{"id":3363,"date":"2013-10-28T10:00:00","date_gmt":"2013-10-28T10:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/soc.ba\/?p=3363"},"modified":"2013-10-28T10:01:17","modified_gmt":"2013-10-28T10:01:17","slug":"bh-dani-october-25-2013-no-public-events-this-is-the-balcans","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/soc.ba\/en\/bh-dani-october-25-2013-no-public-events-this-is-the-balcans\/","title":{"rendered":"BH Dani, October 25, 2013 &#8211; No public events, this is the Balcans!"},"content":{"rendered":"<address><strong><strong><img decoding=\"async\" class=\"img-responsive  alignleft\" alt=\"Dani 25102013 unutrasnji poslovi\" src=\"http:\/\/soc.ba\/site\/wp-content\/uploads\/2013\/10\/Dani-25102013-unutrasnji-poslovi.jpg\" \/>This article is about the third sectoral report (<a href=\"http:\/\/soc.ba\/site\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/Unutrasnji-poslovi.pdf\" target=\"_blank\">Rights of LGBT persons in BiH: Interior<\/a>) published as a part of the Coming out! project and it was published in BH Dani, on October 25, 2013. <p><\/p><\/strong>LGBT i policija<\/strong><br \/> <strong>Vide li pripadnici mupova nevidljive grupe<\/strong><\/address> <address>Pi\u0161e Kristina Ljevak<\/address> <address> <\/address> <p><a href=\"http:\/\/www.ba.boell.org\/\" target=\"_blank\">Fondacija Heinrich B\u00f6ll u BiH<\/a> u suradnji sa Sarajevskim otvorenim centrom i <a href=\"http:\/\/www.fondacijacure.org\/\" target=\"_blank\">Fondacijom CURE<\/a> zapo\u010dela je projekat pod nazivom <a href=\"http:\/\/www.ba.boell.org\/web\/index-720.html\" target=\"_blank\">Coming out! Zagovaranje i za\u0161tita prava LGBT osoba<\/a>, za koji je sredstva obezbijedila Evropska unija, kako bi se za\u0161titila i zagovarala prava jedne od najvi\u0161e diskriminisanih i nevidljivih grupa u bh. dru\u0161tvu \u2013 lezbejki, gay mu\u0161karaca, biseksualnih i transrodnih osoba (LGBT). Ciljevi projekta su otkrivanje uzroka homofobije, njeno smanjivanje i razbijanje, uz poseban fokus na senzibiliziranje dr\u017eavnih slu\u017ebenika\/ca koji rade u policiji, pravosu\u0111u, zdravstvu i obrazovanju, ali i novinara\/ki i predstavnika\/ca organizacija civilnog dru\u0161tva. Unutra\u0161nji poslovi, tre\u0107a je u nizu publikacija nastalih u okviru istra\u017eivanja<\/p> <p>\u201cSezonsko\u201d aktueliziranje tema vezanih za polo\u017eaj LGBT populacije u javnom diskursu, naj\u010de\u0161\u0107e onda kad se u susjednim zemljama poku\u0161avaju odr\u017eati ili odr\u017eavaju povorke ponosa umnogome negativno uti\u010de na sam polo\u017eaj LGBT osoba, njihovu (ne)vidljivost i percepciju heteropatrijarhalne ve\u0107ine koja naj\u010de\u0161\u0107e ne priznaje i ne poznaje LGBT probleme te ih \u010desto posmatra samo kroz potrebu javnih okupljanja.<\/p> <p>A javna okupljanja LGBT osoba su dru\u0161tveno neprihvatljiva za ve\u0107inu bh. stanovni\u0161tva, pa u tom duhu i odgovor jednog\/e ispitanika\/ce iz oblasti unutra\u0161njih poslova koji\/a je rekao\/la: \u201cJavne istupe treba izbjegavati. Bosna je Balkan!\u201d&#8217;<\/p> <p><strong>Policijsko djelovanje<\/strong><\/p> <p>Policijski slu\u017ebenici\/e \u010desto javne oblike borbe za ostvarivanja prava LGBT osoba do\u017eivljavaju kao bespotrebno izlaganje visokom riziku, uz zabrinjavaju\u0107e \u010dest, u ovom ali i drugim primjerima, strah od nametanja stavova LGBT populacije takozvanim normalnim osobama, jer se u BiH kao i u drugim nerazvijenim zemljama homoseksualnost nerijetko do\u017eivljava kao ne\u0161to prelazno \u0161to ima tendenciju \u0161irenja, zahvaljuju\u0107i nedovoljnoj informisanosti i zanemarivanju \u010dinjenice da broj homoseksualaca nije u porastu ve\u0107 je konstanta u ukupnom udjelu svjetske populacije.