![\"tiranija](\"http:\/\/soc.ba\/site\/wp-content\/uploads\/2013\/11\/tiranija-vecine.jpg\")
Pi\u0161e: Kristina Ljevak<\/p> Pi\u0161e: Kristina Ljevak<\/p>
Fondacija Heinrich B\u00f6ll u BiH<\/a>, u suradnji sa Sarajevskim otvorenim centrom i Fondacijom CURE<\/a>, zapo\u010dela je projekat pod nazivom Coming out! Zagovaranje i za\u0161tita prava LGBT osoba<\/em><\/a>, za koji je sredstva obezbijedila Evropska unija, kako bi se za\u0161titila i zagovarala prava jedne od najvi\u0161e diskriminisanih i nevidljivih grupa u bh. dru\u0161tvu \u2013 lezbejki, gay mu\u0161karaca, biseksualnih i transrodnih osoba (LGBT). Ciljevi projekta su otkrivanje uzroka homofobije, njeno smanjivanje i razbijanje, uz poseban fokus na senzibiliziranje dr\u017eavnih slu\u017ebenika\/ca koji rade u policiji, pravosu\u0111u, zdravstvu i obrazovanju, ali i novinara\/ki i predstavnika\/ca organizacija civilnog dru\u0161tva<\/p> Politi\u010dke partije i njihovi predstavnici\/e sebe ne vide kao generatora dru\u0161tvenih promjena, one oslu\u0161kuju bilo gra\u0111ana, ali isklju\u010divo onda kada je rije\u010d o dominantnim, retrogradnim stavovima. Nikako ili gotovo nikako kad je rije\u010d o potrebi za stvaranjem elementarnih civilizacijskih uslova koji nam \u010desto nedostaju.<\/p> Jasno je da u takvom okviru, LGBT osobe itekako trpe. \u010cak i onda kada jedna politi\u010dka partija u svoj strana\u010dki program uvrsti zalaganje za prava LGBT osoba, to u stvarnosti ne podrazumijeva takvo djelovanje. Politi\u010dki programi nerijetko su forma iza koje se na raznoraznim predizbornim skupovima njihovi predstavnici\/e brane od pitanja gra\u0111ana\/ki ili novinara\/ki. Autori\/ce Dragana Ra\u0161evi\u0107, Vuk Vu\u010deti\u0107 i Zlatiborka Popov-Mom\u010dinovi\u0107 uradili su istra\u017eivanje o pravima LGBT osoba u kontekstu politi\u010dkih partija<\/a>.<\/p> Luksuz<\/strong><\/p> Formalno programsko zalaganje za prava LGBT osoba svakako ne amnestira politi\u010dke partije koje se potpuno ignorantski odnose prema ovim temama, ne uvr\u0161tavaju\u0107i u svoj program aktivnosti vezane za adekvatan tretman i povoljniji polo\u017eaj LGBT osoba u BiH. Zato su njihova djelovanja \u010desto neorganizovana i neadekvatna i rezultat su akcija u okviru datih okolnosti i u trenutku, bez koncepta i jasne namjere.<\/p> Istra\u017eiva\u010di\/ce su tokom istra\u017eivanja do\u0161li\/e do obeshrabruju\u0107ih rezultata \u010dak i kad je rije\u010d o manjinskim gra\u0111anskim strankama za koje se pretpostavlja da su otvorene za LGBT pitanja, kao i ostala vezana za manjinske probleme – iako ne transparentno, u internoj komunikaciju u jednoj takvoj partiji, prisutni su homofobni stavovi. U najkra\u0107em, LGBT problematika na samom je dnu prioriteta ve\u0107ine politi\u010dkih partija u BiH.<\/p> \u201cKada govorimo u kontekstu politi\u010dkih partija, mo\u017eemo konstatovati da je BiH i dalje u predpoliti\u010dkom stanju jer ne postoji jasna ideolo\u0161ka profilacija politi\u010dkih partija niti politike u smislu policy, tj. oblika javne djelatnosti za rje\u0161avanje konkretnih problema politi\u010dke zajednice (npr. diskriminacije LGBT osoba), ve\u0107 \u010desto same politi\u010dke partije iz oportunih razloga u\u010destvuju u generiranju krize i problema \u2013 \u0161to se jasno odrazilo i dalo i\u0161\u010ditati iz samog istra\u017eivanja i njegovih rezultata\u201d, navodi u predgovoru publikacije Zlatiborka Popov-Mom\u010dinovi\u0107, koja primje\u0107uje kako politika u BiH nije ni\u0161ta od onoga \u0161to bi u svom izvornom zna\u010denju trebala predstavljati, ve\u0107 gola mo\u0107 raspodjele rijetkih resursa ove poluperiferne zemlje.<\/p> Dok tavorimo u bh. pora\u0107u i tranziciji, bavljenje ljudskim pravima, a posebno pravima LGBT osoba, do\u017eivljava se kao luksuz. Tretiranje svih tema kao jednako va\u017enih sugeri\u0161e se u istra\u017eivanju i potcrtava neophodnost druga\u010dijeg do\u017eivljaja demokratije od bh. koji u na\u0161oj interpretaciji \u010desto demokratiju izjedna\u010dava sa vladavinom ve\u0107ine koja se pretvara u tiraniju ve\u0107ine.