U periodu od 13. do 15. marta Vijeće za ljudska prava UN-a izvršit će pregled ispunjenja obaveza Bosne i Hercegovine prema Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima. Tim povodom, Sarajevski otvoreni centar je Vijeću uputio podnesak o stanju ljudskih prava koja se tiču LGBTI osoba u BiH, te je predložio preporuke za državu.

2016.godina je za LGBTI osobe bila obećavajuća. Zakon o zabrani diskriminacije je izmijenjen stavkama koje se odnose na seksualnu orijentaciju i rodni identitet koji su u zakonski regulisani od 2009. godine, a 2016. godine su dodatno definirani. Zakon o zabrani diskriminacije također je uključio i zabranu diskriminacije na osnovu spolnih karakteristika. Tako se od 2016. godine ovim zakonom se po prvi put od diskriminacije štite i interspolne osobe. Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine je dopunjen regulacijom koja se odnosi na homofobiju i transfobiju kao motive za počinjenje krivičnih djela motivisanih mržnjom. Trenutačno, krivični zakoni svih administrativnih jedinica u Bosni i Hercegovini (dva entiteta i Brčko distrikt) zabranjuju i sankcionišu krivična djela počinjene iz mržnje.

U decembru 2015. godine nadležne institucije su napravile još jedan veliki korak, a to je godišnji plan Vlade Republike Srpske za implementaciju Gender Akcionog Plana za 2016. godinu, koji također sadrži mjere zaštite prava LGBTI osoba. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je učinila isto u martu 2016. godine. Ovo je bio prvi put da su vlade u Bosni i Hecegovini uključile prava LGBTI osoba u akctioni plan i implementirale određene aktivnosti u saradnji sa Sarajevskim otvorenim centrom. U nadolazećem periodu planirane su slične aktivnosti, te se očekuje nastavljanje saradnje. Institucija ombdusmena Bosne i Hercegovine je izdala Specijalni izvještaj o pravima LGBT osoba u Bosni i Hercegovini koji sadrži analize kršenja ljudskih prava LGBTI osoba i konkretne preporuke za unapređenje.

Unatoč već spomenutim pozitivnim aspektima, posebice je zabrinjavajuće neadekvatno procesuiranje napada na LGBTI osobe, uglavnom u situacijama gdje LGBTI osobe koriste svoje pravo na javno okupljanje: slučaj festivala Merlinka 2014. godine, i napad na posjetitelje Art kina Kriterion u martu 2016. godine.

Niti jedan od navedenih slučajeva nije sudski procesuiran do kraja, te je Sarajevski otvoreni centar podnio apelaciju Ustavnom sudu koja se odnosi na kršnje prava na javno okupljanje. 2016. godina je započela mnoštvom slučajeva kršenja ljudskih prava, uključujući slučaj nezakonitog oduzimanja slobode kretanja, prisilnog i nedobrovoljnog liječenja osobe na osnovu rodnog identiteta od strane porodice te osobe, koja je zaustavljena tek nakon što je situacija prijavljena policiji. Policija se prema žrtvi nije odnosila kao prema zaštićenom licu, nego je pokušala djelovati kao posrednik između žrtve i njene porodice, govoreći da osoba može biti izliječena ako to želi.

Drugi zabrinjavajuć podatak je porast homofobnih napada i porast negativnog pritiska na LGBTI aktiviste_kinje i organizacije. Meta nasilja u ovom slučaju su osobe koje su na bilo koji način povezane s organizacijama koje se bave LGBTI pitanjima. I ovi slučajevi su sporadično i neadekvatno procesuirani od strane nadležnih institucija.

2016. godine Sarajevski otvoreni centar je dokumentirao još 21 slučaj zločina mržnje počinjenih nad LGBTI osobama, 200 slučajeva govora mržnje, 5 slučajeva diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Broj osoba koje traže azil u Europskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta je u konstantnom porastu.