<\/p> <p>Nepoznavanje terminologije vezane za LGBT populaciju, izostanak informacija o postojanju udru\u017eenja koja se bave promocijom i za\u0161titom LGBT prava, nepoznavanje nacionalne i evropske zakonske regulative u ovoj oblasti, specifi\u010dna hijerarhijska policijska struktura i podjela du\u017enosti samo su neki od problema vezanih za LGBT populaciju u kontekstu unutra\u0161njih poslova pokazalo je istra\u017eivanje.<\/p> <p>Kada govorimo o na\u010dinu policijskog djelovanja, LGBT osobe jo\u0161 uvijek predstavljaju gotovo nevidljivu kategoriju, a uzroci su, kao \u0161to su to pokazala i istra\u017eivanja drugih oblasti, u nedovoljnom broju outovanih LGBT osoba \u0161to prati i izostanak senzibiliziranosti uposlenika\/ca prema specifi\u010dnim problemima i potrebama LGBT osoba, stalnom strahu kojem su izlo\u017eeni\/e i \u010dija je posljedica izostajanje obra\u0107anja policiji za pomo\u0107 kada je to potrebno. Mali broj procesuiranih slu\u010dajeva na sudovima u BiH dodatni je demotiviraju\u0107i faktor u ohrabrivanju prijavljivanja policiji slu\u010dajeva nasilja prema LGBT osobama.<\/p> <p><img decoding=\"async\" class=\"img-responsive  alignright\" alt=\"naslovnica unutrasnji poslovi\" src=\"http:\/\/soc.ba\/site\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/naslovnica-unutrasnji-poslovi.jpg\" \/>Da nemaju ni\u0161ta protiv druga\u010dije seksualnosti onda kad se ona upra\u017enjava unutar vlastita \u010detiri zida stav je ve\u0107ine ispitanika\/ca u istra\u017eivanju iz oblasti unutra\u0161njih poslova kao \u0161to su to pokazali i rezultati istra\u017eivanja iz oblasti obrazovanja i pravosu\u0111a. U podijeljenom dru\u0161tvu kakvo je BiH, jasno je da \u0107e problemi LGBT populacije biti dodatno uslo\u017eeni, odnosno specifi\u010dan politi\u010dki ustroj dodatno komplikovati ostvarivanje zagarantovanih ljudskih prava pa samim tim i prava LGBT populacije.<\/p> <p><strong>Napadi i nasilje<\/strong><\/p> <p>Model dono\u0161enja odluka putem konsenzusa predstavnika\/ca tri konstitutivna naroda u BiH nerijetko vodi blokadi institucija i podrazumijeva sporost u dono\u0161enju kao i sprovo\u0111enju zakona. \u010cesto se mnogi zakoni donose pro forme, zbog ispunjavanja evropskih standarda, ili kako navode istra\u017eiva\u010dice da se zama\u017eu o\u010di me\u0111unarodnoj zajednici \u0161to je bio odgovor u intervjuu sa uposlenicima\/ama sektora unutra\u0161njih poslova. Situacija na terenu je prili\u010dno alarmantna jer na osnovu istra\u017eivanja saznajemo kako ni intervjuisani uposlenici\/e na svim nivoima nemaju preciznih podataka i informacija o napadima, nasilju i prijetnjama kojima su izlo\u017eene LGBT osobe, a precizne podatke ne posjeduju ni nevladine organizacije.<\/p> <p>Poseban problem je neujedna\u010deno zakonodavstvo: dok u Republici Srpskoj i Br\u010dko Distriktu postoji zakonska regulativa na osnovu koje se npr. napadi i nasilje nad LGBT zajednicom u kojima je inkriminisana radnja povezana sa seksualnom orijentacijom i\/ili rodnim identitetom podvode pod kategoriju zlo\u010dina iz mr\u017enje i rezultiraju stro\u017eijim sankcijama, u Federaciji to nije bio slu\u010daj. Vlada FBiH je u julu ove godine uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivi\u010dnog zakona FBiH u parlamentarnu proceduru po skra\u0107enom postupku.<\/p> <p>Koalicija za borbu protiv govora mr\u017enje i zlo\u010dina iz mr\u017enje uputila je prijedlog amandmana na Prijedlog zakona klubovima stranaka i radnim tijelima Parlamenta Federacije BiH.