![\"IMG_8670\"](\"http:\/\/soc.ba\/site\/wp-content\/uploads\/2014\/04\/IMG_8670.jpg\")
<\/b><\/p> Razgovarala: Masha Durkali\u0107
Foto: Lejla Huremovi\u0107<\/p>
Ove godine se obilje\u017eava 100 godina od po\u010detka Prvog svjetskog rata, a svoj doprinos ovoj godi\u0161njici dat \u0107e i nevladina organizacija Sarajevski otvoreni centar radom na rekonstrukciji historije \u017eena u BiH u posljednjih 100 godina. Grupa autora i autorica po\u010dela je raditi na prikupljanju i povezivanju gra\u0111e koja \u0107e biti objavljena u vidu knjige koja se o\u010dekuje u septembru, a o procesu istra\u017eivanja za Dane <\/i>je govorila magistrica rodnih studija i urednica knjige, Jasmina \u010cau\u0161evi\u0107<\/b><\/p>
<\/b><\/p>
DANI: Za po\u010detak, mo\u017ee\u0161 li re\u0107i malo vi\u0161e o ideji rekonstrukcije \u017eenske historije u BiH u posljednjih 100 godina?<\/strong><\/p> \u010cAU\u0160EVI\u0106:<\/b> Ideja se javila prije pola godine kada smo saznali za elektronski Muzej \u017eena Crne Gore<\/a> (www.muzejzena.me<\/i>) koji je osnovao Centar za feministi\u010dku kulturu<\/a> iz Podgorice kako bi se na jednom mjestu sakupili podaci o \u017eivotima \u017eena iz pro\u0161losti Crne Gore. Sa\u0161i Gavri\u0107u, direktoru Sarajevskog otvorenog centra, nije dugo trebalo da inicijalnu ideju o sakupljanju znanja o \u017eenama iz Bosne i Hercegovine razvije i prona\u0111e podr\u0161ku u saradnicama i prijateljicama iz Fondacije Heinrich B\u00f6ll, ured za BiH.<\/p> Tako\u0111e, sa razra\u0111ivanjem na\u0161e ideje poklopilo se i to da se ove godine obilje\u017eava 100 godina od po\u010detka Prvog svjetskog rata, pa smo, vezuju\u0107i se za ovu godi\u0161njicu, \u017eeljeli da iz druga\u010dije perspektive reprezentiramo ulogu bosanskohercegova\u010dkih \u017eena prije i za vrijeme Prvog svjetskog rata, ali i kroz \u010ditav XX vijek. Ovu svojevrsnu rekonstrukciju radi\u0107emo kroz nekoliko platformi \u2013 kroz knjigu, izlo\u017ebe i konferenciju \u0161to \u0107e, na kraju, doprinijeti pokretanju interaktivnog online muzeja \u017eena Bosne i Hercegovine.<\/p> Na prikupljanju gra\u0111e za knjigu su prvo radile tri osobe, ali kako se rad razvijao uvi\u0111ale smo Tako\u0111er, kad knjiga bude gotova, bit \u0107e nam va\u017eno da je ocijene i daju svoje recenzije, predgovore ili pogovore i \u017eene koje su ve\u0107 dio historije \u017eena na\u0161e zemlje, tako da se nadamo da \u0107e na kraju, knjiga biti rezultat zajedni\u010dkog rada velikog broja entuzijastkinja, istra\u017eiva\u010dica, istra\u017eiva\u010da, akademskih radnica i aktivistkinja. \u0160to se same knjige ti\u010de, meni je ve\u0107 unaprijed \u017eao \u0161to \u0107e sigurno mnoge zna\u010dajne i zanimljive \u017eene iz bh. pro\u0161losti opet do\u017eivjeti nepravdu, jer ne\u0107e prona\u0107i mjesto u ovoj knjizi, kao \u0161to ga nemaju ni u zvani\u010dnoj kulturnoj i svakoj drugoj historiji, ali ova knjiga i nema pretenziju da bude sveobuhvatna, niti to mo\u017ee ijedna knjiga sa ovakvom idejom. Va\u017eno je da se napravi platforma u koju se dalje mogu dopisivati i upisivati \u017eene iz pro\u0161losti i sada\u0161njosti BiH.