Nacionalni Demokratski Institut je u svom istraživanju pokazalo da je 72% LGBTI osoba u Bosni i Hercegovini pretrpjelo verbalno zlostavljanje, 51 % je doživjelo diskriminaciju, a 15 % osoba su bile fizički napadnute na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta.

Na osnovu navedenih podataka očito je da Bosna i Hercegovine treba nastaviti s radom na implementaciji postojećeg zakonodavstva i politika, te da se treba fokusirati na brobu protiv uzroka homofobije i transfobije u društvu kroz konkretne mjere i aktivnosti. Spomenute mjere bi se trebale provesti kroz akcioni plan za jednakost LGBTI osoba u BiH, čiji proces izrade je pokrenulo Ministarstvo za ljudskih prava i izbjeglice BiH. Ministarstvo je još uvijek u procesu okupljanja radne grupe za izradu akcionog plana.

U svom podnesku Sarajevski otvoreni centar istaknuo je da bi BiH trebala:

• Razviti i usvojiti periodični akcioni planaza jednakost LGBTI osoba u BiH.
• Osigurati izricanje adekvatnih sankcija počiniteljima napada na Merlinka festival u 2014. godini, i počiniteljima napada na Art kino Kriterion u 2016. godini, te uspostaviti adekvatne mehanizme zaštite prava na javno okupljanje.
• Izmjeniti i dopuniti krivične zakone oba entiteta i Brčko distrikta, te proširiti odredbe poticanja na mržnju i nasilje tako da se u zabranjene osnove uključe i seksualna orijentacija i rodni identitet.
• Izraditi i usvojiti zakone u Republici Srpskoj, Federaciji Bosne i Hercegovine i Brčko distriktu, koji bi pravno prepoznali istospolna partnerstva i definisali njihova prava i obaveze.
• Izraditi i usvojiti zakone u RSu, FBiH i Brčko distriktu koji bi pojednostavili pravnu proceduru prepoznavanja rodnog identiteta, i omogućili pravnu promjenu bez potrebe izvršenja potpune medicinske prilagodbe spola.
• Izradili i usvojili zakone u RSu, FBiH i Brčko distriktu koji bi definisali prava i obaveze zdravstvenih institucija, kako bi se formirali timovi i profesionalno osoblje koji bi pratili proces i izvedbu medicinskih tretmana prilagodbe spola, te uspostavili efikasan sistem pokrivanja ovih troškova iz redovnog zdravstvenog sistema.
• U cilju borbe protiv homofobije, transfobije, i predrasuda unutar institucija, nastaviti educirati i informisati sudce_tkinje, tužioce_teljke, policijske službenike_ice i državne službenike_ce o pitanjima mržnje i nasilja nad LGBTI osobama.
• Uvesti LGBTI inkluzivne modele u plan i program pravnih fakulteta i policijskih akademija u permanentnim i posebnim programima treninga za policijske službenike_ce i ispitima za državnu službu.
• Razviti i usvojiti pravila i procedura saradnje između tužilaca_teljica i policije, s ciljem omogućavanja brzog i adekvatnog istraživanja i procesuiranja krivičnih djela počinjenih iz mržnje definisanjem obaveza svih sudionika_ica u procesu.
• Uključiti LGBTI module u edukaciji budućih učitelja_ica, socijalnih radnika_ica, zdravstvenih radnika_ca, psihologa_ica, pegagoga_ica, s posebnim fokusom na prevenciju nasilja i homofobnih/tranfobnih napada.
• Izmjeniti Zakon o azilu BiH, tako da se seksualna orijentacija i rodni identitet eksplicitno navedu kao osnove za sticanje azila.
• Prepoznati istospolna partnerstva kao osnove za odobrenje privremenog boravka partnerima_icama bosanskohercegovačkih državljana_ki na osnovu spajanja porodice, kroz Zakon o strancima BiH.

Tekst podneska dostupan je na sljedećem linku.