{"id":5493,"date":"2014-06-05T13:39:50","date_gmt":"2014-06-05T13:39:50","guid":{"rendered":"http:\/\/soc.ba\/?p=5493"},"modified":"2014-06-05T13:55:38","modified_gmt":"2014-06-05T13:55:38","slug":"bh-dani-how-much-impunity-can-justice-survive","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/soc.ba\/en\/bh-dani-how-much-impunity-can-justice-survive\/","title":{"rendered":"BH Dani – How much impunity can justice survive?"},"content":{"rendered":"

\"DSC_0397<\/strong><\/p>

Author Masha Durkali\u0107<\/strong><\/p>

Nastavak serije predavanja Neko je rekao feminizam?<\/strong><\/p>

U utorak, 27. maja, u Muzeju knji\u017eevnosti i pozori\u0161ne umjetnosti u Sarajevu odr\u017eano je predavanje Koliko neka\u017enjivosti mo\u017ee podnijeti pravda? u organizaciji Sarajevskog otvorenog centra, te uz partnersku podr\u0161ku Fondacije Friedrich Ebert i medijsku podr\u0161ku magazina Dani. Predava\u010dica je bila Selma Korjeni\u0107, a ovim je predavanjem otvoren drugi ciklus kojeg \u0107e \u010diniti jo\u0161 pet doga\u0111aja od juna do novembra, \u010dije \u0107e teme biti vezane za militarizaciju dru\u0161tva, maj\u010dinstvo, radni\u010dka i socijalna prava, savremenu filmsku bh. umjetnost, te solidarnost i odgovornost feministi\u010dkih inicijativa u BiH.<\/em><\/p>

Koliko je mogu\u0107e pri\u010dati o pravdi u situacijama u kojima pre\u017eivjele osobe svakodnevno sre\u0107u po\u010dinitelje ratnog silovanja i seksualnog nasilja? Kako dr\u017eava od pre\u017eivjelih pravi \u017ertve sistema, a kultura u kojoj \u017eivimo ih osu\u0111uje na \u017eivot u strahu i ti\u0161ini? Kako pravni i socijalni sistem treba da \u0161titi \u017eene koje su pre\u017eivjele seksualno nasilje u ratu?<\/p>

Ovo su samo neka od pitanja koja je postavila Selma Korjeni\u0107 na predavanju Koliko neka\u017enjivosti mo\u017ee podnijeti pravda? Selma Korjeni\u0107 je zaposlena u TRIAL-u (Track Impunity Always) kao saradnica za ljudska prava, te vodi program podr\u0161ke pre\u017eivjelima od seksualnog nasilja iz rata u BiH, a iza nje je deset godina iskustva u radu na istra\u017eiva\u010dkim projektima vezanim za uzroke i posljedice rata u BiH.<\/p>

\"DSC_0402Prva su\u0111enja<\/strong><\/p>

Specijalizirala je direktan rad sa \u017ertvama, te posjeduje certifikat Medice Zenica o zavr\u0161enoj edukaciji na poljima komunikacije, psiholo\u0161ke traume, no\u0161enja sa traumatskim iskustvom i kriznih intervencija. No, sva ova \u201cpriprema\u201d nije dovoljna niti mo\u017ee biti \u2013 Selma ne krije svoju emotivnost na predavanju koje je odr\u017eano nedugo nakon stra\u0161nih poplava koje su ugrozile mnogobrojno stanovni\u0161tvo, a me\u0111u njima i \u017eene \u017ertve seksualnog nasilja u ratu.<\/p>

Tim povodom, u dvori\u0161tu Muzeja knji\u017eevnosti i pozori\u0161ne umjetnosti bila je postavljena i kutija za nov\u010dane priloge za pomo\u0107 ovim \u017eenama, kojima je ekipa TRIAL-a narednog dana odnijela osnovne potrep\u0161tine.<\/p>

