{"id":2967,"date":"2013-03-28T19:46:48","date_gmt":"2013-03-28T19:46:48","guid":{"rendered":"http:\/\/soc.ba\/?p=2967"},"modified":"2013-10-02T19:47:10","modified_gmt":"2013-10-02T19:47:10","slug":"skolegijum-march-28-2013-somebody-said-feminism-in-school","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/soc.ba\/en\/skolegijum-march-28-2013-somebody-said-feminism-in-school\/","title":{"rendered":"\u0160kolegijum, March 28, 2013 – Somebody Said Feminism in school"},"content":{"rendered":"

\"skolegijum\"Za\u0161to\/kako bi feminizam trebao na\u0107i svoje mjesto u nastavi<\/strong><\/h4>

Feminizmom se u \u0161koli trebaju baviti nastavnice (maternjeg) jezika, nastavnice demokratije i ljudskih prava, nastavnice muzi\u010dke i likovne kulture, nastavnice fizike, biologije, hemije, nastavnice vjeronauke, psihologije, sociologije i historije, geografije. Matematike i informatike.<\/p>

Za\u0161to\/kako bi feminizam trebao na\u0107i svoje mjesto u svakom ovom predmetu?<\/p>

Ako odgovor \u017eelite na\u0107i na jednom mjestu, za vas je obavezna literatura knjiga “Neko je rekao feminizam: kako je feminizam uticao na \u017eene XXI veka” (izdanje za Bosnu i Hercegovinu). Ako knjiga nije do\u0161la do va\u0161e \u0161kolske biblioteke, mo\u017ee se na\u0107i i ovdje<\/a>. (Nedostupnost knjiga u bibliotekama odavno vi\u0161e ne mo\u017ee pro\u0107i kao izgovor za neobavije\u0161tenost.)<\/p>

S druge strane, ako pitanje nije dovoljno sugestivno da odmah potra\u017eite knjigu (i presko\u010dite ostatak ovog teksta), onda \u010ditajte dalje.<\/p>

Odrastaju\u0107i imala sam pravo na obrazovanje i imala sam sve uvjete da to pravo i ostvarim; imam pravo da glasam i izbor da neglasanjem tako\u0111er ne\u0161to izborim za sebe; pravo da se razvedem i da abortiram. I ta prava ne uzimam zdravo za gotovo. Jer shvatam da su rezultat duge borbe i da su za neke od tih borbi zaslu\u017ene i \u017eene koje su se deklarirale kao feministice. Za\u0161to je danas “ru\u017eno” re\u0107i da si feministica. Umjesto da direktno problematizira to pitanje, ova knjiga nam daje historijsku perspektivu borbe za pojedina ljudska prava tako da mo\u017eemo dobiti cjelovitu sliku \u0161ta to feminizmi jesu i \u0161ta nam mogu zna\u010diti i danas. Jer borba nije zavr\u0161ena.<\/p>

Va\u017ean aspekt borbe jeste i obrazovanje koje iz \u0161kola treba izvesti mlade ljude koji \u0107e biti aktivni akademski gra\u0111ani i gra\u0111anke sa razvijenim kriti\u010dkim mi\u0161ljenjem. Kriti\u010dko mi\u0161ljenje se razvija time \u0161to \u0107e nastavnica matematike jo\u0161 u srednjoj \u0161koli objasniti u\u010denicama za\u0161to ne\u0107e od matematike pobje\u0107i ako se upi\u0161u na knji\u017eevnost. Kriti\u010dko mi\u0161ljenje se stvara ako se o ljudskim pravima ne razgovara samo na \u010dasovima demokratije i ljudskih prava.<\/p>

U knjizi “Neko je rekao feminizam” svaki tekst ti\u010de se nekog dru\u0161tvenog pitanja. Raspravlja se o braku kao (patrijarhalnoj) instituciji; prostitucija se promatra u kontekstu ljudskih prava; razmatra se pitanje reproduktivnih prava, polo\u017eaj Romkinja u dru\u0161tvu \u2013 sve savr\u0161eno za \u010dasove sociologije. Na \u010dasovima historije od nastavnica se o\u010dekuje da u\u010denicama ponude model kako o historiji razmi\u0161ljati kontrastivno a ne samo hronolo\u0161ki redaju\u0107i \u010dinjenice. Dodatak o \u017eenama i feminizmu kroz historiju na kraju knjige mo\u017ee poslu\u017eiti kao uvod za kriti\u010dko promi\u0161ljanje o mjestu bh. feminizama u svjetskim okvirima (naprimjer, dok je Ciri\u0161ki univerzitet prvi u Evropi omogu\u0107io \u017eenama da studiraju, u to je vrijeme (1860-e) Kanita Fatima Babi\u0107 sagradila mekteb u Sarajevu; ili: \u017eene u Jugoslaviji su dobile pravo glasa 1946., a u \u0160vicarskoj 1971. godine).<\/p>

