{"id":5222,"date":"2014-04-21T16:02:20","date_gmt":"2014-04-21T16:02:20","guid":{"rendered":"http:\/\/soc.ba\/?p=5222"},"modified":"2014-04-21T16:02:20","modified_gmt":"2014-04-21T16:02:20","slug":"depo-portal-april-21-2014-if-montenegrins-can-do-it-why-cant-we","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/soc.ba\/en\/depo-portal-april-21-2014-if-montenegrins-can-do-it-why-cant-we\/","title":{"rendered":"Depo Portal, April 21, 2014 – If Montenegrins can do it, Why Can’t We?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Dina GANIBEGOVI\u0106<\/strong><\/em><\/p>

LGBT osobe u BiH se jo\u0161 uvijek do\u017eivljavaju kao ne\u0161to \u0161to dolazi sa ‘zapada’ ili kao manjina koja nije toliko relevantna. Me\u0111utim, radi se o osobama koje \u010dine od 7 do 10 posto gra\u0111ana BiH, \u0161to i nije mala brojka… Ljudska prava i budu\u0107nost LGBT populacije u BiH istra\u017eujemo u okviru nove pri\u010de na temu evropskih integracija<\/strong><\/p>

Iako Bosna i Hercegovina ve\u0107 godinama ima zakone koji zabranjuju diskriminaciju, svjedoci smo da napadi na pripadnike LGBT populacije u BiH jo\u0161 uvijek nisu rijetkost. Samo od po\u010detka godine bili smo svjedoci dva napada, onog na festivalu queer filma Merlinka u februaru 2014, te napada na prostorije Banjalu\u010dkog udru\u017eenja kvir aktivista (B.U.K.A.) u martu ove godine. Oba puta izostala je adekvatna reakcija nadle\u017enih institucija koje bi osudile i sankcionisale ovo nasilje.<\/p>

\u0160ta je razlog da jedna grupa ljudi ni\u010dim izazvana upadne na kulturni doga\u0111aj i napadne u\u010desnike? Odgovor na ovo pitanje pota\u017eili smo od uglednog bh. profesora i sociologa Esada Bajtala<\/strong>.<\/p>

– Sve \u0161to se doga\u0111a uvijek je ne\u010dim izazvano, me\u0111utim, pitanje je \u0161ta je uzrok te \u201eizazvanosti\u201c \u2013 ka\u017ee Bajtal, te dodaje da u jednom takvom postupku vidi djelovanje neosvije\u0161tenih frustracija, koje su posljedica krize u BiH. Isti\u010de da nemogu\u0107nost da se reagujete na pravi izvor frustracije dovodi do prenosa nezadovoljstva koje vodi do premje\u0161tanja agresije.<\/p>

– Pretpostavljam da oni koji tako neizazvano napadaju bilo koga drugog, da zapravo prenose svoju agresiju i mijenjaju objekt agresije. Umjesto da agresiju zbog svoje egzistencijalne situacije prazne na pravom krivcu, oni se prazne na izabranom objektu, tim prije \u0161to napad na tako nekog nedu\u017enog ne\u0107e za posljedicu imati sankcije. Napad na vlast, uzroka krize, bila bi sankscionisana, kako smo to i vidjeli tokom nedavnih pobuna, kada su policajci nemilice tukli demonstrante, isti\u010de Bajtal, te dodaje da se u obzir moraju uzeti i stvari individualne prirode kao \u0161to su predrasude koje ra\u0111aju vrijednosni egoizam.
\"Esad<\/p>

– Dakle, tu negdje izme\u0111u premje\u0161tenih frustracija i predrasuda koje se o\u010dituju kroz vrijednosni egoizam otprilike bi mogao le\u017eati uzrok neizazvanih napada na pripadnke LGBT populacije \u2013 obja\u0161njava profesor Esad Bajtal.<\/p>

LGBT PRAVA, ZAKON I SANKCIJE<\/strong><\/span>: \u0160to se zakonske regulative ti\u010de, Bosna i Hercegovina je jo\u0161 2009. godine Zakonom o zabrani diskriminacije zabranila diskriminaciju LGBT osoba u BiH, te predvidjela primjenjivanje svih zakona i propisa u skladu sa navedenim Zakonom. Za zakonodavni okvir BiH koji se ti\u010de zabrane diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta mo\u017ee se re\u0107i da se pribli\u017eio regulativama i smjernicama Europske unije. Me\u0111utim radi se \u010disto o deklarativnom pribli\u017eavanju, dok su implementacija i primjena ovih zakonskih rje\u0161enja u praksi samo mrtvo slovo na papiru.<\/p>