Prije nego \u0161to je Selma preuzela rije\u010d, Jasmina \u010cau\u0161evi\u0107 iz Sarajevskog otvorenog centra primijetila je da su upravo poplave reaktualizirale probleme s kojima se susre\u0107u \u017eene \u017ertve seksualnog nasilja u ratu. \u201cKu\u0107e mnogih od tih \u017eena, koje su stradale u ratu, sada su sru\u0161ene i poplavljene, i jedini koji im poma\u017eu su nevladin sektor, te osobe koje imaju emocija, \u017eelje i profesionalnih motiva za to\u201d, rekla je Jasmina.<\/p>

Potom je iznijela zanimljivu opservaciju: \u201cTemeljni mit o Evropi je zapravo zasnovan na silovanju \u2013 feni\u010dansku princezu Evropu Zeus siluje u obli\u010dju bika. Tako\u0111er, tu je i mit o Rimu i otmici i silovanjima Sabinjanki, koje su trebale broj\u010dano upotpuniti stanovni\u0161tvo Rima.\u201d Istaknula je da se o ovoj temi ne bi moglo ni pri\u010dati da 90-ih godina, kada su se \u017eenama u BiH i Ruandi krenule de\u0161avati strahote, feministkinje, aktivistkinje i pravnice nisu izvr\u0161ile nevjerovatan pritisak da se silovanje prepozna kao ratni zlo\u010din i zlo\u010din protiv \u010dovje\u010dnosti. Prva su\u0111enja za silovanja desila su se na me\u0111unarodnim krivi\u010dnim sudovima za biv\u0161u Jugoslaviju i Ruandu.<\/p>

Silovanje kao oru\u017eje<\/strong><\/p>

Selmu za teme rata ve\u017ee pro\u0161lost njene porodice \u2013 1992. je izbjegla iz Fo\u010de, u kojoj su se de\u0161avali stra\u0161ni zlo\u010dini. Godine 2010. po\u010dela je raditi za TRIAL, koji kroz kori\u0161tenje razli\u010ditih me\u0111unarodnih mehanizama za ljudska prava nastoji braniti prava \u017ertava me\u0111unarodnih krivi\u010dnih djela. U BiH je TRIAL prisutan od 2008. kada je zapo\u010det program podr\u0161ke porodicama nestalih osoba.<\/p>

Program podr\u0161ke pre\u017eivjelima seksualnog nasilja iz rata postoji od augusta 2010, a Selma ka\u017ee da, na\u017ealost, iz godine u godinu i dalje postoji potreba za njegovim djelovanjem. Prisutnima je govorila o stvarnim situacijama i problemima s kojima se susre\u0107e.<\/p>

Na samom po\u010detku, podsjetila je da je BiH potpisnica razli\u010ditih me\u0111unarodnih dokumenata, te da u skladu s tim treba biti odgovorna spram svojih gra\u0111ana i gra\u0111anki, jer je to obaveza dr\u017eave u slu\u010daju te\u0161kih kr\u0161enja ljudskih prava, me\u0111u kojima su i silovanje i seksualno nasilje iz rata. Silovanje u ratu u BiH od 1992. do 1995. je bilo kori\u0161teno kao sistematsko oru\u017eje protiv \u017eena, pa \u010dak i mu\u0161karaca, ali Selma navodi da, na\u017ealost, ne postoje pouzdani podaci o tome koliko je ljudi pre\u017eivjelo seksualno nasilje i silovanje, te da se govori o brojci izme\u0111u 20 i 50 hiljada. \u201cMislim da tako precizni podaci nikad ne\u0107e ni postojati, jer su mnoge pre\u017eivjele ubijene, preminule, napustile zemlju, a mnoge i danas \u0161ute.\u201d<\/p>

