![\"173d2-IDAHO\"](\"http:\/\/soc.ba\/site\/wp-content\/uploads\/2014\/05\/173d2-IDAHO.jpg\")
U kovanici LGBT, slovo T ozna\u010dava trans* osobe \u010diji spol ne odgovara rodu kojeg oni\/e osje\u0107aju. \u010cesto je za njih rezervirano najvi\u0161e stigme, pogotovo u patrijarhalnom dru\u0161tvu poput na\u0161eg, gdje su binarne rodne uloge davno odre\u0111ene. U takvim okolnostima, trans* osobe te\u0161ko ostvaruju osnovna ljudska prava i svakodnevno su suo\u010dene sa osudama, diskriminacijom, nasiljem i poni\u017eavanjem<\/p>
\u017divot trans* osoba, \u010diji spol i rod ne odgovaraju jedan drugome, svakodnevna je borba. Ove osobe ne pronalaze svoje mjesto u bh. dru\u0161tvu koje je sve uloge ve\u0107 rezerviralo isklju\u010divo za mu\u0161karce ili \u017eene. Mnogim trans* osobama je od djetinjstva jasno da su ro\u0111ene u pogre\u0161nom tijelu. To je bio slu\u010daj i sa Aleksom (29) iz Mostara, trans* osobi f2m (female to male, osoba koja iz \u017eenskog prelazi u mu\u0161ki spol).<\/p>
Za Aleksa je jedan od najte\u017eih perioda bio pubertet. \u201cSamo sam htio pobje\u0107i iz tog tijela\u201d, ka\u017ee. Dugo je negirao svoj identitet. \u201cTek kad sam upoznao ljude iz organizacije koja se bavila promoviranjem prava LGBTIQ osoba, shvatio sam da je uredu da se tako osje\u0107am, i da mogu biti ono \u0161to ustvari i jesam: transrodna osoba.\u201d<\/p>
Po\u010deo je \u017eivjeti svoj identitet, ali je, na\u017ealost, postao i meta razli\u010ditih oblika nasilja. \u201cNaravno da se pla\u0161im nasilja, ali otkad sam prihvatio svoj identitet nije me bilo strah onoga \u0161to jesam. Ponosan sam \u0161to sam trans* osoba.\u201d<\/p>
Negativna iskustva<\/strong><\/p> Aleks trenutno studira u Norve\u0161koj, dr\u017eavi u kojoj ga niko ne pita ni za spol ni za rod, za razliku od BiH, gdje je imao mnogo neugodnih situacija zbog, recimo, dokumenata u kojima stoji njegovo \u017eensko ime i spol. Ljudi su zbunjeni i sumnji\u010davi, te ga pitaju ko je osoba na dokumentima, a on uvijek smireno objasni da je trans*.<\/p> Iako ima i pozitivnih epizoda, kao pri susretu s dvije medicinske sestre u Tuzli koje su od njega \u017eeljele saznati vi\u0161e o transrodnosti, na dr\u017eavnim granicama se de\u0161avaju manje ugodne stvari: kada je odlazio u Norve\u0161ku, letio je iz Splita, pa je morao prije\u0107i hrvatsku granicu, na kojoj su ga pretresli dva puta. \u201cJedva \u010dekam da promijenim dokumente, jer mi je stvarno naporno svaki put obja\u0161njavati\u201d, ka\u017ee Aleks. Kris i Aleks dijele negativna iskustva, \u0161to dokazuje da je \u017eivot trans* osoba u BiH jednak pri interakciji s ostatkom dru\u0161tva koje ne zna \u0161ta je transrodnost. Obojica su bili \u017ertve psihi\u010dkog i fizi\u010dkog nasilja, jer su do\u017eivljavani kao gay mu\u0161karci. Krisa je prije nekoliko mjeseci zaustavila policijska patrola dok se vra\u0107ao ku\u0107i i tra\u017eila mu dokumente. Po\u0161to su mu dokumenti bili ukradeni, sa sobom je imao papirologiju koja to potvr\u0111uje. \u201cUslijedio je pogled ga\u0111enja kada je policajac pro\u010ditao moje biolo\u0161ko ime koje se ne podudara s mojim pravim imenom.