Inicijativa za monitoring evropskih integracija, koalicija 30 organizacija civilnog društva iz cijele Bosne i Hercegovine, ove sedmice je organizirala diskusiju “Kakve promjene želimo? Reforma Institucije ombudsmena”. Tim povodom smo razgovarali sa Sašom Gavrićem, izvršnim direktorom Sarajevskog otvorenog centra i jednim od najaktivnijih aktivista ove koalicije.
Javnost skoro pa da nije upoznata sa trenutnim aktivnostima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice. Možete nam pojasniti o kakvoj reformi se radi?
Institucija ombudsmena za ljudska prava je jedina nezavisna institucija za zaštitu ljudskih prava u BiH. Kao takva, od centralnog značaja je za građane. Uspostavljanjem jedne Institucije ombudsmena prije nekoliko godina postignut je određen napredak. Ipak, istitucionalni okvir zahtjeva određene reforme, kako bi BiH dobila efikasniju i među građanima prisutniju Instituticiju ombudsmena. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice već dvije godine radi na izradi amandmana ali još uvijek nema prijedlog koji treba ići u parlamentarnu proceduru. Kako bi se taj proces učinio dostupnim i široj javnosti, naša Inicijativa je donijela odluku da organizuje javne rasprave.
Koji su problemi s kojim se Institucija ombudsmena susreće?
Probleme možemo podijeliti na unutrašnje i vanjske. Vanjski problemi se primarno odnose na nedovoljno finansiranje Institucije, način izbora ombudsmena, odnos drugih institucija vlasti prema Instituciji ombudsmena i na neodređenost nekih zakonskih rješenja postojećeg zakona. Unutrašnji problemi vezani su za podjelu posla između trenutna tri ombudsmana, neadekvatna unutrašnja struktura i način donošenja preporuka u slučaju pritužbi građana i građanki. Kao rezultat tih problema, građani uživaju slabiju zaštitu svojih ljudskih prava nego što bi mogli imati, kada bi se ovi problem uklonili.
Inicijativa je objavila dokument u kojem predlaže konkretne promjene. Šta su vaši prijedlozi?
Imajući na umu značaj ove Institucije odlučili smo da trebamo uzeti aktivno učešće u ovom procesu. Iako smo uputili molbu da budemo dio radne grupe, ministarstvo nam nažalost nikada nije odgovorilo, već je ignorisalo molbu trideset značajnih organizacija civilnog društva. Kao rezultat tog odnosa odlučili smo da moramo izraditi konkretna rješenja koja se onose na pitanja koliko ombudsmena BiH treba imati, koje uslove oni trebaju ispunjavati i na koji način se trebaju birati. Naši prijedlozi predviđaju jasnu podjelu poslova između ombudsmena, tako da je svako od njih odgovoran za jednu od oblasti rada. Naši konkretni prijedlozi predviđaju i pojačanje finansijske nezavisnosti institucije, institucionaliziranje saradnje sa civilnim društvom i jačanje pozicije Institucije u odnosu na ostale organe vlasti. Iako ovo sve zvuči apstraktno, mišljenja smo da su ovo sve preduslovi za jačanje same Institucije, a jačanje Institucije je preduslov da bi Institucija mogla raditi više u interesu samih građana i građanki. Prijedloge smo predali ministarstvu i nadamo se da će isti naići na podršku.
Ističete potrebu da se posao i nadležnosti podjele između ombudsmena. Imate li tu neki prijedlog?
Podjela posla se može regulisati zakonom ili prepustiti da se reguliše internim aktima Institucije. Oba rješenja imaju mane i prednosti. Naš prijedlog svakako jeste da BiH ima četiri ombudsmena, kako bi se uklonila postojeća indirektna diskriminacija ostalih. Ova četiri ombudsmena mogu se podijeliti, tako da svaki od njih pokriva poslove koji proizilaze iz jedne od funkcija Institucije: zaštita ljudskih prava, promocija ljudskih prava, nacionalni preventivni mehanizam i suzbijanje diskriminacije. Drugi, možda i bolji način podjele posla, predviđa podjelu posla, tako da svaki od ombudsmena vrši dio jedne od funkcija. Po ovom prijedlog imali bi ombudsmena za ravnopravnost spolova, ombudsmena za ravnopravnost naroda i manjina, ombudsmena za politička i građanska prava i ombudsmena za demokratiju i društvenu solidarnost. Podjela posla mora omogućiti da svaki od ombudsmena vrši samostalno svoj posao, te da ga drugi ombudsmeni ne mogu blokirati u donošenju preporuka u konkretnim slučajevima, kao što je to bio slučaj u prošlosti.
O prijedlozima Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH saznajte OVDJE.