Uspostavom Ha\u0161kog tribunala 1993. su zvani\u010dno zapo\u010dela su\u0111enja za ratne zlo\u010dine u BiH, te je zlo\u010din ratnog silovanja prvi put progla\u0161en zlo\u010dinom protiv \u010dovje\u010dnosti, a u skladu s tim se sudi i danas. \u201c\u017dene u BiH su zaista napravile presedan. Zajedno sa feministkinjama i organizacijama, pre\u017eivjele su uspjele da zapo\u010dnu proces ka\u017enjavanja po\u010dinilaca u smislu djelovanja krivi\u010dne pravde.\u201d<\/p>

Ha\u0161ki tribunal je seksualno nasilje prvi put sudio u slu\u010daju Du\u0161ka Tadi\u0107a, \u0161to se potom nastavilo i u drugim slu\u010dajevima. Istu praksu je preuzelo i bh. sudstvo od 2005. \u2013 po\u010dinje se suditi pred Sudom BiH i Posebnim odjelom za ratne zlo\u010dine, a kasnije i pred ni\u017eenadle\u017enim sudovima. Selma je navela podatke BIRN-a, prema kojima su pred Ha\u0161kim tribunalom dosad 33 osobe osu\u0111ene za seksualno nasilje. Tako\u0111er je navela da je, po zadnjim podacima OSCE-a, u doma\u0107em sudstvu procesuiran 101 predmet, a od 2005. do 2013. pred Odjelom za ratne zlo\u010dine okon\u010dano je 35 predmeta koji su u optu\u017enici sadr\u017eavali elemente seksualnog nasilja. Za ove zlo\u010dine je oslobo\u0111eno 12 osoba, dok je pred sudovima u FBiH i RS-u, te u Br\u010dko Distriktu, procesuirano ukupno 30 predmeta.<\/p>

\"DSC_0392Kad \u0107e do\u0107i na red?<\/strong><\/p>

\u201cUzev\u0161i u obzir brojeve o kojima se govori \u2013 ovo definitivno nije dovoljno. Svakodnevno se suo\u010davam sa situacijama u kojima pre\u017eivjele govore: \u2018Moj slu\u010daj nije procesuiran, kada \u0107e do\u0107i na red?\u2019\u201d, kazala je Selma, navode\u0107i kao primjer da pojedini masovni zlo\u010dini seksualnog nasilja, koji su se 1992. dogodili u sjeveroisto\u010dnoj Bosni, a radi se o preko 60 \u017eena koje su pro\u0161le kroz logore i do\u017eivjele silovanja, nisu pokrenuti s mrtve ta\u010dke.<\/p>

Selma navodi da s jedne strane Medd\u017eida Kreso, predsjednica Suda BiH, ka\u017ee da je problem pri procesuiranju ovih zlo\u010dina stigma, \u0161to jeste \u010dinjenica, a da s druge strane \u017eene kucaju na vrata tu\u017eitelja i pitaju kada \u0107e njihovi slu\u010dajevi biti procesuirani, \u0161to govori o neskladu koji postoji.<\/p>

\u017dene se suo\u010davaju s te\u0161kim situacijama i ne nailaze na razumijevanje ni od \u0161ire ni od u\u017ee dru\u0161tvene zajednice. Mnoge su partneri ostavili ili su one ostavile njih jer nisu mogle nastaviti sa svojim \u017eivotima, a \u010desto postaju i \u017ertve porodi\u010dnog nasilja.
Pro\u0161le su 22 godine, mnogi su po\u010dinioci na slobodi, a pre\u017eivjele \u017eive na marginama dru\u0161tva. \u010cak i kad se pru\u017ei psiholo\u0161ka podr\u0161ka, s mnogima od njih je te\u0161ko raditi. Selma navodi tu\u017ean primjer \u017eene koja je nedavno, nakon \u0161to su uhap\u0161ena \u010detvorica po\u010dinilaca, umrla od sr\u010danog udara. \u201cTo je rezultat 22 godine nedjelovanja. Zaista se postavlja pitanje: \u0161ta je pravda i \u0161ta ona predstavlja za pre\u017eivjele? Ne postoji adekvatan institucionalni sistem koji \u0107e obezbijediti da krivi\u010dni proces gonjenja i ka\u017enjavanja po\u010dinilaca bude koliko-toliko uspje\u0161an, da ne vr\u0161i retraumatizaciju i reviktimizaciju, i da \u017ertve ne budu prepu\u0161tene same sebi.\u201d<\/p>