<\/p> <p>Manjkavosti postoje\u0107eg zakona mogu se ilustrovati primjerima fizi\u010dkog napada na osobu koja pripada LGBT populaciji i koji je bio procesuiran kao prekr\u0161aj \u0161to je iskustvo jednog od ispitanika\/ca. Ili slu\u010daj istjerivanja iz sarajevskog kafi\u0107a dvije djevojke koje su se ljubile i kojima je policija uzela li\u010dne podatke, ali ne i izjavu, da bi potom jedna od njih primila zahtjev za pokretanje prekr\u0161ajnog postupka jer su njih dvije, navodno, kr\u0161ile javni red i mir. Djevojke su oslobo\u0111ene optu\u017ebe tek dvije godine kasnije.<\/p> <p>Pored niza manjkavosti i objektivnih problema koje treba rje\u0161avati na vi\u0161im instancama, pomaci su mogu\u0107i u individualnim pristupima, barem kad je rije\u010d o policijskim slu\u017ebenicima\/ama i njihovom senzibiliziranju jer su oni\/e prvi\/e koji\/e dolaze u kontakt sa \u017ertvom.<\/p> <p><strong>Generalno nepovjerenje<\/strong><\/p> <p>Ve\u0107ina ispitanih policijskih slu\u017ebenika\/ca navodi ravnopravan pristup svim \u017ertvama, dok je jedna osoba navela kako se pristup policijskih slu\u017ebenika\/ca ne razlikuje od generalnog stava prema LGBT osobama, do izjava kako je odnos policijskih slu\u017ebenika\/ca prema LGBT osobama bolji nego \u0161to je stav LGBT zajednice o policiji.<\/p> <p>Va\u017enu ulogu u ja\u010danju ili bolje re\u0107i istinskom formiranju LGBT zajednice imaju nevladine organizacije. Njihova saradnja sa bh. institucijama odvija se na vi\u0161e na\u010dina, poput anga\u017emana Sarajevskog otvorenog centra i slanja odre\u0111enih saop\u0161tenja i molbi za isticanje plakata sa afirmativnim porukama vezanim za prava LGBT osoba. Nerijetko se desi da saradnja, odnosno spremnost institucija na saradnju ostane na deklarativnom nivou.<\/p> <p>Istra\u017eivanje iz oblasti unutra\u0161njih poslova potvr\u0111uje generalno nepovjerenje gra\u0111ana\/ki prema institucijama sistema pa samim tim i LGBT osoba koji\/e se policiji obra\u0107aju putem udru\u017eenja u \u010dijem je interesu za\u0161tita LGBT osoba. Ali strah od outovanja i diskriminacije, posebno u manjim mjestima, vodi i do paradoksalne situacije u kojoj LGBT osobe ignori\u0161u podr\u0161ku udru\u017eenja, pa se zbog toga \u010desto navodi da u BiH ne mo\u017eemo govoriti o LGBT zajednici ve\u0107 isklju\u010divo o skupini.<\/p> <p>Kada je o slobodi udru\u017eivanja, izra\u017eavanja i okupljanja rije\u010d, i tu su dobijeni razli\u010diti odgovori od samih aktivista\/kinja, navode istra\u017eiva\u010dice. O tome svjedo\u010de iskustva organizatora\/ca i u\u010desnika\/ca tokom poku\u0161aja odr\u017eavanja prvog Queer Sarajevo Festivala kom je prethodio otvoreni govor mr\u017enje u medijima, izostanak osude predstavnika\/ca vlasti takvog oblika pona\u0161anja i uz kulminaciju koja je podrazumijevala otvoreno fizi\u010dko nasilje. Ovaj doga\u0111aj, navodi se u publikaciji, obezbje\u0111ivala je policija te su dva policijska slu\u017ebenika suspendovana zbog lo\u0161e procjene rizika iako je djelovanje policijskih struktura ocijenjeno kao pozitivno u odnosu na npr. politi\u010dke stranke ili medije koji su doprinijeli stvaranju moralne panike.<\/p> <p><strong>Rozi izvje\u0161taj<\/strong><\/p> <p>Pozivaju\u0107i se na Rozi izvje\u0161taj Sarajevskog otvorenog centra, istra\u017eiva\u010dice navode iskustva iz oktobra 2012. kad je udru\u017eenje iz Sarajeva koje se bavi LGBT pravima planiralo flash mob aktivnost. Aktivnost je u skladu s procedurama najavljena policiji, ali je policija dala saop\u0161tenje da se to ne mo\u017ee organizovati budu\u0107i da je do\u0161lo do promjene pravne procedure kada je rije\u010d o javnim okupljanjima. U osvrtu na ovo de\u0161avanje, u navedenoj studiji stoji da \u201cda policija nije \u017eeljela direktno zabraniti okupljanje kako bi izbegla negativan publicitet, te da je ovaj potez indirektan na\u010din zabranjivanja okupljanja LGBT osoba\u201d. Sve to potvr\u0111uje tezu koja se provla\u010di da pona\u0161anje policije varira od slu\u010daja do slu\u010daja.