<\/p> DANI: \u0160ta su glavna podru\u010dja istra\u017eivanja, na \u0161ta se najvi\u0161e fokusirate i u kojem obliku objedinjujete materijal? <\/b><\/p> \u010cAU\u0160EVI\u0106:<\/b> Trenutno smo u fazi zavr\u0161avanja tra\u017eenja gra\u0111e po bibliotekama, muzejima i institutima u BiH, i mene potpuno rastu\u017euje i pora\u017eava nepravda da su rezultati ogromnog \u017eenskog rada, odricanja, pa i rizikovanja, ostali zaboravljeni u vremenu, nepriznati i u mnogim slu\u010dajevima potpuno nepoznati javnosti. Dok ne u\u0111ete u te svojevrsne arhive znanja, zapravo i ne vidite razvijeno i slojevito zanemarivanje \u017eena u mainstream umjetni\u010dkoj, nau\u010dnoj, javnoj i kulturnoj sferi.<\/p> Rade\u0107i na strukturi knjige posebno smo se trudili da nemamo glavno podru\u010dje istra\u017eivanja, ve\u0107 da podjednako, koliko prikupljeni materijal bude dozvoljavao, bude rije\u010di, naprimjer, i o knji\u017eevnosti i o pravnoj oblasti koja se ti\u010de \u017eena, i o sportu i o nauci. Struktura koju smo odabrali je linearna i prati politi\u010dka i ideolo\u0161ka historijska smjenjivanja, sa po\u010detnom ta\u010dkom u 1914. godini, ali \u0107emo, svakako, dati pregled \u0161ireg dru\u0161tveno-ekonomskog konteksta, i unutar njega rada zna\u010dajnih \u017eena i grupa \u017eena, i prije ove godine.<\/p> Knjiga \u0107e pokazati i \u0161ta se de\u0161ava danas, i mislim da \u0107e poseban izazov biti obraditi posljednjih 20 godina, kada se intenzivirao i postao vidljiviji doprinos pojedinki i udru\u017eenja \u017eivotu u BiH. Izlazak knjige iz \u0161tampe je planiran za septembar, a knjiga \u0107e imati i svoje englesko izdanje. Osim knjige, u okviru istog programa, u oktobru, organizova\u0107emo i manju konferenciju na kojoj \u0107e u\u010destvovati \u017eene iz BiH i regije koje su bile svjedokinje razli\u010ditih historijskih doga\u0111aja, kao i veliku izlo\u017ebu, tematski vezanu za predstavljanje doprinosa \u017eena historiji BiH.<\/p> DANI: \u0160ta je to \u0161to sigurno ne\u0107e biti zaobi\u0111eno? <\/b><\/p> \u010cAU\u0160EVI\u0106:<\/b> Rezultati \u017eenskih udru\u017eivanja i individualni napori \u017eena bi\u0107e smje\u0161teni u \u0161ire socijalne, pravne, ekonomske i kulturne bh. hronolo\u0161ke politi\u010dke kontekste \u2013 od austro- DANI: \u0160ta je najzanimljivije \u0161to si saznala rade\u0107i na ovoj knjizi?<\/b><\/p> \u010cAU\u0160EVI\u0106:<\/b> Stvarno je mnogo informacija o \u017eivotu, hrabrosti, kreativnosti, znanju, inteligenciji, veli\u010dini i radu pojedina\u010dnih \u017eena koje su me potpuno oborile s nogu, ali da bih izbjegla gri\u017eu savjesti, jer ne mogu nabrojati sve za koje sam saznala, ovdje \u0107u navesti \u010dinjenicu koja je promijenila moje promi\u0161ljanje o feminizmu na ovim prostorima.<\/p> Naime, \u017eene iz Sarajeva i Beograda su 1923. godine sa \u017eenskim dru\u0161tvima iz Ljubljane i Ova alijansa <\/i>je bila i \u010dlanica Me\u0111unarodne Alijanse za prava glasa \u017eena<\/i>, a 1926. godine alijansa<\/i> se podijelila (u Bosanskom Brodu) na udru\u017eenja koja su imala jasnu feministi\u010dku politi\u010dku platformu djelovanja i na ona koja su vi\u0161e zagovarala prakti\u010dan humanitarni rad. Postojanje ove alijanse<\/i> je ne\u0161to \u0161to umnogome mijenja na\u0161a znanja o historiji feminizma na ovim prostorima.