Pravda je spora<\/strong><\/p>

Dosta pre\u017eivjelih ka\u017ee da, na\u017ealost, nema pravde za ono \u0161to im se desilo, \u0161to je razumljivo, smatra Selma, jer je pravda, evidentno, spora. Primjena prava i pravnih normi je za pre\u017eivjele \u010desto nepoznanica.<\/p>

\u201cKa\u017enjavanje po\u010dinilaca mnoge od njih ne vide kao cjelokupni koncept pravde, kao \u0161to i ne treba biti. Ka\u017enjavanje po\u010dinilaca je samo dio toga. Za njih to nije zavr\u0161ena pri\u010da.\u201d Mnogi po\u010dinioci jo\u0161 uvijek nisu uhva\u0107eni. \u017dive slobodno u BiH, blizu povratni\u010dkih porodica, ili u zemljama Evrope. Pre\u017eivjele od nadle\u017enih organa nisu previ\u0161e informirane o svojim pravima. Selma navodi da \u017eene \u010desto ne znaju da imaju pravo da podnesu krivi\u010dnu prijavu za ne\u0161to \u0161to se desilo prije 22 godine ili da ne znaju da mogu tra\u017eiti informaciju o procesu istrage.<\/p>

Po\u010dinioci se \u010desto olakotno pu\u0161taju na slobodu, ili se brane sa slobode. De\u0161avale su se i situacije da po\u010dinioci budu preba\u010deni u zatvorsku jedinicu s ve\u0107inskim pripadnicima svoga naroda, dok se pri tome ne vodi ra\u010duna da u tom gradu \u017eive za\u0161ti\u0107ene svjedokinje koje su svjedo\u010dile protiv njih. Nakon pu\u0161tanja na slobodu, po\u010dinioci \u010desto bivaju do\u010dekani kao heroji, pogotovo ako su imali odre\u0111ene komandne odgovornosti, a neki od njih su i na politi\u010dkim funkcijama.<\/p>

Sistem pravne i psiholo\u0161ke podr\u0161ke tako\u0111er nije rije\u0161en \u2013 ne postoji potpun ciklus podr\u0161ke prije i nakon svjedo\u010denja. Nevladine organizacije donekle uspijevaju pru\u017eiti podr\u0161ku, ali ne mogu pokriti sve \u0161to se de\u0161ava. Jo\u0161 jedan problem na kojem TRIAL radi je nemogu\u0107nost ostvarivanja kompenzacije za nematerijalnu \u0161tetu nakon izricanja presude putem gra\u0111anskih sudova.<\/p>

To su vrlo te\u0161ki procesi za pre\u017eivjele koje nemaju novca da plate advokate, a sistem besplatne pravne pomo\u0107i ne funkcioni\u0161e dovoljno dobro za tu svrhu. Svjedokinje koje \u017eeli u\u0107i u ovaj proces to ne mogu uraditi, jer su mahom za\u0161ti\u0107ene i na po 30 godina. Selma Korjeni\u0107 isti\u010de da postoji rupa jer pre\u017eivjele niti mogu ostvariti pravo, niti im se \u017eeli pomo\u0107i, a u pitanju su \u017ertve koje \u010desto svjedo\u010de u klju\u010dnim predmetima. \u201c\u0160ta je dato svim tim bitnim \u017eenama i mu\u0161karcima koji su uklju\u010deni u na\u0161u historiju i u kreiranje na\u0161e ratne pro\u0161losti? Postoji i institucionalna i dru\u0161tvena ti\u0161ina. Svjedo\u010dili su, dali su doprinos, ali \u0161ta oni od toga imaju?\u201d<\/p>