U obaveznom gradivu hemije, fizike, geografije, biologije svoje mjesto trebaju na\u0107i i zaslu\u017ene \u017eene nau\u010dnice (a ne da jedino ime koje ostane bude Marie Curie).<\/p>

U knjizi se problematizira i (ne)vidljivost \u017eena u vizuelnim umjetnostima, u pozori\u0161tu i knji\u017eevnosti. Jedan cijeli tekst je o feminizmu i psihologiji. A ako ste mislile da nema ni\u0161ta o informatici \u2013 ima i o tome! Doprinos ovog izdanja, osim \u0161to su dati va\u017eni historijski datumi za Bosni i Hercegovinu, jesu i tekstovi bh. autorica, me\u0111u kojima je i Ivana Dra\u010do sa tekstom “Feministi\u010dka pobuna na Mre\u017ei”.<\/p>

Na kraju, pa\u017enju vam \u017eelim skrenuti na tekst Tijane Krstec \u201ePravo na obrazovanje \u017eena\u201c jer pokazuje dvije va\u017ene stvari. Prvo, da su postojale \u017eene i prije pojave feminizma koje su izgradile svoju samosvijest i samostalnost \u2013 zahvaljuju\u0107i obrazovanju. Da se obrazovanje “mora” shvatiti kao ljudsko pravo, kao “uslov sine qua non \u017eenske emancipacije, nu\u017eno [je] za razumevanje razli\u010ditih diskriminatornih praksi kao i za prekidanje veza s tradicionalnim rodnim ulogama i putokaz ka novim modelima pona\u0161anja.” Drugo, podsje\u0107a nas na vremena kada su obrazovane \u017eene bile smatrane nesposobnim poput djece i kada su na loma\u010dama pla\u0107ale cijenu znanja:<\/p>

“Danas u svetu \u017eene studiraju u velikom broju, a procenjuje se da \u0107e taj broj u budu\u0107nosti biti jo\u0161 ve\u0107i. Motivi za edukaciju su brojni: to je na\u010din izlaska iz siroma\u0161tva, obezbe\u0111ivanje boljih uslova za \u017eivot svojoj porodici, davanje doprinosa dru\u0161tvenoj zajednici, ose\u0107aj samodovoljnosti, kori\u0161\u0107enje sopstvenih potencijala, \u017eelja za dokazivanjem… Ipak, mnoge od nas ne znaju da je obrazovanje koje se sad podrazumeva, do pre samo jednog veka predstavljalo nemogu\u0107u stvar i da je skidanje zabrana sa \u017eenskog obrazovanja predstavljalo dug i tegoban put.” (str. 90)<\/p>

I ona na kraju nagla\u0161ava neophodnost izgradnje kriti\u010dke svijesti obrazovanjem. Na \u0161ta feminizam poziva.<\/p>

Napomena<\/strong>: Odgovor na pitanje za\u0161to sam u tekstu koristila samo \u017eenski rod i obra\u0107ala se samo \u017eenama tako\u0111er mo\u017eete prona\u0107i u ovoj knjizi!<\/p>

Adrijana Zaharijevi\u0107 (2012). “Neko je rekao feminizam?: kako je feminizam uticao na \u017eene XXI veka.<\/a>” Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar, Fondacija Heinrich Boell, Fondacija Cure.<\/p>

Sandra Zlotrg<\/a><\/p>

Neko je rekao feminizam u \u0161koli<\/a><\/p> ","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Za\u0161to\/kako bi feminizam trebao na\u0107i svoje mjesto u nastavi Feminizmom se u \u0161koli trebaju baviti nastavnice (maternjeg) jezika, nastavnice demokratije i ljudskih prava, nastavnice muzi\u010dke i likovne kulture, nastavnice fizike, biologije, hemije, nastavnice vjeronauke, psihologije, sociologije i historije, geografije. Matematike i informatike. Za\u0161to\/kako bi feminizam trebao na\u0107i svoje mjesto u svakom ovom predmetu? Ako odgovor … Continued<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":2533,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[450],"tags":[],"class_list":["post-2967","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-press-en"],"acf":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/soc.ba\/site\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/skolegijum.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2967"}],"collection":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2967"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2967\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2533"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2967"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2967"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/soc.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2967"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}