Ciklus predavanja ‘Neko je rekao feminizam?‘ zatvoren je večeras panel-diskusijom o temi Feminizam i (ne)formalno obrazovanje, a uvodničarke su bile doc. dr sc. Zlatiborka Popov-Momčinović, magistrice rodnih studija Nermina Trbonja i Aida Spahić, a moderatorica je bila Amila Ždralović.

Još dok su feministička teorija i feministički pokret bili u povoju, uvidjelo se da je obrazovanje žena pretpostavka da pokažu svoje sposobnosti i postanu nezavisnije, ali i da ravnopravno učestvuje u političkom životu, odnosno stvaranju političkog subjekta i političke moći.

Uvodničarke su ocijenile da umjesto da postane moć i osnova daljnjeg intelektualnog i političkog djelovanja žena, obrazovanje postaje način reprodukcije postojećeg patrijarhalno definiranog diskursa moći.

Odgovarajući na pitanje o tome da li obrazovanje može postati mjesto njegove de(kon)strukcije i na koji način može (do)pustiti feministički glas, Popov Momčinović je kazala da je to i potreba.

“Obrazovanje može i trebalo bi da bude prostor za dekonstrukciju položaja žene u društvo koji je i dalje nažalost nepovoljan i neravnopravan. Budući da je akademski svijet uvijek bio ušančen u historijski sistem koji je isključivao žene iz proizvodnje znanja”, kazala je u izjavi za Agenciju Fena Popov-Momčinović.

Pojasnila je da u smislu zapošljavanja u obrazovnim institucijama, žene su zastupljenije u nižim nivoima obrazovanja, te da danas imamo sve više žena u visoko akademskim ustanovama ali je to praćeno sa opadanjem moći visokog obrazovanja, i uopšte, akademskog svijeta i značaja koja je nekada imala pozicija profesora ili profesorica u društvu.

“Dakle došlo je do feminizacije akademskih ustanova, što je odraz opadanja njihove moći. Usprkos tome u BiH se naziru neki pomaci u formalnom obrazovanju. Problem je što predmeti koji se predaju na fakultetima, a koji se tiču roda, nisu obavezni, zavise od entuzijazma, volje predavača da o tome nešto kažu, te je to prepušteno nekoj stihiji, a ne nekom sistemskom rješavanju i težnji da se rodna pitanja uključe u forme obrazovanja”, rekla je Popov- Momčinović.

Naglašava da sama metodologija rodnih studija je po nekim stanovištima upitna, “ali ja mislim da je ona progresivna i vodi do demokratizacije učionica, dovodi do ohrabrenja da postavljamo neka pitanja koja se zapostavljaju u nekom svakodnevnom akademskom govoru”.

“Studije teže da uhvate predmet kojim se bave, a to je žena. Da se vidi živuće iskustvo žene koje se ne može cementirati kroz neke klasične naučne kategorije”, ističe Popov-Momčinović.

Dodala je da polaznice kurseva rodnih studija osjećaju se sigurno da progovore o temama kao što su nasilje u porodici, silovanja, seksizam i različiti oblici seksizma, što se u dobroj mjeri izbjegava i što ne spada u neku visoku nauku.

“Kroz rodne studije, pogotovu kroz njegove neformalne oblike studija otvaraju se prostori da se žene otvore, da razmjene iskustva, da povežu lična iskustva deprivacije sa društvenim kontekstom u kome žive ali i sa teorijskim postignućima koja su tu podjelu učinila”, zaključila je u izjavi za Agenciju Fena dr sc. Zlatiborka Popov-Momčinović.

Panel-diskusija je održana u Centru za kulturnu i medijsku dekontaminaciju Sarajevo, a organizator je bio Sarajevski otvoreni centar.