\u201d Potom su ga pretresli od glave do pete.<\/p> Podr\u0161ka porodice i prijatelja<\/strong><\/p> Lara (40) iz Banje Luke je trans* osoba m2f (male to female, tj. prelazak iz mu\u0161kog u \u017eenski spol). Sa \u0161est godina je obukla ve\u0161 svoje majke. Nikome nije pri\u010dala o tome, krila se i obla\u010dila \u017eensku odje\u0107u kad god je imala priliku.<\/p> \u201cPrije 30-ak godina nije bilo interneta ni informacija o transseksualnosti. Uz sve to sam sve vrijeme morala biti i mu\u0161ko. Moj fizi\u010dki izgled nije nimalo feminiziran, i nekad sama sebi izgledam \u010dudno u \u017eenskoj odje\u0107i\u201d, pri\u010da Lara. Imala je heteroseksualne veze, ali se i sama uvijek osje\u0107ala kao \u017eena.<\/p> U dvadesetim godinama upoznala je svoju sada\u0161nju suprugu, koja zna za Larin trans* identitet, a imaju i k\u0107erku. Lari je te\u0161ko \u017eivjeti u takvim okolnostima: \u201cSve vrijeme \u017eivi\u0161 u ulozi mu\u0161karca, tako i izgleda\u0161, ali u sebi krije\u0161 nezadovoljstvo i unutra\u0161nji nemir. Jako se te\u0161ko nositi sa tim nemirom. To \u010desto dovodi do ludila.\u201d<\/p> Mnoge trans* osobe u BiH nikad ne zapo\u010dnu proces tranzicije. Aleks je u tome uspio \u2013 ve\u0107 pet godina uzima hormonalnu terapiju koja uklju\u010duje intramuskularno apliciranje testosterona. Prije godinu i pol dana je imao mastektomiju (uklanjanje grudi), a trenutno planira histerektomiju (uklanjanje reproduktivnih organa). Za njegovu operaciju su prijatelji\/ce i aktivisti\/ce godinu dana skupljali\/e novac putem brojnih akcija.<\/p> \u201cOsje\u0107am se odli\u010dno i zadovoljan sam svojim tijelom. Imao sam i imam ogromnu podr\u0161ku prijatelja i prijateljica, i ne samo njih. Moja porodica me prihvata i voli ba\u0161 ovakvog kakav jesam\u201d, ka\u017ee Aleks. Kris tako\u0111er planira tranziciju, koju bi radio u Hrvatskoj, ali ka\u017ee da jo\u0161 uvijek nije dovoljno razmislio o tome. \u201cTo je jako te\u017eak proces i znam \u0161ta me \u010deka. Zavr\u0161it \u0107u fakultet, a onda krenuti za svojim snom. Dug je i trnovit put do moje sre\u0107e.\u201d<\/p> Dan vidljivosti<\/strong><\/p> S druge strane, Lara nije dovoljno hrabra da preduzme konkretne korake ka tranziciji, jer nije spremna na osudu sredine, a tu je i dijete koje \u017eeli za\u0161tititi od problema u \u0161koli i zajednici. Dok je neko vrijeme \u017eivjela u Skandinaviji, bilo joj je lak\u0161e \u2013 po\u010dela se osloba\u0111ati pritiska, izlazila je kao \u017eena, dru\u017eila se sa sebi sli\u010dnim ljudima, razgovarala sa stru\u010dnim osobljem u klinici za trans* osobe. Na\u017ealost, morala se vratiti u BiH.<\/p> \u201cTrans* osobe su u nezavidnom polo\u017eaju, pogotovo m2f, jer su promjene vidljive. Mnoge javne trans* osobe su uradile puno da bi mi koji nemamo dovoljno hrabrosti shvatili da nismo jedini, ali te\u017eina takvog \u017eivota tako\u0111er dijelom \u0161alje negativnu sliku o trans* osobama\u201d, ka\u017ee Lara.<\/p> Banjalu\u010dko Udru\u017eenje Kvir Aktivista (B.U.K.A.) je u Banjoj Luci 31. marta \u017eeljelo obilje\u017eiti Me\u0111unarodni dan vidljivosti trans* osoba. Na\u017ealost, planirane aktivnosti su otkazane zbog zastra\u0161ivanja od strane dvoje maskiranih lica.