Udruženje za jezik i kulturu Lingvisti i Sarajevski otvoreni centar, uputili su danas dopis Rektoratu Univerziteta u Sarajevu sa zahtjevom za donošenjem propisa i akata kojim bi se rodno osjetljiv jezik uveo u službenu komunikaciju na svim fakultetima Univerziteta u Sarajevu, kao i institucijama koje su pod ingerencijom Rektorata.

Nakon što je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine krajem 2014. godine objavila priručnik Upotreba rodno osjetljivog jezika u Parlamentarnoj skupštini BiH (Dostupno na https://www.parlament.ba) pozivamo Rektorat Univerziteta u Sarajevu da donese sličan akt i na taj način podstakne sve zaposlene da u službenoj komunikaciji koriste rodno osjetljiv jezik.

Korištenje rodno osjetljivog jezika u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine pokrenula je poslanica Ismeta Dervoz, a podržala Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma. U sklopu inicijative, pokrenute su izmjene i dopune Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH, kao i poslovnika Predstavničkog doma PSBiH i Doma naroda PSBiH. Na taj način ostvareni su svi preduslovi da se u potpunosti počne primjenjivati princip nediskriminacije po osnovu spola garantiran Zakonom o ravnopravnosti spolova i Zakonom o zabrani diskriminacije.

Pozitivne recenzije na priručnik Upotreba rodno osjetljivog jezika u Parlamentarnoj skupštini BiH potpisali su doc. dr. Biljana Panić-Babić sa Filološkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, kao i profesori Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, i to: prof. dr. Senahid Halilović, dr. Josip Baotić, profesor emeritus, a sociokulturne osvrte na važnost poštivanja rodne ravnopravnosti u jeziku dali su prof. dr. Enver Kazaz i doc. dr. Nenad Veličković.

Osim toga, Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u BiH garantira se zaštita od diskriminacije putem spola, i to članovima 2., 4. i 25.

Na osnovu svega navedenog, smatramo da Univerzitet u Sarajevu treba učiniti sljedeće korake:

1. promijeniti Statut Univerziteta u Sarajevu, i to član 2.: ”Terminološko korištenje muškog ili ženskog roda u ovom statutu podrazumijeva uključivanje oba roda.” Umjesto toga, navesti: ”Izrazi koji su radi preglednosti dati u jednom gramatičkom rodu u ovom statutu bez diskriminacije se odnose i na muškarce i na žene, s tim da se prvi put uvijek navode uporedo oblici i muškog i ženskog roda.”
2. izmijeniti web-stranicu http://unsa.ba tako da se žene koje obavljaju neke funkcije u Rektoratu ili u Senatu dosljedno potpisuju u ženskom rodu. Dakle, kao što je prof. dr. Zehra Kreho prorektorica za oblast nastave i studentska pitanja (na podstranici Rektorat) ili Jasna Bošnjović, rukovoditeljica Službe za međunarodnu saradnju; tako da bude: prorektorica Zehra Kreho među članovima i članicama Senata; Jasmina Isović,šefica kabineta rektora; Zehra Drkenda,poslovna sekretarka itd.
3. usvojiti Uputu o upotrebi rodno osjetljivog jezika po uzoru na Priručnik Parlamentarne Skupštine te ga objaviti na web-stranici i uputiti članicama UNSA, fakultetima, institutima, akademijama i ostalim članicama na usvajanje.

Nadamo se da će Rektorat Univerziteta u Sarajevu prepoznati važnost uklanjanja diskriminacije putem jezika kojom se žene i njihov rad sakrivaju i «podrazumijevaju» te da će nam dati podršku za upućivanje inicijative Ministarstvu civilnih poslova BiH da pokrenu izmjene Pravilnika o korištenju akademskih titula, te sticanju naučnih zvanja.

Dopis možete preuzeti ovdje.