![\"rainbow](\"http:\/\/soc.ba\/site\/wp-content\/uploads\/2014\/05\/rainbow-zastava.jpg\")
LGBT osobe u BiH svakodnevno se suo\u010davaju sa diskriminacijom, a njihova prava se \u010desto kr\u0161e.<\/p> LGBT osobe u BiH svakodnevno se suo\u010davaju sa diskriminacijom, a njihova prava se \u010desto kr\u0161e.<\/p>
Osobe koje se javno deklari\u0161u kao pripadnici ove populacije \u010desto su izlo\u017eene raznim oblicima diskriminacije, prozivkama, a nisu rijetki ni otvoreni fizi\u010dki napadi. Kad govorimo o pravima LGBT osoba, ona su na nezavidnom nivou, a da takvo stanje zahtijeva hitne promjene potvr\u0111uje i posljednji napad na \u010dlanove Banjalu\u010dkog Udru\u017eenja Kvir Aktivista koji se desio u martu teku\u0107e godine.<\/p>
Napadi na pripadnike LGBT populacije de\u0161avaju se u cijeloj BiH, a javnost je bila uznemirena i doga\u0111ajem koji se desio u Sarajevu u martu 2013. godine, kada su pripadnici Udru\u017eenja \u201cOkvir\u201d fizi\u010dki i verbalno napadnuti od strane petnaestak osoba. Ovaj napad se desio u blizini zgrade Predsjedni\u0161tva BiH, a osobe koje su u\u010destvovale u napadu, starosne dobi izme\u0111u 18 i 25 godina, pratile su aktivistkinje i aktiviste udru\u017eenja Okvir i fizi\u010dki ih napali, nanijev\u0161i im tjelesne povrede, uz seksisti\u010dke, ksenofobne i homofobne komentare: \u201eUbij pedere!\u201c i \u201ePola stranci, pola pederi!\u201c.<\/p>
Prisjetimo se i eksperimentalne \u201cgay \u0161etnje\u201d kroz Banjaluku, u oktobru 2011. godine, kada su dvojica mladi\u0107a, dr\u017ee\u0107i se za ruke, pro\u0161etala gradom. Video snimak svoje \u0161etnje i reakcije prolaznika postavili su na YouTube. Komentari publike ispod snimka i na portalima \u0161irom BiH bili su zaista pora\u017eavaju\u0107i za LGBT zajednicu, a svi ovi doga\u0111aji pokazuju na kojem je nivou homofobija u BiH.<\/p>
Me\u0111unarodni dan borbe protiv homofobije i transfobije, popularno nazvan IDAHO, obilje\u017een je 17. maja \u0161irom svijeta. To nam je bio povod da ispitamo kakva je situacija u BiH kada je u pitanju polo\u017eaj LGBT osoba i koliko su za\u0161ti\u0107ene od nasilja.<\/em><\/p> Ovaj datum nije odabran slu\u010dajno. Naime, 17. maja 1990. godine, sklonost prema istom spolu (homoseksualnost), koja se do tada smatrala za bolest, uklonjena je iz Me\u0111unarodne klasifikacije bolesti, Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Od 2004. godine, LGBT aktivisti \u0161irom svijeta imaju priliku podi\u0107i razinu svijesti o homofobiji i transfobiji pomo\u0107u me\u0111unarodno priznatog dana koji se obilje\u017eava u vi\u0161e od 50 zemalja svijeta. Ve\u0107 od 2005. godine, vi\u0161e od 24.000 aktivista \u0161irom svijeta podr\u017ealo je ideju Dana borbe protiv homofobije, a sam Dan je potaknuo da se u nekim dr\u017eavama po prvi put odr\u017ee doga\u0111aji tematski vezani za LGBT populaciju.<\/p> Predrag Raosavljevi\u0107, pomo\u0107nik ombudsmena i \u0161ef Odjela za eliminaciju svih oblika diskriminacije Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH<\/strong>, kazao je da se LGBT osobe svakodnevno susre\u0107u sa stereotipima i predrasudama.<\/p> \u201cPolo\u017eaj pripadnika ove populacije je te\u017eak, jer dru\u0161tvo nije spremno da ih prihvati kao ravnopravne pripadnike dru\u0161tva. U slu\u010daju povrede prava, rijetko se odlu\u010duju za pokretanje postupka pred Institucijom ombudsmena ili drugim nadle\u017enim organima, zbog nepovjerenja u institucije i straha od osude okoline zbog objelodanjivanja svoje seksualne orijentacije. Institucija ombudsmena je od usvajanja Zakona o zabrani diskriminacije registrovala pribli\u017eno 20 predmeta diskriminacije LGBT osoba, od \u010dega je ve\u0107ina predmeta otvorena po slu\u017ebenoj du\u017enosti\u201d, kazao je za BUKU Raosavljevi\u0107.