<\/p> Jedina politi\u010dka partija, koja je u svom izbornom programu i statutu uvrstila pitanja vezana za LGBT populaciju je Na\u0161a stranka. Razlozi otpora politi\u010dkih partija prema LGBT temama i zagovaranje sloboda LGBT osoba su preslika bh. dru\u0161tva koje i dalje argumente pronalazi u tradiciji, mentalitetu, religiji, lo\u0161em \u017eivotnom standardu, pokazuje istra\u017eivanje o LGBT pravima u kontekstu politi\u010dkih partija, \u0161to dovodi do zaklju\u010dka kako nas u BiH netolerancija naj\u010de\u0161\u0107e spaja i kako se \u010dak i oni\/e, na suprotnim politi\u010dkim stranama, lako dogovore da rje\u0161avanje nagomilanih problema vezanih za LGBT populaciju, nije dio njihovih prioriteta ni na dugoro\u010dnom planu.<\/p> Najmo\u0107niji lobi<\/strong><\/p> Neadekvatan odnos politi\u010dkih partija prema LGBT populaciji nije samo posljedica postratnog, tranzicijom napa\u0107enog, bh. dru\u0161tva.<\/p> Pozivaju\u0107i se na pisanje Sa\u0161e Gavri\u0107a, istra\u017eiva\u010di\/ce navode i predratni period i doba socijalizma kada je polo\u017eaj LGBT osoba bio nezavidan, a seksualni odnos dvojice mu\u0161karaca se tretirao kao protivprirodni blud i ka\u017enjavao zatvorskom kaznom u trajanju od godinu dana. Cjelokupno politi\u010dko djelovanje u BiH usmjereno je na pridobijanje glasa\u010dkog tijela, a LGBT populacija nije prepoznata kao dovoljno brojno bira\u010dko tijelo (i dovoljno va\u017eno) pa programi stranaka nisu ni usmjereni ka afirmaciji prava LGBT osoba.<\/p> Nerijetko se od strane predstavnika\/ca politi\u010dkih partija na neformalnim susretima sa predstavnicima\/ama ljudskoprava\u0161kih organizacija u BiH mo\u017ee \u010duti pitanje: koliko ima tih osoba u BiH. Udio LGBT populacije u ukupnom broju stanovni\u0161tva na bilo kojoj teritoriji je konstanta i nema razlike izme\u0111u BiH i Francuske, osim \u0161to je npr. u Francuskoj dozvoljeno sklapanje gay brakova. Ve\u0107a vidljivost ne podrazumijeva i ve\u0107i broj LGBT osoba na odre\u0111enoj teritoriji, ali svakako podrazumijeva ve\u0107a prava za LGBT osobe na prostoru na kom su vidljivije.<\/p> Brojni su primjeri govora mr\u017enje i homofobnih stavova izre\u010denih u javnom prostoru od strane doma\u0107ih predstavnika\/ca politi\u010dkih partija.<\/p> U izvje\u0161taju autori\/ce podsje\u0107aju na izjavu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika koji je govorio kako ne\u0107e dopustiti ulazak raznih pedera u svoj kabinet ili Gradimira Gojera, visoko pozicioniranog funkcionera Stranke za BiH i pozori\u0161nog reditelja, koji je za neuvr\u0161tavanja vlastite predstave u takmi\u010darski program pozori\u0161nog festivala kao \u201ckrivce\u201d na\u0161ao i optu\u017eio \u201chomoseksualni lobi\u201d, ozna\u010davaju\u0107i ga kao najmo\u0107niji lobi u dr\u017eavi.<\/p> Poku\u0161aj odr\u017eavanja prvog Sarajevo queer festivala pomogao je da se detektuje na\u010din na koji se sa razli\u010ditih nivoa gleda na ljudska prava, pa samim tim i prava LGBT osoba. Odre\u0111eni mediji pali su na ispitu profesionalnosti, ali i gotovo svi politi\u010dari\/ke pokazali su dru\u0161tvenu indiferentnost, neodgovornost koju nosi izostanak reagovanja na napade usmjerene na u\u010desnike\/ce i organizatore\/ce kulturne manifestacije sa queer predznakom. Samo ne\u010dinjenje s njihove strane bilo bi manje zlo da se tome nije priklju\u010dilo i pozivanje na lin\u010d od strane politi\u010dkih predstavnika\/ca u \u010demu su, navodi se u publikaciji, prednja\u010dila SDA i HDZ. Tako je glavni sekretar SDA Amir Zuki\u0107 smatrao je da je rije\u010d o bolesnim ljudima kojima treba pomo\u0107i. Dvije politi\u010dke partije koje su dale podr\u0161ku organizatorima\/cama festivala bile su Na\u0161a stranka i Liberalno demokratska stranka.<\/p> Vjerska i eti\u010dka na\u010dela<\/strong><\/p> SDP, partija koja je osvojila najve\u0107i broj glasova na posljednjim op\u0161tim izborima, ni na jednom mjestu se ne deklari\u0161e da \u0107e se boriti za prava LGBT osoba, iako se na\u010delno zala\u017eu za socijalnu jednakost, ba\u0161tine\u0107i tekovine iz pro\u0161losti sli\u010dnih partija, dodaju\u0107i da \u0107e se boriti protiv polne diskriminacije gdje svakako, kao i ve\u0107ina drugih, ne prave razliku izme\u0111u roda i pola.