Unaprijediti zakonski okvir za ravnopravnost muškaraca i žena u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti

Postojeće zakonske odredbe, tj. rodna kvota od 40% na izbornim listama (član 4.19. Izborni zakon BiH), opšta i nesankcionišuća odredba o ravnopravnom učešću žena i muškaraca u izvršnoj vlasti (član 20. Zakon o ravnopravnosti spolova BiH), dovele su do određenog napretka, ali nemaju potencijal da rezultiraju konkretnim povećanjem broja izabranih žena. Zbog toga su neophodne dodatne afirmativne mjere. Kako bi se ostvarilo ravnopravno učešće žena i muškaraca, neophodne su najmanje dvije izmjene.

Prva izmjena se odnosi na Izborni zakon BiH, čijim se izmjenama treba uvesti rodna kvota od 50% (tzv. zipper sistem),[1] te se trebaju poduzeti dodatne mjere koje se odnose na dodjeljivanje mandata manje zastupljenom spolu (npr. kroz dodjeljivanje mandata s kompenzacijskih lista). Druga izmjena se tiče izmjene zakona koji regulišu izbor kantonalnih i entitetskih vlada te Vijeća ministara BiH. Ovi zakoni treba da se usaglase s članom 20. Zakona o ravnopravnosti spolova BiH te se u iste treba ugraditi odredba po kojoj se vlade u budućnosti ne mogu potvrditi u parlamentima ukoliko nije ispoštovana minimalna zastupljenost žena i muškaraca od 40%.

Jačati kapacitete i mehanizme te provoditi programe za ravnopravnost spolova u kantonima

Postojeći zakonski, javnopolitički i institucionalni okvir doveo je do unapređenja ravnopravnosti spolova u onim oblastima koje su u nadležnosti entiteta i države. Nažalost, kantoni u Federaciji su do sada vrlo često bili zanemareni, iako isti, po Ustavu Federacije, imaju nadležnost za mnoga vitalna pitanja koja su od značaja za žene i muškarce. Tako nažalost ne čudi što ne dolazi do unapređenja ravnopravnosti spolova u oblasti zapošljavanja, zdravstva ili obrazovanja, imajući na umu da kantoni nemaju odgovarajuća tijela/urede niti imaju javne politike (strategije ili akcione planove). Npr. Gender akcioni plan BiH se uopšte sistemski ne provodi na nivou kantona, jer Gender centar Federacije nema kapacitete da se posveti ovom pitanju. S druge strane, bez uspostavljanja tijela za ravnopravnost spolova i neusvajanja javnih politika, nije za očekivati da će se stanje u nabrojanim oblastima popraviti.

Zbog toga, neophodno je jačati kapacitete kantona kako bi radili na unapređenju ravnopravnosti spolova u onim oblastima koje su u njihovoj nadležnosti. Kantoni, pored postojećih komisija u skupštinama kantona, moraju uspostaviti urede ili radna tijela u vladama, koji će pratiti stanje ravnopravnosti spolova, izrađivati javne politike za ravnopravnost spolova te provoditi iste. Neophodno je imenovanje kontakt osoba u vladama kantona, koje će održavati odnose između Gender centra Federacije i kantonalnih vlada i skupština te se tako starati za programe unapređenja ravnopravnosti spolova.

Ukloniti diskriminaciju u oblasti porodiljskog/roditeljskog odsustva u Federaciji BiH

Mnoge analize pa i posljednji Specijalni izvještaj[2] Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH iz 2015. potvrdili su diskriminaciju porodilja u Federaciji BiH. U zavisnosti da li se radi o državnom ili realnom sektoru i zavisno od kantona, porodiljsko odsustvo je na drugačiji način uređeno te se izdvajaju različiti iznosi za porodiljske naknade. U većini kantona porodiljska davanja redovno kasne, a pojedini kantoni ne izdvajaju nikakva sredstva za porodiljske naknade, što naročito zabrinjava. Kako bi se ovo pitanje sistemski uredilo, najefikasnije i najbolje rješenje je potpuno prenošenje nadležnosti za ovo pitanje sa nivoa kantona na nivo Federacije BiH te uspostavljanje fonda za porodiljska davanja kroz usvajanje novog zakona. Ovim bi se izjednačile sve porodilje, nezavisno od sektora u kojem rade i kantona u kojem žive. U okviru ove reforme, neophodno je regulisati porodiljska davanja i za nezaposlene žene[3].

Pokazati posvećenost za provedbu Instanbulske konvencije

Statistike prijava, ali i teška situacija vezana za finansiranje sigurnih kuća u Federaciji BiH, samo su neki od pokazatelja koji potvrđuju da svi nivoi vlasti u BiH imaju još puno posla na suzbijanju rodno zasnovanog nasilja. Dosadašnja politička podrška, koja se manifestovala kroz brzu ratifikaciju Istanbulske konvencije 2013. godine te usvajanje Okvirne strategije za provedbu iste u julu 2015. godine, mora se transformisati u praktični rad, kako bi se unaprijedili institucionalni okviri na svim nivoima vlasti za intenzivniju borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama. U okviru ovog procesa neophodna je saradnja s organizacijama civilnog društva, s obzirom na činjenicu da su upravo ženska udruženja pitanje nasilja transferirale iz privatnog u javni život te ovaj društveni problem postavile na dnevni red vlada i parlamenata. U tom kontekstu, ohrabruje informacija da je Agencija za ravnopravnost spolova BiH krajem 2015. potpisala Memorandum[4] o saradnji sa Sigurnom mrežom BiH, koalicijom organizacija civilnog društva koje rade na suzbijanju rodno zasnovanog nasilja, među kojima su i svih 9 sigurnih kuća u BiH. Pored toga, Agencija za ravnopravnost spolova BiH je putem Ministarstva za ljudska prava BiH u oktobru 2015. godine ostvarila saradnju sa USAID Misijom u BiH. Kao rezultat te saradnje Agencija će realizovati program u vrijednosti od 750.000 USD[5] za provedbu Istanbulske konvencije počevši od 2016. godine.

Cjelokupni godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava žena za 2016. godinu dostupan je na ovom linku.

—

[1] Sarajevski otvoreni centar je u januaru 2016. uputio ovu inicijativu na Parlamentarnu skupštinu BiH: http://soc.ba/uvedite-kvotu-za-izborne-liste-od-50/

[2] Specijalni izvještaj je dostupan na linku: http://www.ombudsmen.gov.ba/documents/obmudsmen_doc2015102111102085bos.pdf

[3] Postoji i prijedlog Inicijative „Građanke za ustavne promjene“ (NVO koalicija) da se, kroz reformu Ustava BiH, pitanje prava na jedinstvenu zdravstvenu zaštitu, uvrsti u Katalog prava (član II, stav 3 Ustava BiH) čime bi se garantovalo jednako uživanje prava svih žena u oblasti zdravlja na cijeloj teritoriji BiH, uključujući i pitanja porodiljskih nadoknada i liječenje neplodnosti.

[4] Vidi vijest sa web-stranice Agencije za ravnopravnost spolova BiH: http://arsbih.gov.ba/potpisan-sporazum-izmedu-agencije-za-ravnopravnost-spolova-bih-i-sigurne-mreze/

[5] Vidi vijest na http://arsbih.gov.ba/potpisan-memorandum-o-grant-sredstvima-izmedu-usaida-i-ministarstva-za-ljudska-prava-i-izbjeglice/