<\/p> Napominje da priznavanje prava pripadnika LGBT populacije zavisi od otvorenosti i spremnosti dru\u0161tvene ve\u0107ine da toleri\u0161e razli\u010ditost, ali i od politi\u010dke volje dr\u017eavnih institucija i funkcionera da uspostave efikasne mehanizme za\u0161tite u slu\u010daju kr\u0161enja njihovih prava.<\/p> \u201cJedna od klju\u010dnih aktivnosti Institucije ombudsmena usmjerena je na podizanje svijesti gra\u0111ana o njihovim pravima i o postojanju mehanizama i institucija koje staju u njihovu za\u0161titu kada su ugro\u017eeni na bilo koji na\u010din, ali i slu\u017ebenih lica nadle\u017enih za provo\u0111enje zakona. Nosioci javnih funkcija bi trebali otvorenije istupiti u za\u0161titi prava LGBT populacije, povodom pojedina\u010dnih incidenata, ali i generalno, jer \u017eivimo i dalje u relativno konzervativnom dru\u0161tvu u kojem je prisutan jak uticaj vjerskih organizacija\u201d, isti\u010de na\u0161 sagovornik.<\/p> GOVOR MR\u017dNJE I FIZI\u010cKI NAPADI<\/strong><\/p> Raosavljevi\u0107 ka\u017ee da se diskriminatorski tretman prema ovoj populaciji ogleda najvi\u0161e u govoru mr\u017enje na internet portalima, verbalnim napadima na javnim mjestima, ometanju prilikom okupljanja i prijetnjama. U poslednje vrijeme, na\u017ealost, svjedoci smo i fizi\u010dkih napada na LGBT osobe i udru\u017eenja, ali, prema saznanjima Institucije ombudsmena BiH, nije bilo slu\u010dajeva diskriminacije po osnovu seksualne orijentacije koji su dobili sudski epilog.<\/p> Ombudsmeni BiH najo\u0161trije osu\u0111uju napad na Banjalu\u010dko Udru\u017eenje Kvir Aktivista koji se desio u martu ove godine, ispred prostorija ovog udru\u017eenja.<\/p> \u201cOmbudsmeni isti\u010du da lica druga\u010dije seksualne orijentacije u\u017eivaju sva ustavom garantovana prava, uklju\u010duju\u0107i i za\u0161titu LGBT populacije u pogledu prava na slobodu izra\u017eavanja i okupljanja. Povodom navedenog incidenta, Ombudsmeni su otvorili istragu po slu\u017ebenoj du\u017enosti i javno pozvali sve organe vlasti da ja\u010daju svoje kapacitete, kako bi blagovremeno odgovorili na sve vrste nasilja i fizi\u010dkih napada na pripadnike LGBT populacije. Strah od odmazde i nepovjerenje u institucije dodatno doprinose njihovoj marginalizaciji\u201d, ka\u017ee Raosavljevi\u0107.<\/p> <\/p> <\/em><\/p> U publikaciji “Prava LGBT osoba u Bosni i Hercegovini: Pravosu\u0111e” u izdanju Fondacije Heinrich B\u00f6ll \u2013 Ureda za BiH, Fondacije CURE i Sarajevskog otvorenog centra http:\/\/www.fondacijacure.org\/files\/Pravosudje_knjizni_blok.pdf) tako\u0111e stoji da je polo\u017eaj i status LGBT osoba u bosanskohercegova\u010dkom dru\u0161tvu sa aspekta demokracije i ljudskih prava mogu\u0107e ocijeniti kao izrazito zabrinjavaju\u0107i, a tako\u0111e se isti\u010de da je u sudskoj praksi poznat tek mali broj sudskih predmeta koji su se ticali povrede prava LGBT osoba. Na\u017ealost, ni tih nekoliko slu\u010dajeva nije zavr\u0161eno na na\u010din da se uspostavi presedan koji bi ohrabrio LGBT osobe da nastave tra\u017eiti pravdu i za\u0161titu kroz pravosudni sistem.<\/em><\/p> Naravno, mo\u017ee se postaviti pitanje za\u0161to LGBT osoba nema na sudovima?