U petak, 1. novembra 2013. u organizaciji Sarajevskog otvorenog centra u Art kinu Kriterion biće održano treće predavanje u ciklusu Neko je rekao feminizam?. Ovaj ciklus u fokusu ima feminističke teme, prava žena i pitanje roda, a tema trećeg predavanja je Žene na granici građanskog – kontekst XIX st., koju će široj javnosti približiti dr. Adriana Zaharijević, iz Beograda. Predavanje počinje u 18 sati, otvoreno je za javnost a ulaz je slobodan.

Feminizam, pokret koji se bori/o za slobode žena, i jedan od rijetkih društvenih pokreta koji je opstao i danas, u XXI st., nastao je iz borbe s normom, ali se na različite načine, istovremeno, saobražavao radu norme. Iz tog razloga je historiju feminizma neophodno razumjeti kao historiju sporova – štaviše, sporova koji i omogućuju njegov transformisani lik u savremenom dobu. Kada se u 19. stoljeću formirao pokret žena, prve feministkinje su se najprije borile za poboljšanje položaja u području građanskog prava te za otklanjanje svoje pravne nezrelosti (pravo na razvod, pravo na starateljstvo o djeci, ukidanje starateljstva njihova supruga nad njima samima itd.). U njihovim zahtjevima pravo glasa je imalo podređenu ulogu. Doduše, vrlo brzo su imale i to gorko iskustvo. Bez prava glasa u javnom i političkom životu sve se svodilo samo na postavljanje molbi, koje su ovisile o dobroj volji njihovih muževa (punopravnih građana s pravom glasa). Saveznici pokreta žena, etablirane stranke i organizacije podržavale su žene samo onoliko dugo dok je to bilo u njihovom vlastitom interesu. Kada bi ti saveznici, stranke i organizacije ostvarili svoje ciljeve, žene bi ostajale same. Stoga se prvi pokret žena sve više koncentrirao na dobivanje prava glasa. U okviru ovog predavanja predavačica će pratiti razvoj ženskog pokreta u XIX st. s posebnim fokusom na SAD i Veliku Britaniju, predstavljajući izvore ženskog pokreta, pravce i zahtjeve, kao i rezultate borbe i njihov utjecaj na položaj žena u XX i XXI st.

Adriana Zaharijević rođena je u Beogradu 1978. godine. Poslije završenih osnovnih studija na katedri za filozofiju Filozofskog fakulteta, gdje je pod mentorstvom Mladena Kozomare odbranila rad „Prirodno stanje, ugovor i suveren u filozofiji Tomasa Hobsa“, nastavlja studije na Fakultetu političkih nauka, pod stalnim mentorstvom Daše Duhaček. Politička filozofija i interesovanje za teorije prava, uz feminističku teoriju s kojom se, kao studentkinja filozofije, prvi put upoznaje na alternativnom programu Centra za ženske studije 2001. godine, trasirale su njen dalji teorijski rad. Specijalizirala je, magistrirala i doktorirala na programima studija roda – kako su nastajali i razvijali se na FPN-u u Beogradu, prateći njihovu institucionalizaciju od samih početaka do danas, kada i sama učestvuje u njoj. Autorica, prevoditeljica i priređivačica je različitih knjiga. Priredila je zbornik “Neko je rekao feminizam”, koji je objavljen u više edicija u Srbiji i Bosni i Hercegovini, a po kojem je i ovaj ciklus predavanja dobio ime.