– Bosna i Hercegovina jako je daleko od zakonodavnih rje\u0161enja i prakse dr\u017eava \u010dlanica Europske unije, koje ve\u0107 uveliko rade na \u0161to ve\u0107oj inkluziji i pro\u0161irenju u\u017eivanja prava svih gra\u0111ana svojih dr\u017eava i na LGBT osobe, bez diskriminacije \u2013 ka\u017ee Vladana Vasi\u0107<\/strong> iz Sarajevskog otvorenog centra.<\/p>

Veliki problem s kojim se LGBT osobe susre\u0107u je i \u010dinjenica da se po\u010dinioci ne sankcioni\u0161u, ili su sankcije vrlo blage i daleko od nivoa na kojem bi trebale biti, a bh. institucije javno ne osu\u0111uju ovakav vid nasilja.<\/p>

– Na\u017ealost, u posljednjih osam godina, od napada na Queer Sarajevo Festival, do ponovnog napada na Me\u0111unarodni festival queer filma Merlinka u februaru 2014, te napada na prostorije Banjalu\u010dkog udru\u017eenja kvir aktivista (B.U.K.A.) u martu 2014. godine uo\u010di odr\u017eavanja njihovih aktivnosti povodom Me\u0111unarodnog dana vidljivosti trans osoba, dr\u017eava BiH i njeni slu\u017ebenici nisu uradili ni\u0161ta da javno osude nasilje i svojim prisustvom ili javno izra\u017eenom podr\u0161kom, te poduzimanje proaktivnih mjera da osiguraju pravo na mirno okupljanje LGBT osoba i po\u0161tivanje njihovih ljudskih prava bez nasilja \u2013 isti\u010de Vladana Vasi\u0107 te dodaje da je SOC tek u posljednjih godinu dana ostvario saradnju sa policijom Kantona Sarajevo, koja je rezultirala s nekoliko prijavljenih krivi\u010dnih djela nad LGBT osobama.<\/p>

Me\u0111utim, i pored provedenih policijskih istraga, samo jedan od ovih slu\u010dajeva rezultirao je podizanjem optu\u017enice prema odgovornim osobama.<\/p>

Profesor Bajtal dodaje da zakon koji se ne provodi zapravo ni ne postoji te da u tradicionalnim sredinama, kao \u0161to je na\u0161a, pona\u0161anja gra\u0111ana ne prate zakonske obaveze.<\/p>

– Mi ne razlikujemo privatni i javni prostor. Pona\u0161ati se na odre\u0111eni na\u010din u skladu sa vlastitiom voljom i \u017eeljom, to je privatno pravo svakoga i va\u017ei samo za privatni prostor. Ve\u0107 u javnom prostoru morale bi da va\u017ee norme i zakoni jednog civilizovanog i demokratskog dru\u0161tva. Kod nas o\u010dito to nije slu\u010daj, jer se ne po\u0161tuje ni\u0161ta. Kod nas je na sceni kako politi\u010dki, tako i svaki drugi individulani voluntarizam \u2013 isti\u010de Bajtal i dodaje da svako pona\u0161anje koje odudara od zakona mora biti sankcionisano, bez obzira \u0161ta je u pitanju. Naravno, postavlja se pitanje i adekvatne kazne koja bi bila djelotvorna.<\/p>
\"podgorica<\/td> <\/tr>
<\/td> <\/tr> <\/tbody> <\/table>

– Mo\u017eemo se ugledati na tu\u0111a iskustva koja ka\u017eu da nov\u010dane kazne puno lak\u0161e uvode red. Ljudi su, \u010dini se, osjetljiviji kad ih udarite po d\u017eepu, nego po vlastitoj ko\u017ei i po vlastitim le\u0111ima. Mo\u017eda bi zakonodavac trebao da razmi\u0161lja u tom pravcu da poja\u010da nov\u010dane sankcije za svaki oblik prekr\u0161ajnog pona\u0161anja. To bi jedino moglo \u201eprivesti pameti\u201c i one koji ne \u017eele da se pona\u0161aju u skaldu sa normama i zakonima \u2013 predla\u017ee na\u0161 sagovornik.<\/p>