<\/p> “U razgovoru sa na\u0161im sugovornicima_ama do\u0161li smo do zaklju\u010dka da procesuiranje slu\u010dajeva, pa i po Zakonu o zabrani diskriminacije, ne bi trebalo biti nemogu\u0107e jednom kad se slu\u010dajevi na\u0111u na sudu. Me\u0111utim, iako u samom sudskom sistemu ne postoji puno smetnji za procesuiranje slu\u010dajeva povrede prava LGBT osoba, potrebno je savladati veliki broj prepreka prije nego \u0161to se jedan takav slu\u010daj uop\u0107e na\u0111e pred sudom”, stoji u publikaciji.<\/p> Napominju da je osnovni razlog \u0161to na bosanskohercegova\u010dkim sudovima nema slu\u010dajeva koji se ti\u010du povrede prava LGBT osoba jeste mali broj otvoreno deklariranih (outovanih) pripadnika LGBT zajednice. Prihvatanje LGBT osoba kao normalnih i ravnopravnih \u010dlanova dru\u0161tva jo\u0161 uvijek je na minimalnoj razini, \u0161to obeshrabruje LGBT osobe i navodi ih da skrivaju vlastiti seksualni ili rodni identitet.<\/p> Banjalu\u010dko Udru\u017eenje Kvir Aktivista (B.U.K.A.) <\/strong>je neformalna grupa gra\u0111ana koja kao takva funkcioni\u0161e ve\u0107 osam mjeseci. Ovo Udru\u017eenje se zala\u017ee i radi na promicanju i unaprije\u0111enju ljudskih prava LGBTTIQA osoba (lezbejki, gej, biseksualnih, transseksualnih, transrodnih, interseksualnih, kvir i aseksualnih osoba) u okviru postoje\u0107ih zakona RS i BiH, te na ja\u010danju, edukaciji i povezivanju LGBTTIQA zajednice RS.<\/p> Svojim aktivnostima, koje se ve\u0107inom zasnivaju na kulturnim programima, trude se, uz pomo\u0107 kulture i umjetnosti, edukovati ne samo generalnu javnost, ve\u0107 i LGBTTIQA populaciju o pomenutim identitetima i problemima sa kojima se LGBTTIQA populacija susre\u0107e na dnevnoj osnovi.<\/p> \u0160to se ti\u010de nedavnog napada, koji je ujedno i prvi koji im se desio od po\u010detka njihovog djelovanja, Jasenko Suljetovi\u0107 iz ovog udru\u017eenja ka\u017ee da je on u jednu ruku bio zastra\u0161uju\u0107i, a u drugu motiviraju\u0107i.<\/p> \u201cZastra\u0161uju\u0107i iz razloga jer to nije bio napad samo na prostorije udru\u017eenja, ve\u0107 i na na\u0161 privatni prostor. Kada vidite dva N.N lica sa fantomkama na va\u0161im prozorima, nije uop\u0161te prijatno. Motiviraju\u0107i iz razloga \u0161to nam je ovaj napad pokazao kakva je prava slika stanja ljudskih prava LGBTTIQA osoba u Banjaluci, te koliko je neophodno raditi na ovom pitanju. Tako\u0111e, Ustav RS, Krivi\u010dni zakon, Zakon o ravnopravnosti polova BiH, te Zakon o zabrani govora mr\u017enje zabranjuju diskriminaciju LGBTTIQA osoba\u201d, ka\u017ee za UKU Suljetovi\u0107.<\/p> Napominje da se polo\u017eaj LGBTTIQA osoba u Banjaluci ne razlikuje bitno od polo\u017eaja bilo koje druge marginalne skupine u regionu, na primjer romske populacije, \u017eena ili RVI.<\/p> \u201cSamim tim, LGBTTIQA osobe su nevidljive (jer dru\u0161tvo od njih to o\u010dekuje), a ako su vidljive, rizikuju da budu pretu\u010dene, omalova\u017eavane, poni\u017eene ili otjerane. S druge strane, \u2018vidljivost\u2019 LGBTTIQA osoba se pojavljuje u slu\u010daju samo ako to zadovoljava diskurs koji mediji \u017eele da \u0161ire, tj. stereotipnu sliku o LGBT osobama kao izumima zapada (uz prate\u0107u sliku neke S&M parade iz San Franciska), koji \u017eele da sru\u0161e dru\u0161tvo kakvo jeste, \u0161to naravno nije ni blizu istine\u201d, ka\u017ee on i dodaje da kad imate tako veliku ma\u0161ineriju koja se trudi da demonizuje sve \u0161to smatra neprihvatljivim, jako je te\u0161ko istupati i reagovati, jer rizikujete sopstveni \u017eivot.