22. januara u Sarajevu su Fondacija Udružene žene, organizacija Medica Zenica i Sarajevski otvoreni centar organizovali_e radni sastanak na kojem su učestvovali_e predstavnici_e nevladinih organizacija, članice Komisije za ravnopravnost spolova Predstavničkog doma PFBiH, te članice Kluba parlamentarki Predstavničkog doma PFBiH.
Cilj sastanka je bio predstavljanje i diskusija o iskustvima i rezultatima primjene Programske platforme za saradnju žena u parlamentima i aktivista_kinja iz organizacija civilnog društva u BiH za period 2010-2014, a potom definisanje prioriteta za saradnju u okviru izvršne i zakonodavne vlasti i nevladinih organizacija na području Federacije BiH u okviru Programske platforme za period 2016-2018. Tokom sastanka, učesnici_e su imati_e priliku da razmjenjuju iskustva, diskutuju o gorećim društvenim problemima sa aspekta ravnopravnosti spolova, ali i da kreiraju nove prioritete djelovanja i saradnje za naredni period.
Na radnom sastanku došlo se do zaključka da će fokus saradnje u naredne dvije godine biti na sljedećim pitanjima:
– Nacrtu zakona o zaštiti od nasilja u porodici FBiH. Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici FBiH usvojen je 2. decembra 2015. u Predstavničkom domu PFBiH, te je upućen u javnu raspravu. Predložene izmjene zakona predviđaju da sigurne kuće moraju imati status ustanove, ali i da se finansiranje sigurnih kuća vrši iz budžeta Federacije BiH u iznosu od 70% a iz budžeta kantona u iznosu od 30%. Ova finansijska sredstva predviđena su samo za smještaj žtrve u sigurnu kuću. Predstavnice nevladinih organizaciju su naglasile da su ove izmjene i dopune neprihvatljive, te da će rad sigurnih kuća, ukoliko se usvoji Prijedlog zakona, biti znatno otežan, a u krajnjem slučaju i onemogućen.
Učesnice_i radnog sastanka su došli_e do zaključka da je prihvatljivo rješenje da se u izmjene i dopune unese odredba u kojoj bi pisalo da se sigurne kuće osnivaju po Zakonu o ustavovama, ali i po Zakonu o udruženjima i fondacijama, čime bi se omogućio dalji rad postojećih sigurnih kuća. Na sastanku je istaknuta i velika zabrinutost zbog finansiranja sigurnih kuća, te se smatra nedopustivim ono što je predloženo u Prijedlogu zakona, da se finansira samo smještaj žrtve u sigurnu kuću, nego da je neophodno da se finansiraju i fiksni i varijabilni troškovi sigurnih kuća u FBiH.
– Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i porodica sa djecom. Ovim Nacrtom predviđeno je da žrtve ratnog silovanja imaju status civilne žrtve rata, ali i da treba da se formira petočlana komisija, koja utvrđuje status civilne žrtve rata. Učesnice_i radnog sastanka smatraju da je osnivanje ovakve komisije nedopustivo, te da bi to bila dodatna retraumatizacija za žene koje godinama šute o silovanju koje su pretrpile. Nakon što smognu snage da progovore o tom činu, moraju se pojaviti pred pet članova komisije s kojima ranije nisu imale kontakta. Postavilo se pitanje i kakva bi bila stručnost članova i članica pomenute komisije, da li bi isti_e bili_e dovoljno senzibilirani_e za rad sa žrtvama ratnog silovanja, koji bi bio kriterij njihovog izbora, ali i zašto je uopšte potrebno formiranje ovakve komisije kada postoji Institut za medicinsko vještačenje, kao specijalizirana ustanova, koja je do sada vršila utvrđivanje statusa civilne žrtve rata.
–Zaštiti materinstva i ujednačavanju porodiljnih naknada u kantonima FBiH. Zbog neujednačinh porodiljnih nakanada i porodiljnih dopusta u Federaciji BiH jasno je vidljiva diskriminacija žena u ovom entitetu. Procenat visine porodiljne naknade utvrđuje se propisima kantona što dovodi do toga da je isplata naknada za porodilje veoma neujednačena, dok su u nekim dijelovima FBiH porodilje su potpuno uskraćene za ovo pravo. Ovom situacijom su posebno pogođene nezaposlene porodilje koje ovo pravo ostvaruju u ograničenom obimu, koji zavisi od ekonomske moći kantona.
Što se tiče ovog pitanja, zaključak radnog sastanka je da se hitno treba raditi na ujednačavanju porodiljnih naknada za sve porodilje u FBiH, te da se u FBiH, po uzoru na Republiku Srpsku, treba formirati fond dječije zaštite, iz kojeg bi se isplaćivale naknade porodiljama. Posebnu pažnju treba posvetiti nezaposlenim porodiljama, te omogućiti da one ostvare pravo na materinsku naknadu.