<\/p> <p>Na osnovu istra\u017eivanja saznajemo da je nezadovoljstvo prisutno me\u0111u predstavnicima\/ama policijskih struktura koji\/e navode kako se ne mo\u017ee govoriti o \u201cistinskoj i iskrenoj saradnji\u201d policije i nevladinih organizacija, uz zamjerke adresirane civilnom sektoru koji po rije\u010dima jednog\/e ispitanika\/ce ve\u0107i oslonac tra\u017ei van na\u0161e zemlje i bolje poznaje onda\u0161nje standarde i zakone.<\/p> <p>Uz zabrinjavaju\u0107u \u010dinjenicu da se jedan\/a od ispitanika\/ca nikada nije upoznao\/la sa LGBT osobom, brine i podatak da ve\u0107inu informacija o LGBT osobama predstavnici\/e unutra\u0161njih poslova dobijaju putem medija, a mediji, pokazuje to niz istra\u017eivanja, naj\u010de\u0161\u0107e o LGBT temama (uz rijetke izuzetke) izvje\u0161tavaju na nedovoljno profesionalan na\u010din.<\/p> <p>Od pozitivnih primjera navedenih u publikaciji izdvaja se saradnja \u010diji je rezultat postojanje u MUP-u Kantona Sarajevo kontakt osobe za vezu sa LGBT zajednicom, a u toku su dogovori oko projektne implementacije koja uklju\u010duje i obuku policijskih slu\u017ebenika\/ca o LGBT pitanjima.<\/p> <p>\u201cU dru\u0161tvu u kojem je gotovo polovina radno sposobnog stanovni\u0161tva nezaposlena i vlada izuzetna socijalna deprivacija, ljudska prava razli\u010ditih manjinskih i marginalnih grupa se nerijetko posmatraju kao luksuz\u201d, dio je zapa\u017eanja nastalih na osnovu istra\u017eivanja iz oblasti unutra\u0161njih poslova \u0161to itekako mo\u017ee biti demotiviraju\u0107e na putu ka senzibiliziranju svih slojeva dru\u0161tva, pa tako i onih koji\/e pripadaju unutra\u0161njim poslovima, ali to svakako ne smije biti izgovor za dodatnu edukaciju, informisanje i profesionalno, ali u prvom redu ljudsko opho\u0111enje prema LGBT osobama.<\/p> <p>Veoma je bitno potcrtati va\u017enost outovanja koje se ne treba posmatrati kao privatna ve\u0107 veoma va\u017ena dru\u0161tvena kategorija, a putokaz u daljem djelovanju mo\u017ee biti i odgovor jednog\/e od ispitanika\/ca koji\/a je rekao\/la: \u201cKada je ova populacija vi\u0161e prisutna, tada je i ovo ministarstvo vi\u0161e anga\u017eovano\u201d.<\/p> ","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>This article is about the third sectoral report (Rights of LGBT persons in BiH: Interior) published as a part of the Coming out! project and it was published in BH Dani, on October 25, 2013. LGBT i policija Vide li pripadnici mupova nevidljive grupe Pi\u0161e Kristina Ljevak Fondacija Heinrich B\u00f6ll u BiH u suradnji sa &hellip; <a href=\"https:\/\/soc.ba\/en\/bh-dani-october-25-2013-no-public-events-this-is-the-balcans\/\">Continued<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":3359,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[2,450],"tags":[],"class_list":["post-3363","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-news","category-press-en"],"acf":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/soc.ba\/site\/wp-content\/uploads\/2013\/10\/Dani-25102013-unutrasnji-poslovi.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3363"}],"collection":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3363"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3363\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3359"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3363"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3363"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3363"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}