{"id":4213,"date":"2014-01-09T11:50:29","date_gmt":"2014-01-09T11:50:29","guid":{"rendered":"http:\/\/soc.ba\/?p=4213"},"modified":"2014-01-09T14:14:57","modified_gmt":"2014-01-09T14:14:57","slug":"bh-dani-january-10-2013-prejudice-dressed-in-white-coat","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/soc.ba\/en\/bh-dani-january-10-2013-prejudice-dressed-in-white-coat\/","title":{"rendered":"BH Dani, January 10, 2013 &#8211; Prejudice Dressed in a White Coat"},"content":{"rendered":"<p><img decoding=\"async\" class=\"img-responsive  alignleft\" alt=\"zdravstvo dani\" src=\"http:\/\/soc.ba\/site\/wp-content\/uploads\/2014\/01\/zdravstvo-dani.jpg\" \/><em>BH Dani, January 10, 2014 <\/em><br \/> <em>Author: Kristina Ljevak, original in B\/H\/S<\/em><\/p> <p>Fondacija Heinrich B\u00f6ll, u suradnji sa Sarajevskim otvorenim centrom i Fondacijom CURE, zapo\u010dela je projekat pod nazivom Coming out! Zagovaranje i za\u0161tita prava LGBT osoba, za koji je sredstva izdvojila Evropska unija, kako bi se za\u0161titila i zagovarala prava jedne od najvi\u0161e diskriminisanih i nevidljivih grupa u bh. dru\u0161tvu \u2013 lezbejki, gay mu\u0161karaca, biseksualnih i transrodnih osoba (LGBT). Ciljevi projekta su otkrivanje uzroka homofobije, njeno smanjivanje i razbijanje, uz poseban fokus na senzibiliziranje dr\u017eavnih slu\u017ebenika\/ca koji rade u policiji, pravosu\u0111u, zdravstvu i obrazovanju, ali i novinara\/ki i predstavnika\/ca organizacija civilnog dru\u0161tva<\/p> <p>Disfunkcionalnost dr\u017eave Bosne i Hercegovine \u010dine pojedina\u010dne, naj\u010de\u0161\u0107e jednako disfunkcionalne cjeline. Zdravstveni sistem sam po sebi, a posebno u kontekstu prava LGBT osoba, jedan je u nizu takvih primjera. Zastarjela terminologija i jednako zastarjele lije\u010dni\u010dke prakse, nepostojanje medicinskog osoblja specijaliziranog za probleme LGBT pacijenata\/ica, izostanak razlikovanja rodnog identiteta od seksualne orijentacije samo su neki od problema prepoznatih u ovom istra\u017eivanju.<\/p> <p><strong>Medicinske prakse<\/strong><\/p> <p>Parafraziranje Ericha Fromma u predgovoru s razlogom otvara pitanje koliko je samo bosanskohercegova\u010dko dru\u0161tvo zdravo, a bave\u0107i se zdravstvom otvara se i Pandorina kutija u zemlji u kojoj se brojne nepravilnosti u zdravstvu i (mimo tretmana LGBT osoba) naj\u010de\u0161\u0107e pre\u0161u\u0107uju uz odnjegovane navike koje podrazumijevaju zatvaranje o\u010diju pred nesavjesnim medicinskim praksama.<\/p> <p>Kada govorimo o zdravstvu onda mo\u017eemo smatrati da se i dalje vrtimo u za\u010daranom krugu predrasuda i poluinformacija, kada je rije\u010d o obezbje\u0111ivanju prava na zdravstvenu za\u0161titu dostojnu \u010dovjeka koja pripada svima bez obzira na status ili identitet za koji se opredijeli, navode autorice istra\u017eivanja. Prepoznato je i odsustvo otklona prema postoje\u0107im praksama koje i dalje homoseksualnost tretiraju kao bolest.<\/p> <p>Samo pozivanje na Hipokratovu zakletvu i profesionalnu etiku u doma\u0107im okvirima ne podrazumijeva i rad po principima zavjeta datog Hipokratu. Ukoliko znamo da se zbog tabuiziranja same homoseksualnosti LGBT osobe \u010desto osje\u0107aju usamljeno, anksiozno, depresivno i nerijetko pomi\u0161ljaju na suicid, onda nam je jasno kakve dodatne komplikacije mo\u017ee prouzrokovati negativni pristup ljekara\/ke pacijentu\/ici koji\/a u ordinaciju dolazi zbog konkretnog zdravstvenog problema.<\/p> <p>Zdravstveni sistem u BiH, ni u teoriji ni u praksi, ne prepoznaje LGBT osobe kao ranjivu grupu \u0161to doprinosi diskriminaciji LGBT osoba jer im se uskra\u0107uje valjana podr\u0161ka, a kad je rije\u010d o trans* i interseksualnim osobama situacija je specifi\u010dnija, jer njihov spolni identitet i dalje nije norma.