\u0160utnja u RS-u<\/strong><\/p>

Do 2006. u kontekstu socijalnih i ekonomskih prava nije bilo ura\u0111eno ni\u0161ta. Spomenute godine su Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne za\u0161tite, za\u0161tite civilnih \u017ertava rata i za\u0161tite porodica s djecom \u017ertve seksualnog zlostavljanja i silovanja u ratu prepoznate kao civilne \u017ertve rata i dodijeljen im je poseban status koji se ne\u0107e preispitivati. Dotada su se njihova stanja preispitivala, te su morale dokazivati stepen fizi\u010dkog o\u0161te\u0107enja, \u0161to je \u010desto bilo nemogu\u0107e jer nisu imale fizi\u010dkih ozljeda.<\/p>

U skladu s tim, pre\u017eivjele mjese\u010dno primaju 506 KM. Taj novac je \u010desto jedini u porodici, a kada se kupe lijekovi, ne ostaje mnogo. Bez obzira na ovo priznanje, koje se smatra pozitivnim iako postoji u samo jednom dijelu BiH, Selma ka\u017ee da mnoge \u017eene jo\u0161 uvijek \u017eive u izolaciji.<\/p>

U Republici Srpskoj se ne mogu nikome obratiti za pomo\u0107, jer jo\u0161 uvijek vlada \u0161utnja. \u201cVlasti ni\u0161ta ne rade. Jo\u0161 uvijek se pravo \u017eena \u017ertava seksualnog nasilja iz rata u RS-u ve\u017ee za najmanje 60 odsto fizi\u010dkog invaliditeta i uslova da do januara 2007. moraju podnijeti zahtjev da bi ostvarile pravo. To je suludo! Uslov prekida \u0161utnje ne smije biti nikakav datum!\u201d<\/p>

Na kraju, Selma je pitala: \u201cKoliko je krivi\u010dna pravda mogu\u0107a u uslovima u kojima bh. dru\u0161tvo nije u stanju pratiti potrebe pre\u017eivjelih i njihovih porodica, i po\u0161tivati njihova osnovna socijalna i egzistencijalna ljudska prava i koliko je taj proces zaista iskren, ako nema osnovnih prava za \u017ertve i njihove porodice?\u201d<\/p>

Selma ka\u017ee da je pravda bitna, ali da se od jednog dru\u0161tva ne o\u010dekuje da pru\u017ei samo pravdu ve\u0107 i da radi na pomirenju, izlje\u010denju i pravom procesu katarze. \u201cTeg je stavljen na krivi\u010dnu pravdu, ali previ\u0161e se o\u010dekuje. Svi o\u010dekuju od tu\u017eilaca i sudija da rije\u0161e sve probleme, ali tu odgovornost nismo sveli prije svega na individualnu, kao i na odgovornost drugih institucija dr\u017eave. Ovi procesi jedan bez drugog ne mogu dovesti do pozitivnih koraka.\u201d<\/p>

BH Dani, no. 886, 5.6.2014.<\/em><\/p> ","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Author Masha Durkali\u0107 Nastavak serije predavanja Neko je rekao feminizam? U utorak, 27. maja, u Muzeju knji\u017eevnosti i pozori\u0161ne umjetnosti u Sarajevu odr\u017eano je predavanje Koliko neka\u017enjivosti mo\u017ee podnijeti pravda? u organizaciji Sarajevskog otvorenog centra, te uz partnersku podr\u0161ku Fondacije Friedrich Ebert i medijsku podr\u0161ku magazina Dani. Predava\u010dica je bila Selma Korjeni\u0107, a ovim je … Continued<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":5487,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[2,450,491],"tags":[],"class_list":["post-5493","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-news","category-press-en","category-somebody-said-feminism"],"acf":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/soc.ba\/site\/wp-content\/uploads\/2014\/06\/DSC_0397-Small.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5493"}],"collection":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5493"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5493\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5487"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5493"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5493"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5493"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}