Oznaka: Narandžasti izvještaj 2016

Narandžasti izvještaj 2016: Trgovina ljudima

BiH je polazišna, odredišna i tranzitna zemlja za žene, djecu i muškarce žrtve trgovine ljudima. Ono što pogoduje izvršenju krivičnih djela koja se odnose na trgovinu ljudima je loša ekonomsko-socijalna situacija kao i sveprisutna korupcija u policijskim strukturama, kako se navodi u Izvještaju o trgovini ljudima u 2015. godini Sjedinjenih Američkih Država.[1] Kada govorimo o … Continued

Narandžasti izvještaj 2016: Ratno seksualno nasilje

Izmjene Krivičnog zakona BiH U maju 2015. godine u Parlamentarnoj skuštini BiH su usvojene izmjene i dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine[i] kojima je, između ostalog, definicija silovanja i drugih oblika seksualnog nasilja počinjenih kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva ili kao zločin protiv čovječnosti, usklađena s međunarodnim standardima i jurisprudencijom prvobitno razvijenom pred međunarodnim … Continued

Narandžasti izvještaj: Politički život i odlučivanje

Žene u tijelima političkih stranaka Žene su podzastupljene u glavnim tijelima najvažnijih stranaka u BiH. Ekstremni primjer su dvije stranke (SDA i SDS) kod kojih ni mjesto predsjednika, kao ni mjesto potpredsjednika ne pripadaju manje zastupljenom spolu, odnosno ženama. U ostalim strankama žena zauzima po jedno potpredsjedničko mjesto, što predstavlja zastupljenost između 10 i 20% … Continued

Narandžasti izvještaj: Pravni i institucionalni okvir za ravnopravnost spolova

Ustav i ključni zakoni Dejtonski ustav prepoznaje zabranu diskriminacije na osnovu spola, te predviđa direktnu primjenu Evropske konvencije o ljudskih pravima i CEDAW konvencije. Nažalost, i pored inicijativa civilnog društva, Ustav i dan danas ravnopravnost spolova spolova ne prepoznaje kao temeljnu vrednotu ustavnog poretka Bosne i Hercegovine[1]. BiH je jedna od prvih država Zapadnog Balkana … Continued

Narandžasti izvještaj: Prioritetne mjere koje se trebaju poduzeti

Unaprijediti zakonski okvir za ravnopravnost muškaraca i žena u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti Postojeće zakonske odredbe, tj. rodna kvota od 40% na izbornim listama (član 4.19. Izborni zakon BiH), opšta i nesankcionišuća odredba o ravnopravnom učešću žena i muškaraca u izvršnoj vlasti (član 20. Zakon o ravnopravnosti spolova BiH), dovele su do određenog napretka, ali … Continued

Kako smo obilježili_e Osmi mart?

Međunarodni dan žena obilježen je širom Bosne i Hercegovine, različitim aktivnostima, od uličnog aktivizma, preko medijskog ukazivanja na loše stanje ljudskih prava žena u Bosni i Hercegovini, organiziranja sjednica u parlamentima Bosne i Hercegovine, u saradnji komisija za ravnopravnost/jednakopravnost spolova i organizacija civilnog društva koje se na posredan i neposredan način bave i zagovaraju za rodnu ravnopravnosti i ukidanje različitih oblika diskriminacije žena, do scenskog čitanja drame koja prenosi priče žena aktivistkinja koje se svakodnevno bore za prava žena.