![\"zlata](\"http:\/\/soc.ba\/site\/wp-content\/uploads\/2014\/04\/zlata-medijske-studije.jpg\")
Zlatiborka Popov-Mom\u010dinovi\u0107
\u017denski pokret u Bosni i Hercegovini: artikulacija jedne kontrakulture
Sarajevski otvoreni centar, Fondacija CURE i Centar za empirijska istra\u017eivanja religije u BiH, Sarajevo,
2013., 254 str.
ISBN 978-9958-536-14-4<\/p>
Iako naslovom sugerira lokalni kontekst u kojem se razmatra aktivizam \u017eena danas, ova je knjiga izuzetno zanimljivo i va\u017eno \u0161tivo za razumijevanje polo\u017eaja \u017eene u javnosti i\/ili privatnosti, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i op\u0107enito.2 Knjiga se, naime, bavi fenomenom \u017eenskog pokreta kao izuzetno zna\u010dajnim akterom civilnog dru\u0161tva. Pritom autorica ne pristupa civilnom dru\u0161tvu na, ve\u0107 pomalo uobi\u010dajen, redukcionisti\u010dki na\u010din (u smislu organizacija civilnog dru\u0161tva), nego ga smatra zna\u010dajnim oblikom politi\u010dkog organiziranja usmjerenog na konkretne i bitne dru\u0161tvene promjene. Autorica nas podsje\u0107a na svojevrsnu \u201eprirodnost\u201c nametanja \u017eenskog pitanja i redefiniranja \u201eklasi\u010dne uloge\u201c \u017eena upravo u kontekstu civilnog dru\u0161tva, kao slobodnog\/slobodnijeg od politi\u010dke sfere. Me\u0111utim, va\u017enost djelovanja \u017eenskog pokreta kao aktera civilnog dru\u0161tva ogleda se upravo u njegovoj mogu\u0107nosti utjecaja na politi\u010dko i rekonceptualiziranja politi\u010dkog.<\/p>
Kako autorica obja\u0161njava, dru\u0161tveni pokreti izrazito su va\u017ena pokreta\u010dka snaga svakog civilnog dru\u0161tva, pa i dru\u0161tva op\u0107enito (naro\u010dito u njegovoj politi\u010dkoj dimenziji), a \u017eenski pokret (i generalno pozicija \u017eene u dru\u0161tvenim pokretima, civilnom dru\u0161tvu te u dru\u0161tvenom i politi\u010dkom diskursu) neizostavan je pri razmatranju dru\u0161tvenog razvoja u svim njegovim dimenzijama. Autorica ukazuje na specifi\u010dnosti bivanja civilno aktivnom \u017eenom u dominantno patrijarhalnom dru\u0161tvu, postavljaju\u0107i pitanje kada i kako su \u017eene po\u010dele masovno i samosvjesno dizati glas protiv diskriminacije i nejednakih mogu\u0107nosti. Jednim od zna\u010dajnih postignu\u0107a \u017eena autorica smatra, na tragu Laclaua, destabiliziranje nekih temeljnih dihotomija, poput one o privatnom i javnom. Naime, dok je politi\u010dko smatrano javnim (res publica), privatno je smatrano politi\u010dki irelevantnim; zato je izuzetno va\u017eno da su aktivistice prepoznale da je i to depolitiziranje privatne sfere u svojoj biti politi\u010dko, jer deprivira i isklju\u010duje razli\u010dite dru\u0161tvene grupe, me\u0111u kojima i \u017eene. Autorica podsje\u0107a da je feministi\u010dki stav \u201eprivatno je politi\u010dko\u201c revolucionarno utjecao na politi\u010dku teoriju i praksu, jer je \u201epreveo\u201c probleme s kojima se \u017eene suo\u010davaju (me\u0111u kojima je, kao najekstremniji oblik, i nasilje nad \u017eenama) u sferu javnog i u\u010dinio ih pitanjem od javnog zna\u010denja.<\/p>
U tom kontekstu i kroz tu prizmu autorica promatra i povijesne pravce razvoja, ali i aktualno stanje \u017eenskog pokreta u Bosni i Hercegovini. Prate\u0107i ga od austrougarskog doba (kada se, kako primje\u0107uje autorica, zapravo tek i javlja \u017eenski pokret u Bosni i Hercegovini) do danas, Zlatiborka Popov-Mom\u010dinovi\u0107 \u201evodi\u201c nas ne samo kroz formalne doga\u0111aje i procese koji su taj pokret oblikovali nego obja\u0161njava i temeljna pitanja rodne ravnopravnosti i emancipacije kojima se \u017eenski pokret u Bosni i Hercegovini u razli\u010ditim svojim fazama bavio. Posebno je va\u017ena njezina interpretacija razli\u010ditih strategija (re)prezentacije \u017eena i \u017eenskog pokreta u razli\u010ditim etapama i oblicima dru\u0161tvenog i\/ili politi\u010dkog sustava: ukazuje na \u010dinjenicu da je pitanje roda i rodne prezentacije u dru\u0161tvu \u010desto manipulativna kategorija. Ova (re)prezentacija \u017eenskog pitanja ne odnosi se samo na medijsku i javnu sferu, nego i na sam \u017eenski pokret i kretanja u njemu i oko njega.<\/p>