<\/p> \u201cKada uzmemo sve ove faktore u obzir, polo\u017eaj LGBTTIQA osoba je na jako nezavidnom nivou. Bolji nego u Ugandi, ali mi kao dru\u0161tvo \u017eelimo dose\u0107i visoke \u017eivotne standarde, \u0161to povla\u010di i visok standard po\u0161tivanja ljudskih prava svih osoba\u201d, obja\u0161njava Suljetovi\u0107.<\/p> Isti\u010de da se osobe koje su LGBTTIQA, odnosno osobe koje to ne kriju, susre\u0107u sa svim oblicima diskriminacije. Od verbalnog nasilja (na ulici, u obrazovnim institucijama, ugostiteljskim objektima, u ku\u0107i, kom\u0161iluku, internetu), fizi\u010dkog nasilja, mobinga, zastra\u0161ivanja, uskra\u0107ivanja usluga, pa do psihi\u010dkog maltertiranja, iako iz ovog Udru\u017eenja isti\u010du i uvijek ponavljaju da je svaki oblik diskriminacije LGBTTIAQ osoba zabranjen i regulisan ili entitetskim ili dr\u017eavnim zakonima.<\/p> Kada je u pitanju njihova sigurnost u Banjaluci, na\u0161 sagovornik ka\u017ee da je termin sigurnost jako relativan, obzirom da nikada ne znaju da li \u0107e ih neko napasti, kada \u0107e ih neko napasti i za\u0161to \u0107e ih neko napasti. Isti\u010de da se na ovo nadovezuje ve\u0107 pomenuto “bombardovanje” medija stereotipima o LGBT osobama.<\/p> \u201cVi, na primjer, ne morate nu\u017eno biti gej, lezbejka ili transrodna osoba, ali nekoj osobi mo\u017eete \u2018izgledati tako\u2019, \u0161to je ovdje dovoljan povod za fizi\u010dki i\/ili verbalni napad. Tako da slobodno mo\u017eemo re\u0107i da je Banjaluka sigurna za nas koliko i za sve druge gra\u0111ane i gra\u0111anke koji u njoj \u017eive. Naravno, nije sve tako sivo. Mi ve\u0107 odre\u0111eno vrijeme sara\u0111ujemo sa policijom tj. MUP-om RS, \u010diji su slu\u017ebenici i slu\u017ebenice bar do sada bili voljni za saradnju. Na kraju, mi se, kao i svi gra\u0111ani ovog grada, uzdamo u policiju da nas za\u0161titi u okviru postoje\u0107ih zakona\u201d, isti\u010de Suljetovi\u0107.<\/p> Aktivnosti koje je ovo udru\u017eenje do sada oraganizovalo bile su prili\u010dno dobro prihva\u0107ene. \u201cMoramo uzeti u obzir \u010dinjenicu da se tu radi o osobama koje su upoznate sa stanjem ljudskih prava LGBTTIQA osoba, i koje nas ne vide kao prijetnju po njihov identitet. Zadovoljni smo, ali uvijek mo\u017ee bolje. Nadamo se i skoroj saradnji sa Gender Centrom RS koji tako\u0111e mogu doprinijeti boljem polo\u017eaju i razumijevanju ljudskih prava LGBTTIQA osoba\u201d, rekao je Suljetovi\u0107.<\/p> Banjalu\u010dko Udru\u017eenje Kvir Aktivista trenutno broji \u0161est \u010dlanova koji su ujedno i osniva\u010di. Pored toga, imaju i nekoliko volontera, ali sara\u0111uju i sa velikim brojem NVO kako iz Banjaluke, tako i iz regije.<\/p> <\/p> Iz ovog udru\u017eenja ka\u017eu da je procenat LGBTTIQA osoba u Banjaluci jako te\u0161ko, pa \u010dak i nemogu\u0107e procijeniti.<\/p> \u201cMo\u017eemo se poslu\u017eiti svjetskom statistikom koja tvrdi da je 10 odsto svjetske populacije LGBT, \u0161to bi zna\u010dilo da je svaki deseti stanovnik pripadnik ili pripadnica LGBTTIQA populacije. Ali, opet, ove statistike su zasnovane na osobama koje nisu krile svoj identitet, tako da je mogu\u0107e da je broj i ve\u0107i, ako uzmemo u obzir \u010dinjenicu da veliki dio populacije krije svoj seksualni identitet iz ve\u0107 prethodno navedenih razloga. Me\u0111utim, dovoljno je da se samo okrenete oko sebe, LGBTTIQA ljudi vas okru\u017euju direktno ili indirektno. Oni su voditelji_ice, politi\u010dari_ke, muzi\u010dari_ke, slikari_ke, za\u0161titari_ke, doktori_ice, u\u010ditelji_ce, sportisti_kinje itd. Na kraju, oni su va\u0161i prijatelji i\/ili \u010dlanovi va\u0161e porodice. Oni ovdje \u017eive, rade, tro\u0161e novac, pla\u0107aju poreze, po\u0161tuju zakone kao i svako drugi. Oni su ljudi koji isto kao i svi poku\u0161avaju \u017eivjeti svoj \u017eivot \u0161to najbolje mogu\u201d, ka\u017ee Suljetovi\u0107.