– Dakle, tu negdje izme\u0111u premje\u0161tenih frustracija i predrasuda koje se o\u010dituju kroz vrijednosni egoizam otprilike bi mogao le\u017eati uzrok neizazvanih napada na pripadnke LGBT populacije \u2013 obja\u0161njava profesor Esad Bajtal.<\/p>

\"vladana\"Iz SOC-a isti\u010du da je problem u tome \u0161to zakoni nemaju samo represivnu funkciju, nego je funkcija njihovog dono\u0161enja uglavnom prevencija. Zakoni u BiH za cilj imaju osiguravanje po\u0161tivanja i za\u0161tite ljudskih prava svih gra\u0111ana BiH, pa tako i LGBT osoba.<\/p>

– \u0160ire dru\u0161tveno prihvatanje ne mo\u017ee se posti\u0107i propisivanjem i \u010distom primjenom zakona, ali se njima name\u0107e obaveza suzdr\u017eavanja od nasilja i diskriminacije na bilo kojem osnovu, te se stvara osnov za ve\u0107u vidljivost i inkluziju LGBT osoba u bh. dru\u0161tvo.<\/p>

Neprihvatanje LGBT osoba u BiH \u010desto se obja\u0161njava \u010dinjenicom da je na\u0161e dru\u0161tvo dosta tradicionalno. Me\u0111utim, na primjeru susjedne Crne Gore, \u010dije je dru\u0161tvo mo\u017eda \u010dak i tradicionalnije od na\u0161eg, mo\u017eemo vidjeti da to ipak nije dovoljno \u201eopravdanje\u201c za netrpeljivost koja kod nas vlada prema LGBT osobama. Naime, crnogorsko dru\u0161tvo puno je lak\u0161e prihvatilo LGBT zajednicu i daleko je ispred BiH po po\u0161tivanju ljudskih prava LGBT osoba.<\/p>

Odgovor na to pitanje poku\u0161ao je dati prof. Bajtal:<\/p>

– Ako imate Crnu Goru koja nije pro\u0161la ovo kroz \u0161ta je pro\u0161la Bosna i Hercegovina, gdje je stupanj kolektivne individualne frustracije znatno manji, onda imate upravo to da su reakcije \u017ee\u0161\u0107e u BiH, kao i sama frustracija, jer je ovdje sve to kubirano. Svaki problem koji imate u susjedstvu, u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, ovdje se taj isti problem multiplicira sa tri, jer imate tri zajednice koje su u uzajamnom trvenju, koje jo\u0161 nisu na\u0161le jezik sporazumijevanja i koje permanento proizvode tenzije i frustracije, te se onda de\u0161ava ovaj indirektni na\u010din pra\u017enjenja \u2013 ka\u017ee on.<\/p>

ZAKON O \u017dIVOTNOM PARTNERSTVU
<\/strong><\/span>Jo\u0161 jedno od otvorenih pitanja koja se ti\u010du prava LGBT osoba je i zakon o \u017eivotnom partnerstvu o kojem kod nas jo\u0161 nema ni govora.<\/p>

Naime, Bosni i Hercegovini, bar do sada, nije postojao problem da se donose napredni zakoni koji prate, barem donekle praksu ostalih europskih dr\u017eava, i pru\u017eaju visok stepen za\u0161tite ljudskih prava. Samim tim ne bi trebala postojati prepreka da se donese i zakon o \u017eivotnom partnerstvu. Me\u0111utim, za dono\u0161enje ovakvog zakona mora postojati politi\u010dka volja, za koju trenutno mo\u017eemo tvrditi da ne postoji, \u010demu uveliko doprinosi pogre\u0161no poimanje LGBT osoba i samih pojmova \u017eivotne zajednice i braka.<\/p>

