U narednom periodu Sarajevski otvoreni centar planirao je niz zagovaračkih aktivnosti usmjerenih ka izmjenama Zakona o azilu i Zakona o strancima kako bi se osiguralo, prije svega, adekvatno prepoznavanje i zaštita marginaliziranih skupina, ali i bolja usklađenost sa EU acquis-em ova dva zakona. SOC je već ranije bio uključen u donošenje ova dva zakona kroz prijedloge amandmana koji su samo djelimično usvojeni.
Zakon o azilu je usvojen je početkom 2016. godine i zakonodavac je propustio da uvrsti seksualnu orijentaciju i rodni identitet kao razlog progona, koji bi tako bili eksplicitno prepoznati kao osnove za traženje azila. Ovo je posebno značajno zato što su već zabilježene osobe koje su tražile azil u Bosni i Hercegovini na osnovu seksualne orijentacije kao razloga progona. Sarajevski otvoreni centar je u 2014. godini zabilježio šest slučajeva zahtjeva za azil u zemlje Evrope i Sjedinjenih Američkih Država, od kojih je bilo pet na osnovu seksualne orijentacije i jedan na osnovu rodnog identiteta. Od početka 2015. godine primili smo četiri upita za podršku u procesu traženja azila na osnovu seksualne orijentacije (tri) i rodnog identiteta (jedan), što ukazuje na potrebu usklađivanja ovih zakona sa evropskom pravnom stečevinom kako bi se na adekvatan način zaštitile osobe na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta.
S ciljem unaprjeđenja rješenja sadržanih u ovom Zakonu, Sarajevski otvoreni centar priprema publikaciju koju čini analiza postojećih rješenja i komparacija sa važećim direktivama EU. Na kraju same analize formulisani su amandmani na postojeće zakone, koji će biti dostavljeni parlamentarcima/kama i nadležnim institucijama u sklopu zagovaranja adekvatnijeg Zakona o azilu. Izmjene su usmjerene na bolje definisanje pojma društvene skupine koji bi uključivao i seksualnu orijentaciju i rodni identitet, kao i olakšavanje tražiteljima/cama azila garantovanih prava kao što su pravo da budu informisani na svom jeziku, pravnu pomoć i zdravstvenu zaštitu. Jedan od fokusa upravo jeste jasnije definisanje uloge organizacija civilnog društva, odnosno, mogućnosti da organizacije koje se bave ranjivim skupinama imaju priliku da pruže pravnu i psihosocijalnu podršku jer su najbolje pripremljene za specifične potrebe takvih osoba.
Zakon o strancima donesen je krajem 2015. godine. I u ovom slučaju, seksualna orijentacija i rodni identitet također se ne spominju eksplicitno, te tako nisu uključeni ni u antidiskriminacionu odredbu na samom početku Zakona, niti su istospolne zajednice prepoznate kao osnova za dobijanje privremenog boravaka u BiH, ili korištenje drugih prava, koja stranim državljanima koji su bračni ili vanbračni partneri bh. državljana, pripadaju prema ovom Zakonu. Također, kao i sa Zakonom o azilu ni ovaj Zakon nije detaljno usaglašen sa direktivama EU koje regulišu ovo pitanje tako da postoji potreba za dodatnom doradom kako bi se izbjegli konflikti sa zakonodavstvima država EU, te kršenjima ljudskih prava domaćih i stranih državljana.
SOC je i za Zakon o strancima uradio analizu u kojoj su definisani amandmani koji će poslužiti u zagovaranju prema parlamentarcima/kama i institucijama za izmjenu navedenog zakona. U analizi Zakona o strancima fokus je na pitanjima uvrštavanja seksualne orijentacije i rodnog identiteta u zabranjene osnove diskriminacije, izmjene rješenja koja se odnose na trgovinu ljudima, osiguravanje adekvatnije zaštite žrtvama trgovine ljudima, te usklađivanje odredbi koje regulišu pitanje vraćanja stranaca sa direktivama EU, kao i detaljnije regulisanje prava na besplatnu pravnu pomoć.