<\/p> ZA\u0160TITA OD NAPADA<\/strong><\/p> Iz Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH isti\u010du da su dr\u017eavni organi zadu\u017eeni za odr\u017eavanje reda i imaju prvenstvenu obavezu da reaguju u situacijama napada na LGBT populaciju, a sudovi imaju mogu\u0107nost izricanja te\u017eih kazni za krivi\u010dna djela po\u010dinjena iz mr\u017enje.<\/p> \u201cBitno je, dakle, prona\u0107i po\u010dinioce, radi odvra\u0107anja od budu\u0107ih napada sli\u010dnog karaktera i slanja jasne poruke javnosti da je nasilje prema LGBT populaciji neprihvatljivo\u201d, ka\u017ee Raosavljevi\u0107.<\/p> Tekst mo\u017eemo zaklju\u010diti rije\u010dima da na\u010din na koji jedno dru\u0161tvo tretira LGBT osobe oslikava na\u010din na koji se dru\u0161tvo odnosi prema svemu \u0161to je razli\u010dito, a upravo u razli\u010ditostima se ogleda bogatstvo i progresivnost jednog dru\u0161tva.<\/p> Ovaj \u010dlanak je napisan u sklopu projekta \u201eComing out! Zagovaranje i za\u0161tita prava LGBT osoba\u201c kojeg finansira Evropska unija, a implementira Fondacija Heinrich B\u00f6ll- Ured za BiH, zajedno s partnerima Fondacijom CURE i Sarajevskim otvorenim centrom. Sadr\u017eaj \u010dlanka je isklju\u010diva odgovornost Fondacije Heinrich B\u00f6ll – Ureda za BiH, Fondacije CURE i Sarajevskog otvorenog centra i ni u kom slu\u010daju ne predstavlja stanovi\u0161te Evropske unije.<\/em><\/p> ","protected":false},"excerpt":{"rendered":" LGBT osobe u BiH svakodnevno se suo\u010davaju sa diskriminacijom, a njihova prava se \u010desto kr\u0161e. Osobe koje se javno deklari\u0161u kao pripadnici ove populacije \u010desto su izlo\u017eene raznim oblicima diskriminacije, prozivkama, a nisu rijetki ni otvoreni fizi\u010dki napadi. Kad govorimo o pravima LGBT osoba, ona su na nezavidnom nivou, a da takvo stanje zahtijeva hitne … Continued<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":5456,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[2,450],"tags":[1187,1626],"class_list":["post-5458","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-news","category-press-en","tag-buka-en","tag-lgbt-en"],"acf":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/soc.ba\/site\/wp-content\/uploads\/2014\/05\/rainbow-zastava.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5458"}],"collection":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5458"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5458\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5456"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5458"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5458"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5458"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"http:\/\/www.6yka.com\/upload\/images\/01Maj%202014\/lgbt62.jpg\" "\\"\\"")
<\/p>
U ovoj publikaciji isti\u010de se da smo posljednjih godina svjedoci\/kinje smo brojnih verbalnih i fizi\u010dkih napada na osnovu seksualne orijentacije i\/ili rodnog identiteta, govora mr\u017enje kao i nekorektnog medijskog izvje\u0161tavanja o LGBT temama, koji uobi\u010dajeno ne bivaju sankcionirani na odgovaraju\u0107i na\u010din, \u010dime se postoje\u0107a kultura netolerantnosti, odnosno neprihvatanja drugog i druga\u010dijeg gaji i reproducira.<\/em><\/p> ![\"\"](\"http:\/\/www.6yka.com\/upload\/images\/01Maj%202014\/marcha-LGBT.jpg\" "\\"\\"")
<\/p>