<\/p> DANI: Nedavno je Fondacija CURE predstavila revidiranu \u017densku<\/i> mapu Sarajeva<\/i>, koja pokazuje da i dalje iznena\u0111uju\u0107e mali broj \u017eena koje su dale doprinos historiji BiH imaju svoje ulice u Sarajevu. Obzirom na to kako \u017eene stoje u historiji BiH, koliki doprinos ova knjiga mo\u017ee dati ponovnom osvajanju mjesta za \u017eene u historiji BiH?<\/b><\/p> \u010cAU\u0160EVI\u0106:<\/b> Historija je struktura o kojoj se pisalo i koja se dekonstruisala iz brojnih teorijskih pozicija, a sam ulazak u tu strukturu je uslovljen razli\u010ditim elementima beneficija koje osobe ili grupe imaju. Iako su \u017eene ponekad glavom doslovno pla\u0107ale ulazak u javni, politi\u010dki prostor (Olympe de Gouges, Emily<\/em> <\/i>Davison, Rosa Luxemburg), svaki put je cijena \u017eenskog isticanja visoka. \u017dene, generalno, ne\u0107e revolucionarno i sa zaka\u0161njenjem osvojiti mjesta u zvani\u010dnoj historiji, koja im pripadaju, ali \u0107e se za neke od njih saznati. <\/em><\/p> DANI: Obzirom da se bavi\u0161 i jezikom, kako razmi\u0161lja\u0161 o nejednakosti i nevidljivosti \u017eena kada je u pitanju jezik? Ve\u0107ina se podsmijeva insistiranju na kori\u0161tenju \u017eenskih imenica u jeziku, ukoliko postoje, argumentima da to <\/b>\u201cne zvu\u010di ba\u0161 najbolje<\/b>\u201d, reflektiraju\u0107i tako op\u0161tu nevoljkost ka izjedna\u010davanju jezika u korist oba spola. Da li je ovo ta\u010dna ocjena?<\/b><\/p> \u010cAU\u0160EVI\u0106: <\/b>Najdublje vjerujem da ono da \u010dega nema u jeziku i ne postoji. Jezik nije puko sredstvo komunikacije, i \u0161to se mene ti\u010de \u2013 to mu je najmanje va\u017ena funkcija. U jeziku se oslikavaju na\u0161a svijest i podsvijest, i jo\u0161 preciznije \u2013 jezik ih konstrui\u0161e. Tako\u0111e, jezik je i svojevrsna paradigma dru\u0161tvenih i ideolo\u0161kih odnosa u dru\u0161tvu. S druge strane, BHS jezik, kao i jezici na\u0161e regije, ima sve \u0161to je lingvisti\u010dki potrebno da se i \u017eenski rod vidi i \u010duje u jeziku (normirane nastavke za pravljenje razli\u010ditih vrsta rije\u010di \u017eenskog roda), tako da nelingvisti\u010dki argumenti da je neka rije\u010d smije\u0161na, rogobatna ili neekonomi\u010dna nisu relevantni kada se diskutuje o rodno osjetljivom jeziku. Na kraju, u\u010denje jezika je proces, pa je tako potrebno neko vrijeme da nam lingvistkinja, hirur\u0161kinja, ombudsmenka, budu \u201cnormalne\u201d rije\u010di kao \u0161to su i frizerka, u\u010diteljica ili novinarka.<\/p> DANI: Radila si kao istra\u017eiva\u010dica i urednica na nekoliko publikacija koje se bave \u017eenskim i LGBT pravima, diskriminacijom, jezikom, izvje\u0161tavanjem medija. Rezultati ovih istra\u017eivanja su \u010desto razo\u010daravaju\u0107i, \u0161to nije iznena\u0111uju\u0107e obzirom na to kako se u na\u0161em dru\u0161tvu tretiraju manjine i\/ili marginalizirane skupine. Na osnovu tvog iskustva pri istra\u017eivanjima, ima\u0161 li ideju kako popraviti i poraditi na boljoj dru\u0161tvenoj pozicioniranosti \u017eena i marginaliziranih skupina u bh. dru\u0161tvu?