– LGBT osobe u BiH se jo\u0161 uvijek do\u017eivljavaju kao ne\u0161to \u0161to dolazi sa \u201ezapada\u201c ili neka manjina koja nije toliko relevantna. Me\u0111utim radi se o osobama koje \u010dine od 7 do 10 posto gra\u0111ana BiH, \u0161to i nije mala brojka, i koje su \u010dlanovi svakog od konstitutivnih i nekonstitutivnih naroda BiH, te su pripadnici i svake druge manjine u ovoj dr\u017eavi \u2013 ka\u017eu iz SOC-a, te dodaju da je problem i u poimanju \u017eivotnog partnerstva kao poku\u0161aja da se uvede \u201ehomoseksualni brak\u201c, a i u samom shvatanju braka kao svete institucije koja slu\u017ei za osnivanje porodice i podizanje djece. Tako\u0111er napominju da je brak, prije svega, pravni institut kojim se reguli\u0161u prava i obaveze koja lica koja su ga sklopila, bilo da je rije\u010d o regulisanju zajedni\u010dke imovine, o zdravstvenom osiguranju, o socijalnoj za\u0161titi, o pravu na naslje\u0111ivanje, o pravu da se partner posjeti ukoliko se nalazi u bolnici, na odjeljenju gdje je samo porodici dozvoljeno da posje\u0107uje pacijente, itd.<\/p>

I profesor Bajtal nije optimisti\u010dan kada je u pitanju don\u0161enje jednog takvog zakona, a kao razlog navodi politizaciju svega.<\/p>

– Kod nas se i najbanalnija stvar politizira, upravo iz razloga etno nacionalisti\u010dkih i drugih trvenja, a koji za svoju podlogu imaju pragmatske, vrlo opipljive, krupne, tj. strana\u010dke i individualne interese. Ovdje sve slu\u017ei za politizaciju aktuelnog stanja stvari, ovdje je sve funkcionlizirano u pravcu dogovorenog haosa, jer neki ljudi od nereda i od haosa sasvim dobro \u017eive i njima je u interesu da svaki problem \u0161to du\u017ee traje \u2013 kategori\u010dan je Bajtal.<\/p>

S druge strane, Vladana Vasi\u0107 iz SOC-a smatra da problem le\u017ei u nedostatku politi\u010dke volje. Kako ka\u017ee, Bosna i Hercegovina je tako\u0111er jedna izuzetno tradicionalna, patrijarhalna, konzervativna i etni\u010dki podijeljena sredina, kao i Crna Gora, u kojoj je jo\u0161 uvijek potrebno govoriti i raditi na za\u0161titi i po\u0161tivanju ljudskih prava nacionalnih i etni\u010dkih manjina, \u017eena, djece i osoba s invaliditetom, pa tako i LGBT osoba. Ali ono \u0161to nas razdvaja od Crne Gore jeste nedostatak politi\u010dke volje u BiH da ozbiljno shvati svoje obaveze preuzete na osnovu regionalnih i me\u0111unarodnih dokumenata, te \u010dlanstvom u Vije\u0107u Europe, kao i da djeluje u skladu sa svojim ciljem priklju\u010denja Europskoj uniji i posveti se unapre\u0111enju i promociji ljudskih prava svih svojih gra\u0111ana u skladu s najvi\u0161im standardima ljudskih prava i vrijednostima jednog demokratskog dru\u0161tva kakvo te\u017eimo postati.<\/p>

Evidentno je da u BiH treba raditi na pove\u0107anju svijesti o LGBT populaciji, samo je pitanje na koji na\u010din to treba uraditi. Profesor Bajtal kategori\u010dno smatra:<\/p>

– Vi imate ovdje dru\u0161tvo gdje se zlo\u010din, ubistvo i genocid negiraju, ne zna\u010de nikom ni\u0161ta i nisu razlog kajanja. S druge strane, imate LGBT populaciju koja izaziva zgra\u017eanje. Dakle, ubijete nekog, i to nije ni\u0161ta, a sama \u010dinjenica da \u010dujete ili vidite da dvoje ljudi \u017eivi na na\u010din na koji vi ne \u017eivite odmah izaziva va\u0161u pobunu, osvetu i mr\u017enju. Evidentno, mora se dizati svijest ljudi i mora se raditi na edukaciji, i to od najranijeg perioda, jer je u pitanju jedno ljudsko pravo. Bez obzira da li je u pitanju nagon ili izbor, priroda ili orijentacija. Mi to ne znamo, i nije na\u0161e da sudimo, ali \u010dinjenica je da dvoje ljudi u normalnom dru\u0161tvu mora imati pravo na izbor vlastitog \u017eivljenja i na izbor vlastitog uzajamnog odnosa na koji niko tre\u0107i nema nikakvog upliva. \u0160ta \u0107e dvoje ljudi da radi, a da pri tome ne vrije\u0111aju drugog, to mora pripadati njihovom izboru. Tek tada ne bi bilo sumnje da je u pitanju ostvareno pravo.<\/p>