<\/p> <p>U najkra\u0107em bismo mogli re\u0107i kako je odnos prema LGBT osobama u kontekstu zdravstva zasnovan na individualnom pristupu zdravstvenih radnika\/ca koji je razli\u010dit u zavisnosti od li\u010dnog senzibiliteta i obrazovanosti pojedinca\/ke o problemima i potrebama <strong>LGBT osoba, \u0161to jasno ukazuje na nedostatak bilo kakvog sistema i pravila. <\/strong><\/p> <p><strong>Za\u010darani krug predrasuda<\/strong><\/p> <p>Diskriminiraju\u0107i zakoni, poput zakona koji reguli\u0161e porodi\u010dne odnose i usvajanje djece, negativno se odra\u017eavaju na zakone u okviru zdravstvene za\u0161tite. Neprepoznavanje istospolne zajednice kao legitimne onemogu\u0107uje partnera\/icu da kao najbli\u017ei srodnik\/ca donosi odluke o na\u010dinu lije\u010denja (kada je to neophodno i kada je pacijent\/ica onemogu\u0107en\/a) kao ni da prisustvuje na onim mjestima u procesu lije\u010denja koja su predvi\u0111ena samo za najbli\u017ee srodnike\/ice.<\/p> <p>Parovi u istospolnoj zajednici nemaju ni mogu\u0107nost lije\u010denja neplodnosti ukoliko jedna osoba u vezi \u017eeli biti biolo\u0161ki roditelj djetetu. \u010cak i onda kad postoje, zakoni se adekvatno ne primjenjuju. U kulturi u kojoj \u017eivimo nepisani zakoni imaju ja\u010di uticaj na pona\u0161anje, potvrdilo je i ovo istra\u017eivanje. Uprkos pozitivnim pomacima vezanim za izmjenu formulara koji je diskriminirao LGBT osobe prilikom dobrovoljnog davanja krvi i dalje u zdravstvenom sistemu postoje formulari koji diskriminiraju, direktno ili indirektno, LGBT osobe.<\/p> <p>Jedan od osnovnih problema vezan je za nepostojanje stru\u010dnog osoblja u institucijama koje je obu\u010deno za psiholo\u0161ko savjetovanje LGBT osoba. U na\u0161em za\u010daranom krugu predrasuda i dalje se mora podsje\u0107ati kako je Ameri\u010dka psihijatrijska asocijacija, jo\u0161 prije 40 godina, uklonila homoseksualnost iz Dijagnosti\u010dko-statisti\u010dkog priru\u010dnika za mentalne poreme\u0107aje. Time je zvani\u010dna medicina rekla da homoseksualnost nije bolest. \u0160to ne zna\u010di i da je to jasno svima koji u\u010destvuju u zdravstvenom sistemu, jer neki od ispitanika\/ica nisu bili upoznati sa zvani\u010dnim medicinskim stavom.<\/p> <p>Ukupna situacija na terenu, na osnovu direktnih kontakata sa medicinskim osobljem ostvarenim kroz intervjue tokom istra\u017eivanja, ukazuje na veliki stepen nevidljivosti LGBT osoba u bosanskohercegova\u010dkom zdravstvu.<\/p> <p><strong>Neko drugi<\/strong><\/p> <p>Zabrinjava informacija do koje su do\u0161le istra\u017eiva\u010dice, a vezana je za \u0161esnaestogodi\u0161nju ginekolo\u0161ku praksu tokom koje lije\u010dnica tvrdi da nije imala pacijenticu lezbejku ili neku drugu predstavnicu LGBT populacije. Na osnovu takvih primjera sti\u010de se dojam da se o LGBT pacijentima\/cama uvijek govori kao o ne\u010demu \u0161to postoji, ali ih lije\u010di \u201cneko drugi\u201d ili idu u privatne ordinacije, \u0161to je bio odgovor jedne\/og ispitanika\/ice.<\/p> <p>Dodatna edukacija o LGBT pitanjima za osobe koje rade u svim zdravstvenim oblastima je nu\u017ena i dio preporuka naveden u istra\u017eivanju.<\/p> <p>I u zdravstvenom sistemu kakav je bosanskohercegova\u010dki, postoje pozitivni primjeri koje treba posebno ista\u0107i, a vezani su za iskustva pacijenata\/ica sa Klinike za infektivne bolesti Klini\u010dkog centra Univerziteta u Sarajevu koji su definisani kao najpozitivniji primjeri profesionalnosti, eti\u010dnosti i ljudskosti zdravstvenih radnika\/ica prema LGBT osobama.<\/p> <p>Pozitivni primjeri na \u017ealost ne mogu uticati na ukupnu sliku koja je zabrinjavaju\u0107a, a vezana je za suo\u010davanje LGBT osoba s ozbiljnim zdravstvenim rizicima o kojima se u bh. zdravstvenom sistemu ne diskutuje, navodi se u istra\u017eivanju. Ovi rizici uklju\u010duju depresiju i suicidalnost, zloupotrebu supstanci, poreme\u0107aj u prehrani, te urolo\u0161ke i ginekolo\u0161ke smetnje. U bosanskohercegova\u010dkim uslovima, kada govorimo o zdravstvenom sistemu, sve se dodatno komplikuje u kontekstu prava na zdravstvenu za\u0161titu, pomo\u0107 i podr\u0161ku trans* osobama.