<\/b><\/p> \u010cAU\u0160EVI\u0106: <\/b>Zvu\u010da\u0107u dosadno jer \u0107u re\u0107i ono \u0161to se svuda mo\u017ee \u010duti, ali glavni krivac za poziciju na margini, \u017eivot u strahu, trpljenje nasilja, omalova\u017eavanje, nepovjerenje ili mr\u017enju jesu neprobojne naslage predrasuda koje su proizvod bri\u017eljivo i sistemati\u010dno njegovanog neznanja, ili jo\u0161 gore \u2013 plasiranja la\u017enih i proizvoljnih informacija \u2013 kada su raznorazne manjinske grupe u pitanju. Posebno je nevjerovatno da se \u017eene smatraju manjinskom grupom, naprimjer.<\/p> Kao odgovor na pitanje kako popraviti odnose u dru\u0161tvu u korist onih osoba i grupa koje su opresirane, ja \u0107u re\u0107i da mo\u017eemo prakti\u010dno djelovati jedino na mikroplanu, u na\u0161em krugu, na razbijanju ustaljenih odnosa mo\u0107i u kojima sami i same u\u010destvujemo, da ne perpetuiramo sigurne i licemjerne na\u010dine \u017eivljenja sa sobom, partnerom ili partnerkom, osobama sa kojima se dru\u017eimo i okolinom uop\u0161te. Ovakva vrsta otpora dominantnim matricama u kojima se \u017eivi iziskuje mnogo strpljenja i puna je li\u010dnih izazova, ali je mogu\u0107a.<\/p> ","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Razgovarala: Masha Durkali\u0107 Foto: Lejla Huremovi\u0107 Ove godine se obilje\u017eava 100 godina od po\u010detka Prvog svjetskog rata, a svoj doprinos ovoj godi\u0161njici dat \u0107e i nevladina organizacija Sarajevski otvoreni centar radom na rekonstrukciji historije \u017eena u BiH u posljednjih 100 godina. Grupa autora i autorica po\u010dela je raditi na prikupljanju i povezivanju gra\u0111e koja \u0107e … Continued<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":5066,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[1214,2,450],"tags":[],"class_list":["post-5074","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biherstory-en","category-news","category-press-en"],"acf":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/soc.ba\/site\/wp-content\/uploads\/2014\/04\/IMG_8670.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5074"}],"collection":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5074"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5074\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5066"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5074"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5074"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5074"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"Nirman-Moranjak-Bamburac\"](\"http:\/\/soc.ba\/site\/wp-content\/uploads\/2014\/04\/Nirman-Moranjak-Bamburac.jpg\")
da je premalo vremena, a previ\u0161e posla, tako da je broj istra\u017eiva\u010dica i istra\u017eiva\u010da pove\u0107an, i prisutna je tendencija da se svakim danom \u0161iri krug ljudi koji nam se javljaju i \u017eele da doprinesu knjizi, jer se godinama bave odre\u0111enim segmentima historije \u017eena u BiH. Spomenut \u0107u samo neke osobe koje trenutno rade na knjizi, uz napomenu da ovo nikako nije kona\u010dan krug ljudi \u2013 Maja Kaljanac, Zlatiborka Popov Mom\u010dinovi\u0107, Amila \u017ddralovi\u0107, Aida Spahi\u0107, Bojana \u0110okanovi\u0107, Arijana Aganovi\u0107, Elmaja Bav\u010di\u0107, Zlatan Deli\u0107, Emina \u017duna, Ivana Dra\u010do, Fabio Giomi i ja.<\/p> ![\"Photo0651\"](\"http:\/\/soc.ba\/site\/wp-content\/uploads\/2014\/04\/Photo0651.jpg\")
ugarske kolonije, preko kraljevine, socijalisti\u010dke republike, pa do zemlje u tranziciji. U knjizi \u0107e se na\u0107i informacije o hronologiji dobijanja ili osvajanja odre\u0111enih prava (pravo na nasljedstvo, pravo glasa, pravo na obrazovanje, pravo na rad, pravo na abortus, kriminalizacija silovanja u braku i ostalo), o \u017eenskim udru\u017eivanjima (humanitarim, u\u010diteljskim, feministi\u010dkim, akademskim, politi\u010dkim, itd.), o \u017eenskom radni\u010dkom pokretu, o AF\u017d-u, o individualnim doprinosima \u017eena u umjetni\u010dkoj, nau\u010dnoj i kulturnoj sferi \u017eivota. Bi\u0107e rije\u010di i o ulogama \u017eena u ratovima (borkinje, mirotvorke, politi\u010dke zatvorenice, i ostale kategorije). Na nekim mjestima \u0107emo pokazati da li su razli\u010dite konfesije imale ulogu u \u017eivotima \u017eena i kako su ih odre\u0111ivale.<\/p> ![\"prirucnik](\"http:\/\/soc.ba\/site\/wp-content\/uploads\/2014\/04\/prirucnik-za-aktivistkinje.jpg\")
Zagreba osnovale \u017denski pokret<\/i>, koji je organizovao veliku skup\u0161tinu feministi\u010dkih dru\u0161tava na kojoj je osnovana Alijansa \u017eenskih dru\u0161tava<\/i>, zapravo prava feministi\u010dka alijansa, koja je na prvo mjesto stavila borbu za pravo glasa, zatim priznanje poziva \u017eene kao majke i doma\u0107ice kao produktivnog rada, borila se za ekonomsku nezavisnost udate \u017eene, za priznavanje jednakog roditeljskog starateljstva oca i majke nad djecom, za osiguranje izdr\u017eavanja majke i djeteta putem zakona, zatim za izmjenu nasljednog prava u korist \u017eene, za op\u0107e osiguranje majke, za bolju za\u0161titu \u017eenske radne snage i za uvo\u0111enje \u017eenskih inspektora rada, za slobodno napredovanje u pozivima kojima se \u017eene bave, kao i za slobodan pristup politi\u010dkom \u017eivotu.<\/p> ![\"maglajlic](\"http:\/\/soc.ba\/site\/wp-content\/uploads\/2014\/04\/maglajlic-311.jpg\")
Naprimjer, ve\u0107i broj ljudi \u0107e saznati da su postojale <\/em>Bahrija Nuri Had\u017ei\u0107, operska diva koja je imala uspje\u0161nu me\u0111unarodnu karijeru izme\u0111u dva svjetska rata, ili Nafija Sarajli\u0107, <\/em>Laura Papo Bohoreta i brojne druge \u017eene iz BiH. Sazna\u0107e se za \u017eivote nekih nevjerovatno hrabrih i uspje\u0161nih \u017eena, mo\u017eda \u0107e neko ko bude \u010ditao knjigu \u017eeljeti dalje da istra\u017euje o sudbini nekih od \u017eena, javi\u0107e se sigurno i oni koji mnogo znaju o nekim va\u017enim \u017eenama ili udru\u017eenjima do kojih mi nismo do\u0161li. To je ono \u0161to ja o\u010dekujem od ove knjige. Da po\u010dne da ispravlja nepravdu, da interveni\u0161e u sje\u0107anje, da inspiri\u0161e.<\/em><\/p>