<\/p> Jasenko Suljetovi\u0107, aktivist i \u010dlan B.U.K.A.-e, ka\u017ee da je incident bio i zastra\u0161uju\u0107i i motiviraju\u0107i, jer je pokazao koliko je neophodno raditi na ovome pitanju. On skre\u0107e pa\u017enju na to da je jedan od faktora koji uveliko doprinosi stigmatizaciji i diskriminaciji trans* osoba na\u010din na koji mediji izvje\u0161tavaju o njima.<\/p> \u201cNemali broj TV stanica u BiH trans* osobe (ve\u0107inom m2f) spominju u svrhu ismijavanja i zabavljanja, a ne u cilju educiranja javnosti o trans* identitetu. Trans* tematika se pojavljuje u emisijama \u2018zabavnog\u2019 karaktera kao \u0161to su Red Carpet (OBN), Dvogled (Pink BH)…<\/p> Ako se kojim slu\u010dajem u emisijama ozbiljnijeg karaktera obra\u0111uje tema trans* identiteta i osoba, u tu emisiju se dovode osobe koje su transfobne, tako da ni to ne poma\u017ee boljem polo\u017eaju pripadnika\/ca trans* populacije.\u201d<\/p> Grupe podr\u0161ke<\/strong><\/p> Aleks ka\u017ee da je podr\u0161ka za trans* osobe jako bitna, kao i posjeta organizacijama koje se bave pravima LGBT osoba. I sam planira pomo\u0107i osnivanjem grupe podr\u0161ke za trans* osobe nakon zavr\u0161etka studija i povratka u BiH. \u201cNama je prvo potrebno osvje\u0161tavanje i ja\u010danje trans* zajednice. Jako je bitno da trans* osobe imaju siguran prostor u kojem mogu da razmjenjuju iskustva, ideje, osje\u0107anja…\u201d<\/p> Aleks isti\u010de i va\u017enost promjene postoje\u0107e legislative, te edukacije stru\u010dnjaka\/inja, dok Kris ovome spisku dodaje i edukaciju javnosti o samoj transrodnosti, za koju malo ko zna \u0161ta uop\u0107e zna\u010di.<\/p> Udru\u017eenja koja se bave ljudskim pravima LGBTTIQ osoba bi, smatra Jasenko, trebala puno vi\u0161e pa\u017enje i aktivnosti usmjeriti na savjetovanje i edukaciju trans* osoba, koje su \u010desto prestra\u0161ene i zbunjene. On tako\u0111er skre\u0107e pa\u017enju i na potrebu poja\u010davanja vidljivosti trans* osoba unutar same LGBTTIQ zajednice, i pru\u017eanja osje\u0107aja pripadnosti i sigurnosti, jer su one ponekad i unutar zajednice meta diskriminacije. \u201cDa bi se stanje promijenilo, veliki dio dr\u017eavnih i entitetskih institucija mora zauzeti \u010dvrst stav da su diskriminacija i nasilje nad trans* i LGBTTIQA osobama nedopustivi i zabranjeni zakonom. Tek onda \u0107e i \u0161ira javnost biti na putu promjena\u201d, ka\u017ee Jasenko.<\/p> Alma Pa\u0161ali\u0107, psihologinja <\/strong><\/p> Dru\u0161tvena stigmatizacija<\/strong><\/p> DANI: Kakvo je Va\u0161e iskustvo u radu s trans* osobama i s poreme\u0107ajem spolnog identiteta? <\/strong><\/p> PA\u0160ALI\u0106:<\/strong> Transspolnost je medicinski problem, endokrinolo\u0161ki i hirur\u0161ki, a ne isklju\u010divo psihijatrijski. Transspolne osobe ne pate od du\u0161evnih bolesti, niti od nezadovoljstva svojim tijelom ili transvestizma. Kod transspolnih osoba su mogu\u0107a reaktivna depresivna stanja zbog ogromnog dru\u0161tvenog pritiska kojeg obi\u010dno do\u017eivljavaju, kao i zbog disforije zbog unutra\u0161njeg pro\u017eivljavanja dubokog i trajnog nesklada izme\u0111u spolno odre\u0111enog tijela i poimanja sebe kao mu\u0161karca ili \u017eene.