<\/p> <p>Iako je izmjena rodnog lista, mati\u010dnog broja i ostalih dokumenata usljed promjene spola omogu\u0107ena u Bosni i Hercegovini (osim u Br\u010dko Distriktu), transeksualne osobe koje \u017eele promijeniti spol to ne mogu u\u010diniti u na\u0161oj zemlji. Sve faze medicinskog postupka kod promjene spola moraju se obaviti u inostranstvu, a u BiH ne postoji educirano medicinsko osoblje koje bi barem moglo nadgledati postupak.<\/p> <p><strong>Ravnopravni dio dru\u0161tva<\/strong><\/p> <p>Transrodnim osobama proces prilago\u0111avanja \u017eeljenom spolu dodatno ote\u017eava i \u010dinjenica da zdravstveno osiguranje ne pokriva ni dio tro\u0161kova medicinskog postupka. Tu su stavovi usagla\u0161eni i jednak je tretman i u entitetima i u Br\u010dko Distriktu. Zabrinjavaju\u0107i je stepen neinformisanosti medicinskog osoblja i tretman trans* osoba koji je nedopustiv posebno u situacijama u kojima se ljekar prema trans* pacijentu\/ici posmatra kao radoznali slu\u010dajni prolaznik.<\/p> <p>Kako bi se problemi prevenirali, a ne samo naknadno poku\u0161avali rje\u0161avati, nu\u017eno je u porodili\u0161tima voditi preciznu statistiku o ra\u0111anju interseksualnih beba, te educirati medicinsko osoblje koje bi moglo pratiti medicinske procese kojima bi interseksualne bebe bile podvrgavane.<\/p> <p>Tabuiziranja same LGBT tematike, u slu\u010daju bilo kog istra\u017eivanja vezanog za probleme, polo\u017eaj i prava LGBT osoba, dodatno uslo\u017enjava istra\u017eivanje i onemogu\u0107uje ve\u0107u dostupnost relevantnih informacija i iskustava, te istra\u017eiva\u010dima\/cama ote\u017eava rad.<\/p> <p>Potvr\u0111uje to i iskustvo na primjeru LGBT prava u kontekstu zdravstvenog sistema.<\/p> <p>U prvom redu je va\u017eno osvijestiti da LGBT osobe postoje, da su ravnopravni dio dru\u0161tva, ali da zbog njihovog marginalizovanog polo\u017eaja u dru\u0161tvu zaslu\u017euju dodatnu naklonost prilikom tretmana i senzibiliziranost medicinskog osoblja, kako se njihovim postoje\u0107im smetnjama, strahu i tugi kojima je \u010desto protkan njihov \u017eivot, ne bi dodavali novi problemi koji nerijetko mogu odvesti do ozbiljnih oboljenja, u prvom redu prouzrokovanih stresom kojima su svakodnevno izlo\u017eeni\/e.<\/p> <p>\u017divot i rad u zemlji u kojoj je lije\u010denje i pru\u017eanje zdravstvene za\u0161tite svim slojevima populacije \u010desto neadekvatano ne smije biti izgovor i za neadekvatan odnos prema LGBT osobama. Rije\u010d je o marginaliziranoj, nedovoljno vidljivoj grupi, sa op\u0161tim i vrlo specifi\u010dnim potrebama, osobama kojima bi medicinski radnici\/e trebali biti saveznici\/e na te\u0161kom putu prevazila\u017eenja predrasuda i ostvarivanja elementarnih ljudskih prava.<\/p> ","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>BH Dani, January 10, 2014 Author: Kristina Ljevak, original in B\/H\/S Fondacija Heinrich B\u00f6ll, u suradnji sa Sarajevskim otvorenim centrom i Fondacijom CURE, zapo\u010dela je projekat pod nazivom Coming out! Zagovaranje i za\u0161tita prava LGBT osoba, za koji je sredstva izdvojila Evropska unija, kako bi se za\u0161titila i zagovarala prava jedne od najvi\u0161e diskriminisanih i &hellip; <a href=\"https:\/\/soc.ba\/en\/bh-dani-january-10-2013-prejudice-dressed-in-white-coat\/\">Continued<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":4211,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[2,450],"tags":[298,984,1626,985],"class_list":["post-4213","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-news","category-press-en","tag-bosna-i-hercegovina-en","tag-izvjestaj-en","tag-lgbt-en","tag-zdravstvo-en"],"acf":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/soc.ba\/site\/wp-content\/uploads\/2014\/01\/zdravstvo-dani.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4213"}],"collection":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4213"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4213\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4211"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4213"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4213"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4213"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}