<\/p> SDA, tre\u0107a partija po broju osvojenih glasova na istim izborima, u svom programu se zala\u017ee za suverenitet zemlje i afirmaciju bosanskog identiteta kao identiteta svih gra\u0111ana, kao partija desnog centra zala\u017ee se za vrijednosti koje proizilaze iz temeljnih vjerskih i eti\u010dkih na\u010dela. Imaju\u0107i u vidu da religija i LGBT prava u Jugoisto\u010dnoj Evropi ne idu pod ruku, jasno je i da se SDA ne zala\u017ee za prava LGBT osoba. Tim prije \u0161to zamjenik predsjednika stranke Bakir Izetbegovi\u0107 smatra da je homoseksualnost stvar koja se pro\u0161iri ako je pustite.<\/p> SBB, nova i najbr\u017ee rastu\u0107a partija u BiH, na sli\u010dan na\u010din se zala\u017ee za polnu jednakost bez jasnog diferenciranja pola i roda. HDZ kao partija koja se u prvom redu zala\u017ee za polo\u017eaj Hrvata u svom programu isti\u010de po\u0161tovanje drugog i druga\u010dijeg bez jasnog definisanja \u0161ta se sve pod tim misli \u0161to implicira da je rije\u010d o op\u0161tem mjestu i ne\u010demu \u0161to se u programu na\u0161lo zbog osje\u0107anja da je to red, a ne stvarne potreba da tako i bude.<\/p> SDS se tako\u0111e deklarativno zala\u017ee za slobodu i demokratiju bez eksplicitnog navo\u0111enja slobode i demokratije za LGBT osobe. SNSD, kao partija sa sna\u017enim formalnim demokratskim opredjeljenjem i dominantna partija u RS-u, u svom programu ne zala\u017ee se za prava LGBT osoba. DNS kao mla\u0111a politi\u010dka partija u RS-u slijedi sli\u010dne principe prethodno nabrojanih, kao i Narodna stranka radom za boljitak koja se zala\u017ee za toleranciju, ali bez jasnog navo\u0111enja neophodne tolerancije prema druga\u010dijoj seksualnoj orijentaciji.<\/p> O politi\u010dkoj neosvije\u0161tenosti ne samo u BiH ve\u0107 na regionalnom planu dovoljno govori odnos prema povorkama ponosa koje se gotovo nikada ne do\u017eivljavaju kao politi\u010dko pitanje ve\u0107 kao defile, karavan, \u0161arada tamo nekih koji bi to trebali izme\u0111u \u010detiri zida…<\/p> Podr\u017eati sprovo\u0111enje nacionalnih i me\u0111unarodnih propisa kojima se \u0161tite prava LGBT osoba, zagovarati za\u0161titu polo\u017eaja i prava LGBT osoba kroz programe politi\u010dkih partija, edukovati kadar, ispoljavati toleranciju kroz medijske nastupe, a ne suprotno, ukazivati na va\u017enost rje\u0161avanja problema nevidljivosti LGBT osoba – neke su od preporuka autora\/ca analize na putu gra\u0111enja bolje budu\u0107nosti u BiH.<\/p> ","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pi\u0161e: Kristina Ljevak Fondacija Heinrich B\u00f6ll u BiH, u suradnji sa Sarajevskim otvorenim centrom i Fondacijom CURE, zapo\u010dela je projekat pod nazivom Coming out! Zagovaranje i za\u0161tita prava LGBT osoba, za koji je sredstva obezbijedila Evropska unija, kako bi se za\u0161titila i zagovarala prava jedne od najvi\u0161e diskriminisanih i nevidljivih grupa u bh. dru\u0161tvu \u2013 … Continued<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":3544,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[2,450],"tags":[184,234,401,1626,814,737],"class_list":["post-3548","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-news","category-press-en","tag-2013-en","tag-bosnia-and-herzegovina-en","tag-coming-out-project","tag-lgbt-en","tag-politicial-parites","tag-research-en"],"acf":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/soc.ba\/site\/wp-content\/uploads\/2013\/11\/tiranija-vecine.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3548"}],"collection":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3548"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3548\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3544"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3548"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3548"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3548"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}