<\/p> Transspolne osobe su u riziku da budu dru\u0161tveno izolirane, te da se zbog te\u0161ko\u0107a prilagodbe javljaju profesionalcima mentalnog zdravlja jer posao psihijatara i klini\u010dkih psihologa je da razumijemo i one pojave koje je drugima naj\u010de\u0161\u0107e te\u0161ko i poku\u0161ati razumjeti. Ve\u0107ina ljudi rijetko razmi\u0161lja o svojim spolnim identitetima, ali ako zamislite da vas drugi tretiraju kao suprotan spol \u2013 insistiraju na tome da ste suprotnog spola \u2013 onda biste dobili ideju o mentalnoj patnji koju prolaze ove osobe.<\/p> Transspolnost je veoma rijetka i kompleksna pojava. U osam godina moje klini\u010dke prakse u Klinici za psihijatriju imala sam priliku raditi s jednom transspolnom osobom, odnosno za nju napisati nalaz i mi\u0161ljenje. Ovo je iskustvo bilo posebno izazovno jer transspolnost nije isklju\u010divo psihijatrijsko pitanje, te zbog generalno konzervativne sredine u kojoj \u017eivimo, u kojoj stereotipizirani spolni identitet igra va\u017enu ulogu kao i \u0161iroko rasprostranjene zloupotrebe religijskih argumenata o superiornosti heteroseksualnosti.<\/p> Istra\u017eivanja prof. dr. Nata\u0161e Joki\u0107 Begi\u0107 u Hrvatskoj, voditeljice specijalisti\u010dkog studija iz Klini\u010dke psihologije na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, kojeg trenutno dovr\u0161avam, govore o tome da u na\u0161oj regiji transspolne osobe pomo\u0107 tra\u017ee u kasnijoj \u017eivotnoj dobi, da su visoko obrazovane i da ih dru\u0161tvo te\u017ee prihva\u0107a.<\/p> U svjetskoj literaturi istra\u017eivanja, tako\u0111er, upu\u0107uju da se radi o osobama s visokim koeficijentom inteligencije bez endogene psihopatologije. I moji nalaz i mi\u0161ljenje u navedenom slu\u010daju su bili sli\u010dni ovome. Osim toga, zabilje\u017eila sam i visok rizik od dru\u0161tvene stigmatizacije i pogre\u0161nog razumijevanja pote\u0161ko\u0107a koje ova osoba ima. Osoba je \u017eeljela zapo\u010deti proces tranzicije, ali u tom procesu nije daleko odmakla zbog nepostojanja stru\u010dnih timova za dijagnosticiranje i tretman ovog stanja, kao i finansijskih pitanja.<\/p> DANI: Kako se pristupa trans* osobama pri psiholo\u0161kom tretmanu?<\/strong><\/p> PA\u0160ALI\u0106:<\/strong> Etiologija transspolnosti nije do kraja razja\u0161njena, ali sve vi\u0161e dokaza ide u prilog biolo\u0161ke hipoteze da se radi o nestandardnoj hormonalnoj aktivnosti u prenatalnoj fazi razvoja. Ve\u0107ina osoba sa spolnom disforijom ve\u0107 od najranijeg djetinjstva pokazuje neprihvatanje spola u kojem su ro\u0111eni. Ova pojava je prisutna u svim kulturama i dru\u0161tvima, uz sli\u010dnu prevalenciju i omjer mu\u0161karaca i \u017eena; jedna osoba u 30.000 mu\u0161karaca i jedna osoba u 150.000 \u017eena \u0107e iskazati rodnu disforiju. Veliki broj osoba sa spolnom disforijom nau\u010di kvalitetno \u017eivjeti u tijelu u kojem su ro\u0111eni, naj\u010de\u0161\u0107e kao homoseksualne osobe. Izvjestan broj njih \u0107e se nastaviti razvijati kao transspolne osobe, a njihova seksualna orijentacija mo\u017ee biti homoseksualna i heteroseksualna.