U knjizi se konstatira da su se bosanskohercegova\u010dke \u017eene, unato\u010d pritiscima, manipulaciji i brojnim drugim pote\u0161ko\u0107ama u svom organiziranju i aktiviranju, uspjele izboriti za svoj prostor i javno djelovanje, postaju\u0107i pokreta\u010dka snaga dru\u0161tvenog razvoja. Ono \u0161to je, me\u0111utim, zna\u010dajno jest \u010dinjenica da autorica, iako i sama aktivistica i borkinja za \u017eenska ljudska prava i aktivizam \u017eena u dru\u0161tvu, ne pada u zamku idealiziranja i glorificiranja \u017eenskog pokreta kroz povijest, uo\u010davaju\u0107i i ukazuju\u0107i i na neke od negativnih pojava organiziranja \u017eena i djelovanja za \u017eene.<\/p>
Ova knjiga dobar je primjer sretnog spoja preglednog teorijskog rada i izuzetnog istra\u017eiva\u010dkog napora autorice. Najzna\u010dajniji dio knjige svakako je empirijsko istra\u017eivanje autorice. Naime, autorica je dubinskim intervjuima s aktivistkinjama iz Bosne i Hercegovine poku\u0161ala do\u0107i do odgovora na pitanje postoji li uop\u0107e \u017eenski pokret u BiH danas. Rade\u0107i na metodolo\u0161ki izvrsno zasnovanom istra\u017eivanju autorica je sura\u0111ivala s vi\u0161e od petnaest nevladinih organizacija koje se bave pitanjima \u017eenskih ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Upravo njihovi razli\u010diti odgovori, ponekad i izrazito polarizirani, ukazuju na potrebu intenzivnije i sna\u017enije debate o ulozi \u017eena u bosanskohercegova\u010dkom dru\u0161tvu, o njihovu aktivizmu i anga\u017emanu ne samo u civilnom dru\u0161tvu (u kojem su one, nesumnjivo, izrazito prisutne i anga\u017eirane) nego i (mo\u017eda jo\u0161 i va\u017enije) u politici. Ova \u0107e knjiga zasigurno potaknuti te debate i pridonijeti njihovoj kvaliteti svojom, na jasnim i zna\u010dajnim argumentima zasnovanom, interpretacijom. Jer, kako autorica podcrtava od samog po\u010detka knjige, zadatak je civilnog dru\u0161tva i njegovih aktera\/akterki da iz temelja mijenja(ju) politi\u010dko, a uloga \u017eena u tom procesu nedvojbeno je zna\u010dajna i u Bosni i Hercegovini, odnosno za Bosnu i Hercegovinu. Knjiga Zlatiborke Popov Mom\u010dinovi\u0107 \u017denski pokret u Bosni i Hercegovini:artikulacija jedne kontrakulture stoga, na sebi svojstven i specifi\u010dan na\u010din, pledira za sna\u017enijim anga\u017emanom \u017eena i u bosanskohercegova\u010dkom dru\u0161tvu i u bosanskohercegova\u010dkoj politici.<\/p>
\u201ePrakti\u010dnu\u201c pomo\u0107 medijskim djelatnicima, manje upu\u0107enim interpretatorima bosanskohercegova\u010dke dru\u0161tvene stvarnosti i onima koji se tek susre\u0107u s fenomenom \u017eenskog aktivizma ova knjiga nudi u vidu rje\u010dnika klju\u010dnih pojmova za budu\u0107u operacionalizaciju pitanja \u017eenskog pokreta i \u017eenskog aktivizma. I on \u0107e, nadamo se, pridonijeti tome da teme iz domene \u017eenskog aktivizma te \u017eenskih ljudskih prava postanu jo\u0161 vidljivije te da budu prepoznate kao va\u017ene u javnoj sferi dana\u0161njice. A knjigu \u017denski pokret u Bosni i Hercegovini: artikulacija jedne kontrakulture treba \u010ditati ne samo da bi se \u017eenski aktivizam i \u017eenski pokret bolje razumio nego i da bi se o njemu dalje u javnosti govorilo.<\/p>
Lejla Tur\u010dilo<\/p> ","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Zlatiborka Popov-Mom\u010dinovi\u0107 \u017denski pokret u Bosni i Hercegovini: artikulacija jedne kontrakulture Sarajevski otvoreni centar, Fondacija CURE i Centar za empirijska istra\u017eivanja religije u BiH, Sarajevo, 2013., 254 str. ISBN 978-9958-536-14-4 Iako naslovom sugerira lokalni kontekst u kojem se razmatra aktivizam \u017eena danas, ova je knjiga izuzetno zanimljivo i va\u017eno \u0161tivo za razumijevanje polo\u017eaja \u017eene u … Continued<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":5168,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[450],"tags":[],"class_list":["post-5173","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-press-en"],"acf":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/soc.ba\/site\/wp-content\/uploads\/2014\/04\/zlata-medijske-studije.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5173"}],"collection":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5173"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5173\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5168"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5173"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5173"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5173"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}