{"id":4456,"date":"2014-01-31T08:51:54","date_gmt":"2014-01-31T08:51:54","guid":{"rendered":"http:\/\/soc.ba\/?p=4456"},"modified":"2014-01-31T08:53:49","modified_gmt":"2014-01-31T08:53:49","slug":"diskriminacija-ba-january-30-2014-lgbt-community-and-education","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/soc.ba\/en\/diskriminacija-ba-january-30-2014-lgbt-community-and-education\/","title":{"rendered":"Diskriminacija.ba, January 30, 2014 – LGBT Community and Education"},"content":{"rendered":"

\"diskriminacijaEdina Nuriki\u0107, foto: diskriminacija.ba<\/em><\/p>

U nastavku serijala govorimo o LGBT zajednici i obrazovanju u BiH – na koji na\u010din se razli\u010ditoste seksualnosti i identiteti predstavljaju u ud\u017ebenicima, te da li je mogu\u0107e mijenjati negativne stavove prema LGBT populaciji u \u0161kolama?<\/p>

Nerijetko se LGBT osobe, kroz ud\u017ebenike, predstavljaju u diskriminiraju\u0107em kontekstu. Primjerice, pojedini homoseksualnost definiraju kao bolest ili ju svrstavaju u grupu poreme\u0107aja.<\/p>

U prilog tome govore rezultati ”Analize srednjo\u0161kolskih ud\u017ebenika o LGBTIQ pojmovima 1+1=0”<\/a><\/strong>, autorice Svetlane \u0110urkovi\u0107, koju je Udru\u017eenje Q objavilo 2010. Analiza predstavlja \u0161ta mladi u\u010de o seksualnosti, spolu, rodu, seksualnoj orijentaciji i identitetima. Ispostavilo se da su neke od informacija koje analizirani ud\u017ebenici plasiraju neistinite, nevalidne i znanstveno neutemeljene, te da vode produbljivanju predrasuda i stereotipa o LGBT osobama.<\/p>

Za ve\u0107inu tih ud\u017ebenika karakteristi\u010dno je da se ne pravi distinkcija izme\u0111u spola i roda, dok se homoseksualnost, odnosno LGBTIQ osobe generalno predstavljaju kao bolesne\/devijantne. To ilustrira, naprimjer, ud\u017ebenik biologije za 1. i 2. razred, u kojem se, izme\u0111u ostalog navodi: ”Treba re\u0107i da postoje takve devijantne osobine koje u ne\u0161to manjoj mjeri odstupaju od normalnog pona\u0161anja i ozna\u010davaju se kao devijantne. Takve osobine su, naprimjer, sklonost ka kriminalu ili samoubistvu, kori\u0161tenje alkohola ili droga, homoseksualnost\u2026”<\/em>, (autora Dragoslava Marinkovi\u0107a, Katice Paunovi\u0107 i Veljka Terzije, u izdanju Zavoda za ud\u017ebenike i nastavna sredstva Srpsko Sarajevo, 2002).<\/p>

U jednom, pak, od ud\u017ebenika psihologije za 3. razred, u izdanju Denfas\/Tuzla iz 2005. godine, ka\u017ee se da drugu grupu hormona kore \u010dine androgeni hormoni, koji su uzro\u010dnici preranog polnog sazrijevanja ili atrofije polnih organa, odnosno uzro\u010dnici pojave maskularizacije kod \u017eena ili feminiziranja kod mu\u0161karca?!<\/p>

U Strate\u0161kom pravcu razvoja obrazovanja u BiH<\/a><\/strong>, \u010dija je implementacija planirana za period 2008.-2015., uop\u0107e se ne spominje poduzimanje mjera koje bi vodile otklanjanju diskriminacije u pogledu ostvarivanja prava na obrazovanje LGBT osoba, odnosno uklanjanju diskriminatornih i stereotipnih podataka u ud\u017ebenicima. Ovakvu, nepotpunu i neadekvatnu strategiju, Vije\u0107e ministara usvojilo je u junu 2008. godine, iako se, kako je u obrazlo\u017eenju nazna\u010deno, dokument temelji na globalnom pristupu obrazovanju, definiranom u Milenijskoj deklaraciji UN<\/a><\/strong>-a (MDGs) i ciljevima Evropske unije u pogledu pobolj\u0161anja kvaliteta i efikasnosti obrazovanja.<\/div>

Drugo pitanje koje je va\u017eno postaviti je da li same LGBT osobe do\u017eivljavaju diskriminaciju u obrazovnim institucijama? ”<\/em>\u010cak i oni koji mo\u017eda do\u017eivljavaju diskriminaciju, nisu jo\u0161 uvijek spremni da je prijave, odnosno pokrenu postupak, a po\u010dinitelji \u010desto nisu ni svjesni da \u010dine diskriminaciju. Nama je pod hitno potrebno obrazovanje, kako nastavnih kadrova, tako i studenata, kada su u pitanju prava, ne samo LGBT populacije, nego i svih ranjivih grupa, pa tako i manjina i etni\u010dkih i jezi\u010dkih itd, iz prostog razloga, da vi\u0161e prestanemo sa tom dominantnom matricom gdje ve\u0107ina odre\u0111uje kako \u0107e se i manjini stvari odvijati u \u017eivotu”<\/em>, smatra Sa\u0161a Madacki, direktor Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu.<\/p>

R(e)dukovanje homofobije<\/strong><\/p>

Sarajevski otvoreni centar<\/a><\/strong>, u partnerstvu sa Fondacijom Heinrich B\u00f6ll, Uredom za BiH i Fondacijom CURE, organizirao je trening pod nazivom ”(R)edukovanje homofobije i transfobije u srednjim \u0161kolama u Bosni i Hercegovini”.<\/p>

U\u010desnice\/i treninga bilo je nastavno osoblje srednjih \u0161kola. Organizatori su se vodili rezultatima istra\u017eivanja ”Prava LGBT osoba u Bosni i Hercegovini: obrazovanje”<\/a><\/strong>, koje je pokazalo da su lezbejke, gej, biseksualni i transrodni (LGBT) u\u010denici_ce u obrazovnom sistemu potpuno nevidljive. Evidentirano je, tako\u0111er, da nasilje kojem su te osobe izlo\u017eene prolazi nezapa\u017eeno, te da se, stoga, svakodnevno suo\u010davaju sa izolacijom i depresijom. Istra\u017eivanje, izme\u0111u ostalog, ukazuje i na \u010dinjenicu da je broj outiranih srednjo\u0161kolaca\/ki u porastu, ali da se u\u010denici\/ce zbog straha od osude i odbacivanja, rijetko obra\u0107aju za pomo\u0107 stru\u010dnom i nastavnom osoblju. Potrebna je dodatna edukacija osoblja u srednjim \u0161kolama, ali i studenata\/ica pedago\u0161kih fakulteta za inkluzivan rad sa LGBT u\u010denicima\/cama.<\/p>

Unato\u010d stanovitim preprekama i neadekvatnoj podr\u0161ci za odr\u017eavanje treninga, pokazalo se da postoji zainteresiranost osoblja u srednjim bh. \u0161kolama, te je u Sarajevu trening odr\u017ean u novembru 2013. godine.<\/p>

”Sarajevski otvoreni centar se sastao sa ministrom Damirom Marjanovi\u0107em, ministrom obrazovanja u Kantonu Sarajevo u julu ove godine, i tada smo, deklarativno, dobili njegovu podr\u0161ku u vezi organizovanja ovakvog jednog treninga za inkluziju i senzibilizaciju za rad sa lezbejkama, gej, biseksualnim, transrodnim u\u010denicima_cama i on nam je predlo\u017eio da po\u0161aljemo oficijelni zahtjev za odr\u017eavanje takvog jednog treninga, \u0161to smo i u\u010dinili. Me\u0111utim, SOC nije dobio odgovor, u nekom razumnom roku. Dobili smo na kraju, nakon dva mjeseca, negativan odgovor u kojem Ministarstvo obrazla\u017ee da ne daje saglasnost za odr\u017eavanje jednog ovakvog treninga za nastavno i stru\u010dno osoblje u srednjim \u0161kolama Kantona Sarajevo, navode\u0107i kao razloge da su oni ve\u0107 isplanirali edukaciju ili dodatnu edukaciju za nastavnike_ce za cijelu ovu godinu, te da ne postoji interes me\u0111u nastavnicima i nastavnicama za jednu ovakvu temu. Nama je vrlo \u017eao \u0161to nismo dobili institucionalnu podr\u0161ku odr\u017eavanja ovakvog jednog treninga, me\u0111utim, otvorili smo javni poziv i pozvali smo nastavno, stru\u010dno, pa \u010dak i upravno osoblje srednjih \u0161kola u cijeloj BiH i moram re\u0107i da smo dobili veliki broj prijava, \u0161to o\u010digledno pokazuje da postoji interes’<\/em>‘, obja\u0161njava Emina Bo\u0161njak iz Sarajevskog otvorenog centra.<\/p>

Tokom dvodnevnog treninga, 19 u\u010desnika\/ saznalo je vi\u0161e o specifi\u010dnostima, problemima i potrebama LGBT u\u010denika_ca uz iskustva iz regije, kao i da rade na osvje\u0161tavanju predrasuda, glede problema koje one izazivaju, te kako to mo\u017ee utjecati na rad s mladim LGBT osobama.<\/p>

Amra Softi\u0107 je na petoj godini studija psihologije, i za nju je ovaj trening bio od velike va\u017enosti: ”<\/em>Smatram da je jako zastupljena homofobija. Dosada\u0161nja istra\u017eivanja su pokazala da studenti, srednjo\u0161kolci, \u010dak i djeca u osnovnim \u0161kolama imaju jako negativne stavove. Me\u0111utim, trenutno radim li\u010dno jedno istra\u017eivanje i iznena\u0111uju me rezultati u srednjim \u0161kolama na Kantonu Sarajevo. Stavovi nisu toliko ekstremno homofobi\u010dni, kao \u0161to je bilo u prethodnim periodima. Da li je to mo\u017eda zbog toga \u0161to se po\u010delo napokon pri\u010dati malo vi\u0161e o toj temi ili ne, ne znam, ali uglavnom, smatram da ide nabolje.”<\/em><\/p>

Edina Tursanovi\u0107, diplomirana pedagoginja\/psihologinja, radi kao profesorica u \u010detiri srednje \u0161kole u Zavidovi\u0107ima, Zenici i Kaknju. O LGBT populaciji u \u0161koli se, obja\u0161njava Tursanovi\u0107, govori vrlo malo, tako da su zbog neznanja izra\u017eene i predrasude i stereotipi. Dvije sredjo\u0161kolke koje su u krugu jedne od \u0161kola u kojima radi vi\u0111ene zajedno kako se ljube, krizitirane su za pona\u0161anja koje ina\u010de nije dozvoljeno u \u0161koli, no vi\u0161e se pra\u0161ine diglo oko toga, tvrdi pedagoginja, jer su to bile osobe istog spola. ”One su bile isprepadane, istraumirane, naravno. Njima se vladanje trebalo smanjiti, \u0161to je zaista rigorozna kazna za takav slu\u010daj. Zabranjeno je im je dru\u017eenje, roditelji su obavje\u0161teni…”,<\/em> navodi Tursanovi\u0107. Ukoliko nisu out sa svojom seksualno\u0161\u0107u, djeca rijetko i prijavljuju slu\u010dajeve vr\u0161nja\u010dkog nasilja. ”Djeca se, naravno, povla\u010de, <\/em>socijalna komunikacija u razredu im je lo\u0161a, slabo se dru\u017ee, izbjegavaju, nemaju neke zajedni\u010dke aktivnosti, jer nailaze na to da se, \u0161ta god oni lo\u0161e da urade, sve vra\u0107a na to: ‘To je zato \u0161to si ti takav i takav. Da nisi bilo bi druga\u010dije sigurno”<\/em>, ka\u017ee ona.<\/p>

Jednu od radionica iz oblasti rod, spol i seksualna orijentacija, u sklopu treninga, vodila je Ivana Dra\u010do, dipl. psihologinja i magistrica rodnih studija. ”Ne govorimo o razli\u010ditostima rodnim, razli\u010ditim identitetima, a o seksualnoj orijentaciji pogotovo. Djeca nemaju dovoljno informacija generalno iz oblasti seksualnosti, tako da to je ba\u0161 plodno tlo za razvoj stereotipa, predrasuda i diskriminacije. Radila sam istra\u017eivanje o temi odnosa prema LGBT u\u010denicima i u\u010denicama u srednjim \u0161kolama u BiH, gdje sam razgovarala sa \u0161kolskim pedagozima, pedagoginjama, nastavnicima i nastavnicima i sa samim LGBT osobama, gdje sam do\u0161la do zaklju\u010dka da su uglavnom LGBT u\u010denici i u\u010denici nevidljivi u \u0161kolama jer ne osje\u0107aju \u0161kolu kao sigurni prostor, prostor u kojem su slobodni da iska\u017eu svoj rod, svoju seksualnu orijentaciju, da budu vidljivi, tako\u0111er ni \u0161kolski pedagozi i pedagoginje, psiholozi i psihologinje nisu ba\u0161 senzibilizirani na tu temu, tako da zapravo ne pru\u017eaju puno informacija u\u010denicima i u\u010denicama, niti se oni osje\u0107aju slobodno da im se obrate.”<\/em><\/p>

Ostaje nada da \u0107e u\u010desnicie seminara uspjeti da se izbore sa dominantim predrasudama i stereotipima i otvoriti ovu temu u svojim radnim sredinama, te i na taj na\u010din doprinijeti ve\u0107oj senzibiliziranosti u odnosu na prava i potrebe LGBT zajednice.<\/p> <\/div> ","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Edina Nuriki\u0107, foto: diskriminacija.ba U nastavku serijala govorimo o LGBT zajednici i obrazovanju u BiH – na koji na\u010din se razli\u010ditoste seksualnosti i identiteti predstavljaju u ud\u017ebenicima, te da li je mogu\u0107e mijenjati negativne stavove prema LGBT populaciji u \u0161kolama? Nerijetko se LGBT osobe, kroz ud\u017ebenike, predstavljaju u diskriminiraju\u0107em kontekstu. Primjerice, pojedini homoseksualnost definiraju kao … Continued<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":4452,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[1413,2,450],"tags":[],"class_list":["post-4456","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-discrimination","category-news","category-press-en"],"acf":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/soc.ba\/site\/wp-content\/uploads\/2014\/01\/diskriminacija-lgbt-obrazovanje.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4456"}],"collection":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4456"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4456\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4452"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4456"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4456"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4456"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}