<\/p> Kada je rije\u010d o tranziciji, rezultati istra\u017eivanja pokazuju kako dolazi do pobolj\u0161anja kvalitete \u017eivota kod osoba koje su se odlu\u010dile na promjenu spola, iako oko jedan do dva posto ljudi izra\u017eava \u017ealjenje radi postupka, \u0161to je mnogo ni\u017ei procenat nego kada se radi o drugim hirur\u0161kim zahvatima koji uklju\u010duju fizi\u010dke promjene, a ne prate ih psiho-socijalni problemi kao u slu\u010daju tranzicije transspolnih osoba.<\/p> Istra\u017eivanja pokazuju da psiholo\u0161ka podr\u0161ka mo\u017ee biti potrebna u smislu pomo\u0107i u procesu olak\u0161avanja patnje kod spolne disforije, odnosno prihvatanja transpolnosti. Osim endokrinolo\u0161ki i hirur\u0161ki, i psihodijagnosti\u010dki se utvr\u0111uje je li osoba kandidat\/kinja za postupak promjene spola \u2013 tranziciju. Prema me\u0111unarodno prihva\u0107enim Standards of Care for Gender Identity Disorders ili tzv. Benjamin smjernicama, ukoliko \u0107e se zapo\u010deti s tranzicijom, psihoterapija treba trajati oko godinu dana prije postupka s ciljem razmatranja opcija i pripreme za pote\u0161ko\u0107e koje \u0107e postupak promjene spola donijeti. Postavlja se pitanje da li je potrebna dugotrajna psihoterapija, posebno transspolnim osobama koje su ina\u010de zrele i stabilne.<\/p> DANI: Kakve su mogu\u0107nosti unapre\u0111ivanja prakse bh. zdravstva u korist trans* osoba?<\/strong><\/p> PA\u0160ALI\u0106:<\/strong> Potrebno je maknuti stigmu s transspolnosti, kao i raditi sa stru\u010dnjacima\/kinjama na njihovim stavovima i predrasudama, odnosno unaprijediti njihova znanja o transspolnosti kao medicinskom problemu. Gledanje na transspolnost kao na isklju\u010divo psihijatrijski problem doprinosi stigmatizaciji.<\/p> U nedostatku organizirane brige i prihva\u0107enih standarda dijagnosticiranja i tretmana, transspolne osobe mogu biti prepu\u0161tene paramedicinskim tretmanima ili dru\u0161tvenoj izolaciji i stigmatizaciji. Stru\u010dnjaci\/kinje koji se bave ovim problemom su rijetki. Kod nas ih nema. Potreban je interdisciplinarni tim stru\u010dnjaka psihologa\/inja, psihijatara\/ica, endokrinologa\/inja i hirurga\/inja, koji bi provodili adekvatnu medicinsku brigu u skladu sa znanstvenim saznanjima i me\u0111unarodno prihva\u0107enim standardima. Ovo uklju\u010duje i sofisticiranu psiholo\u0161ko-psihijatrijsku dijagnosti\u010dku obradu. Adekvatan hormonalni i hirur\u0161ki tretman kao i psihoterapijska podr\u0161ka bi trebali biti pokriveni unutar sistema zdravstvenog osiguranja.<\/p> Poreme\u0107aj rodnog identiteta<\/strong><\/p> Rije\u010d \u201ctrans\u201d se koristi sa zvjezdicom da bi se ozna\u010dio spektar trans* identiteta (transrodni, transvestitski, transseksualni, itd.) koji nisu ograni\u010deni samo na trans \u017eene i trans mu\u0161karce. Unutar trans* zajednice, transseksualnost nije dijagnoza, kao u medicinskom diskursu, ve\u0107 identitet.<\/p> Transrodnost<\/strong> \u2013 krovni termin koji opisuje procese, osobe i\/ili grupe kojima je zajedni\u010dko suprotstavljanje nametnutim rodnim i spolnim ulogama, odnosno binarnim identitetima mu\u0161ko\/\u017eensko.