On dodaje i da se u BiH mora kona\u010dno po\u010deti \u017eivjeti na civiliziran na\u010din, jer je ovo ipak 21. stolje\u0107e i danas vi\u0161e ne va\u017ee norme iz 15, 16. i 17. stolje\u0107a, koje su bile pisane na osnovu predrasuda, odnosno na osnovu vrijednosti tog vremena.<\/p>

Iz SOC-a dodaju da promjena svijesti dolazi, kroz informisanje javnosti, li\u010dne kontakte, susretanje i upoznavanje s onim \u0161to je do sada bilo skriveno, a do toga mo\u017ee do\u0107i tek kada se o LGBT osobama i temama bude govorilo otvoreno i bez straha od nasilja diskriminacije.<\/p>

SITUACIJA U REGIJI: <\/strong><\/span>Iz svega navedenog evidentno je da je BiH jo\u0161 jednom na za\u010delju zemalja u regiji.<\/p>

Naime, u Hrvatskoj se parade ponosa u odr\u017eavaju u dva grada, bez nasilja i izgreda, radi se na usvajanju Zakona o registrovanom partnerstvu, te se vrlo javno i od strane dr\u017eave osu\u0111uje nasilje i diskriminacija LGBT osoba, \u010demu svjedo\u010de presu\u0111eni slu\u010dajevi. U Srbiji svake godine iznova se odr\u017eava prajd sedmica manifestacija, iako su \u0161etnju dvije godine za redom zabranili, zatim oformljeni su medicinski timovi koji vr\u0161e prilagodbu spola i dr\u017eava zdravstvenim osiguranjem pokriva 60% tro\u0161kova tih medicinskih procedura.<\/p>

\"Split<\/p>

Crna Gora prva je u regiji donijela Strategija za unapre\u0111enje kvaliteta \u017eivota LGBT osoba do 2018. godine i akcioni plan za ovu strategiju, kojom predvi\u0111aju rad na suzbijanju diskriminacije, na dono\u0161enju zakona o registrovanom partnerstvu, a ve\u0107 sada zdravstvenim osiguranjem pokriva 80% tro\u0161kova medicinskih procedura prilagodbe spola i planira edukaciju vlastitog medicinskog osoblja da bi trans osobe iz Crne Gore mogle prilagodbu spola izvr\u0161iti u Crnoj Gori, a samo pro\u0161le godine odr\u017eana su dva prajda.<\/p>

U Bosni i Hercegovini jo\u0161 uvijek nema naznaka da \u0107e dr\u017eava u skorom vremenu raditi na bilo kojem od ovih pitanja koja su od velikog zna\u010daja za LGBT osobe, dok je implementacija zakona kojima im se pru\u017ea za\u0161tita od diksriminacije i nasilja posve neadekvatna.<\/p>

I ako \u0107emo pravo, jo\u0161 ve\u0107i problemi u bh. dru\u0161tvu mogu se tek o\u010dekivati – kada ono \u0161to je zakonom propisano zaista po\u010dne da se primjenjuje u praksi.<\/p>

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN)<\/p> ","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Dina GANIBEGOVI\u0106 LGBT osobe u BiH se jo\u0161 uvijek do\u017eivljavaju kao ne\u0161to \u0161to dolazi sa ‘zapada’ ili kao manjina koja nije toliko relevantna. Me\u0111utim, radi se o osobama koje \u010dine od 7 do 10 posto gra\u0111ana BiH, \u0161to i nije mala brojka… Ljudska prava i budu\u0107nost LGBT populacije u BiH istra\u017eujemo u okviru nove … Continued<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":5215,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[2,450],"tags":[1216,1626],"class_list":["post-5222","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-news","category-press-en","tag-depo-portal-en","tag-lgbt-en"],"acf":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/soc.ba\/site\/wp-content\/uploads\/2014\/04\/podgorica-pride.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5222"}],"collection":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5222"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5222\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5215"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5222"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5222"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5222"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}