakodnevice, liderstva itd. Edicija BH politika od 2012. propituje i analizira politički sistem i performanse institucija naše zemlje. U ediciji Ljudska prava objavljujemo različite izvještaje, tekstove i publikacije koje se tiču ljudskih prava žena, lezbejki, gej, biseksualnih, transrodnih i interspolnih osoba. Edicija Human Rights Papers ima za cilj da međunarodnoj, ali i domaćoj publici ponudi kratke, fokusirane i tematske izvještaje, policy papere, i analize koje su vezane za stanje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, ali i razvoj ljudskih prava u međunarodnom kontekstu. Kroz ove dvije edicije – Ljudska prava i Human Rights Papers – uspjeli_e smo da konkretnim prikupljenim podacima i analizom učinimo vidljivim probleme s kojima se suočavaju žene i LGBTI osobe u bh. društvu i ponudimo konkretna rješenja za te probleme, u rasponu od smjernica do konkretnih prijedloga zakonskih rješenja i javnih politika.

Biblioteka

Kada je Sarajevski otvoreni centar počeo sa radom 2007. godine, započeo je i prikupljanje građe za biblioteku. Od tada je biblioteka progresivno rasla, i do sada je sakupljeno više od 1000 naslova, najviše zahvaljujući donacijama pojedinaca_ki i kupovinom, ali je biblioteka obogaćena i knjigama u vlastitom izdanju.

Naša biblioteka danas nudi studentima i studenticama diplomskih, postdiplomskih i doktorskih studija, kao i svim ostalim građanima i građankama, najnoviju domaću, regionalnu i stranu stručnu literaturu iz oblasti ljudskih prava LGBTI osoba, queer teorije i LGBT studija, kao i bogat izbor knjiga vezanih za pozorište, film, književnost, medijsku kulturu, sociologiju, seksologiju, historiju umjetnosti, antropologiju, političku filozofiju, politologiju, historiju, medicinu iz perspektive lezbejskih, gej, biseksualnih, trans*, interspolnih, aseksualnih, queer pitanja, te ljudskih prava i društvenih teorija.

Također, Odjel za biblioteku i dokumentaciju Centra za ljudska prava u Sarajevu dobio je bogatu savremenu građu koju je Sarajevski otvoreni centar nabavio tokom 2013. godine. Zajednička inicijativa SOC-a i Centra bila je vezana za formiranje studijskog odjela pod nazivom “LGBT korner” u biblioteci Centra. Ovakav studijski odjel omogućava korisnicima_ama da građu širokog područja LGBT kulture i prava pronađu na jednom mjestu, u sekciji LGBT studije/Queer studije.

Ono što našu biblioteku čini jedinstvenom jeste literatura koja se tiče lezbejki, gejeva, biseksualnih, transrodnih, transpolnih, interspolnih i queer osoba, kao i zajednice uopšte, dakle ljudi koji su u javnom prostoru skoro nevidljivi, te je naš cilj da ovim publikacijama približimo javnosti probleme, potrebe, pravo i kulturu ljudi koji svojim životima remete društvene zadatosti i normativnost.

Izložbe i književnost

Višegodišnje druženje i saradnja sa Muzejom književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine svoj vrhunac je doživjela kroz realizaciju tri izložbe o tri velike žene bh. kulturne historije.

U novembru 2016. upriličena je izložba o osnivačici ovog Muzeja, pod nazivom Poezija i Muzej Razije Handžić: konfiskacija pamćenja i sistemsko zanemarivanje ženskog doprinosa kulturi, nauci i institucijama. U martu 2017. organizovana je izložba o književnici Nafiji Sarajlić – USTAJ ŽENO! Europeizacija & Emancipacija: slučaj Nafija Sarajlić – crtice i teme, a u junu 2017. postavljena je izložba o Lauri Papo Bohoreta Sefardska žena u Bosni. Ovim radom kroz izložbe se pokušava ispraviti rodna nepravda sistematskog zanemarivanja doprinosa žena bh. kulturi, nauci, umjetnosti i društvu.

Saradnja kroz umjetnost je išla i šire. Zajedno sa Udruženjem za kulturu i umjetnost CRVENA, u oktobru 2014. godine organizovali smo izložbu Moja kuća je i tvoja kuća. Ova izložba dovodila je u pitanje okoštale diskurse dominacije i moći i predstavljala je prostor za promišljanje svakodnevnice i društva kroz emancipacijske temelje zajedničkog i političkog. Izložba se bavila pitanjima od kojih su neka riješena feminističkom i ženskom borbom de jure, ali ne i de facto: neplaćenog rada, kućnog rada, brige o porodici, nasilja nad ženama tako da ona ostaju u središtu ženske borbe.

Direktan rad sa zajednicom je također podrazumijevao da svakodnevnicu lezbejki, gejeva, biseksualnih i transrodnih osoba pretačemo u umjetnost, dajući široj javnosti pristup autentičnim pričama i iskustvima ovih osoba. Godine 2013, povodom Međunarodnog coming out dana, otvorili smo izložbu Maske su za ormar. Izložba se sastojala od maski smještenih u prostoru i u ormaru, fotografija osoba, intimnih zapisa o osjećaju prikrivanja svojih identiteta, te ormara u koji su, na otvorenju izložbe, posjetiteljice i posjetitelji mogli da uđu i osjete klaustrofobičnost skrivanja kroz audio zapis. Nakon toga, u decembru iste godine, izložba Nevidljiva svakodnevnica autora Irfana Redžovića i Vedada Divovića, prikazala je osobe koje su željele da u javni prostor uđu momenti njihovih svakodnevnica: od mjesta na kojima rade, preko mjesta na kojima se druže, do mjesta u kojima žive. Predstavljanjem u javnom prostoru segmenata života ljudi koji svojom svakodnevnicom prkose podrazumijevanim binarnim socijalnim sistemima naše kulture željeli_e smo doprinijeti načelu da ljudska prava ne smiju biti selektivna, te da sve osobe moraju biti jednake kada su u pitanju uživanje ljudskih prava i odgovornost koju to uživanje nosi.

Publikacije Žene koje vole žene i 18+ dale su glas zajednici koja rijetko ili nikako nema priliku da govori o svom odrastanju, prvim ljubavima, seksu, zajedničkom životu i partnerskim odnosima. Vjerovatno su zato i doživjele nekoliko izdanja.