<\/p> Transrodna osoba<\/strong> \u2013 osoba \u010diji rodni identitet nije u skladu sa spolom s kojim je ro\u0111ena ili svoj rodni identitet \u017eeli izraziti druga\u010dije od spola koji joj je dodijeljen pri ro\u0111enju.<\/p> Transseksualna osoba<\/strong> \u2013 osoba koja ima jasnu \u017eelju za promjenom spola, ili je ve\u0107 djelomi\u010dno ili potpuno modificirala svoje tijelo i prezentaciju.<\/p> Transseksualnost<\/strong> \u2013 nakon uvo\u0111enja termina \u201cporeme\u0107aj rodnog identiteta\u201d 60-ih i 70-ih godina 20. vijeka, stavljena je na listu poreme\u0107aja spolnog identiteta, prema priru\u010dnicima DSM IV (Dijagnosti\u010dki i statisti\u010dki priru\u010dnik za mentalne poreme\u0107aje) Ameri\u010dke udruge psihijatara i ICD 10 (Me\u0111unarodna klasifikacija bolesti) Svjetske zdravstvene organizacije.<\/p> (Tekst je napisan u sklopu projekta Coming out! Zagovaranje i za\u0161tita prava LGBT osoba, koji finansira Evropska unija, a implementira Fondacija Heinrich B\u00f6ll \u2013 Ured za BiH, zajedno s partnerima Fondacijom CURE i Sarajevskim otvorenim centrom. Sadr\u017eaj teksta isklju\u010diva je odgovornost Fondacije Heinrich B\u00f6ll \u2013 Ureda za BiH, Fondacije CURE i Sarajevskog otvorenog centra i ni u kom slu\u010daju ne predstavlja stanovi\u0161te Evropske unije)<\/em><\/p> ","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U kovanici LGBT, slovo T ozna\u010dava trans* osobe \u010diji spol ne odgovara rodu kojeg oni\/e osje\u0107aju. \u010cesto je za njih rezervirano najvi\u0161e stigme, pogotovo u patrijarhalnom dru\u0161tvu poput na\u0161eg, gdje su binarne rodne uloge davno odre\u0111ene. U takvim okolnostima, trans* osobe te\u0161ko ostvaruju osnovna ljudska prava i svakodnevno su suo\u010dene sa osudama, diskriminacijom, nasiljem i … Continued<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":5469,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[2,450,1414],"tags":[986,107],"class_list":["post-5472","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-news","category-press-en","category-trans","tag-bh-dani-en","tag-trans"],"acf":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/soc.ba\/site\/wp-content\/uploads\/2014\/05\/173d2-IDAHO.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5472"}],"collection":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5472"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5472\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5469"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5472"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5472"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5472"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
Kris (21, f2m, Mostar) se tako\u0111er od malih nogu osje\u0107ao druga\u010dije. U pubertetu nije uspio prihvatiti to \u0161to mu se doga\u0111a, i ka\u017ee da je to bilo pogre\u0161no. \u201cTijelo i um su sami po\u010deli prihvatati, i veliki preokret u mom \u017eivotu desio se kada sam priznao da sam transrodna osoba. Stvari su se po\u010dele slagati.\u201d<\/p>