U subotu, 17.06., održano je pretposljednje predavanje za polaznike_ice trećeg modula Feminističke škole Žarana Papić. Ovaj put predavanje su održale Gorana Mlinarević i Amila Ždralović.

Gorana Mlinarević je feministička aktivistica i istraživačica za procesuiranje ratnog seksualnog nasilja i poslijeratnih pitanja i iskustava koja pridonose ženama prvenstveno u Bosni i Hercegovini i regiji bivše Jugoslavije. Njezina interdisciplinarna istraživanja često istražuju križanja i napetosti između politike identiteta i gospodarske i društvene stvarnosti poslijeratnih društava i društava u tranziciji. Tokom svog predavanja govorila je o poziciji žene unutar ratnih politika, poentirajući kako jedini inkluzivni način učestvovanja žena u ratu, osim kao medicinske sestre, pomagačice, jeste njihovo tijelo kao dio nacionalne svojine i nacionalnog identiteta. Pored istraživanja, održava i predavanja na teme kao što su rodna ravnopravnost i transicijska pravda, sa feminističkom ideologijom kao premisom. U subotu je objasnila ratni zločin silovanja, prezentirala nekoliko slučajeva, povukla motivacijske paralele i objasnila koliko je pravna legislativa, u ovom slučaju procesi dokazivanja, jeste spremna ili ne da dokazuje zločin silovanja ili seksualnog nasilja i time ukazala na problem strukturalne diskriminacije kao i na složenost problema sa kojima se kao istraživačica sama susrela.

Amila Ždralović je zavšila Filozofski fakultet u Sarajevu – Odsjek filozofija i sociologija. Magistrirala je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Radi kao viša asistentica na Pravnom fakultetu u Sarajevu na predmetima Sociologija, Sociologija prava i Gender i pravo. Na predavanju u subotu ona je govorila o liberalnom političkom sistemu jer joj je jedna od osnovnih istraživačkih preokupacija sociologija prava u odnosu na rodne studije. Govorila je o konceptu na kojem moderna država počiva, o društvenom ugovoru. Govorila je o koncentraciji na „univerzalnu ljudskost“, humanizam i modernističkim projektima emancipacije usmjerenih na reformu postojećih struktura i promoviranja interesa žena u skladu sa modelom ljudskih prava; o ekstenziji emancipatornih zahtjeva prema slavljenju „ženskih moći“ i autonomne individualnosti. Kritizirala racionalnosti zasnovane na predrasudama prema ženama. Govorila o iskorjenjivanju rodnih stereotipa i promjeni vrijednosnih hijerarhija koje ženama odriču sposobnosti i mogućnosti, na kojima počiva specifična podjela rada, te ograničen pristup položajima moći itd.

 

Realizaciju Feminističke škole Žarana Papić finansijski podržava Švedska vlada putem Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida).