10 najvažnijih postignuća Sarajevskog otvorenog centra

U deset godina se mnogo toga i desi, ali i uradi. Iako je to bilo teško, izdvojile_i smo deset momenata koji su oblikovali rad Sarajevskog otvorenog centra, kao i dinamiku dešavanja u oblasti zaštite ljudskih prava u BiH.

 

1. Izrada udžbenika za školski predmet “Kultura religija”, 2009. godina

Sarajevski otvoreni centar u saradnji s Goethe Institutom BiH i Misijom OSCE-a u BiH (Odjel za obrazovanje) uz finansijsku podršku HEKS-a (Hilfswerk der Evangelischen Kirchen Schweiz), izradio je 2009. udžbenik za “Kulturu religija”, predmet koji je tada bio uključen u nastavne planove i programe samo tri kantona u Federaciji BiH (Zeničko-dobojski kanton, Bosansko-podrinjski kanton i Sarajevski kanton). Udžbenik je izrađen kako bi se olakšala i unaprijedila implementacija predmeta “Kultura religija”, budući da do tada nije postojao sličan udžbenik. Sadržaji i predmeti u ovom udžbeniku obrađeni su u poglavljima iz više perspektiva, uključujući jevrejsku, katoličku, islamsku i pravoslavnu perspektivu, a osnovni cilj bio je upoznavanje i razumijevanje drugih i drugačijih. Autori_ce udžbenika su dr. Zilka Spahić-Šiljak i mr. Dino Abazović, a suradnici_e na njegovoj izradi bili_e su Ivo Marković, Marko Antonio Brkić, Zorica Kuburić i Alen Kristić.

 

2. Evropski rezidencijalni program za pisce_spisateljice i književne prevoditelje_ice, 2011. i 2012. godina

Evropski rezidencijalni program za pisce i književne prevoditelje projekat je Sarajevskog otvorenog centra i književne mreže Traduki, koji je, po uzoru na književne centre širom Evrope, nudio boravak i književni program od četiri sedmice u glavnom gradu Bosne i Hercegovine renomiranim, ali i mladim, piscima i spisateljicama i književnim prevoditeljima i prevoditeljicama. Cilj ovog programa, koji je trajao dvije godine, bio je dati doprinos bh. kulturnoj sceni kroz promociju novih, inovativnih programa, te je povezati sa inostranim piscima_spisateljicama i prevoditeljima_cama, koji_e su nakon boravka u Sarajevu pisali_e o ovom gradu, te postali_e njegovi kulturni ambasadori i ambasadorice. Istovremeno se kroz program bh. publici predstavljao književni i prevoditeljski rad gostujućih autorica i autora. U sklopu ovog programa ostvarena je saradnja i sa različitim ambasadama, te Goethe Institutom BiH, a u programu su sudjelovali_e književnici_e i književni prevoditelji_ce iz Albanije, Bugarske, Crne Gore, Kosova, Makedonije, Rumunije i Srbije.

 

3. Prikazivanje filma To je naše dijete, 2010. godina

Prikazivanje filma To je naše dijete redateljice Elme Islamović bio je prvi kulturno-umjetnički događaj organizovan za LGBTI osobe u BiH nakon gašenja Udruženja Q i napada na Sarajevo Queer Festival 2008. godine. Prikazivanje ovog filma uz diskusiju “Kako dalje sa queer pokretom u BiH?” organizovano je kao prvi događaj u okviru novog SOC-ovog programa “Questioning – LGBTIQ kultura, umjetnost i prava”, uz podršku Fondacije Heinrich Böll. Na diskusiji nakon filma učestvovala je i Marije Cornelissen, tadašnja zastupnica u Evropskom parlamentu. Kroz program “Questioning” u 2010. i 2011. godini bili su organizovani različiti projekti i događaji koji su se ticali LGBT pitanja.

 

4. Izmjena upitnika za dobrovoljne darivatelje_ice krvi u FBiH, 2012. godina

Prva zagovaračka akcija SOC-a koja je urodila plodom bila je zagovaranje za izmjenu upitnika za dobrovoljne darivatelje_ice krvi u FBiH, kojom je uklonjena diskriminacija potencijalnih darivatelja_ica na osnovu seksualne orijentacije. SOC je u 2012. godini uputio žalbu Instituciji ombudsmena BiH zbog ove diskriminacije, a sam diskriminatorni tretman medijsku vidljivost dobio je u aprilu 2012, nakon sukoba medicinskih radnika_ca Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH sa studentima_cama Filozofskog fakulteta u Sarajevu koji_e su upozoravali_e na ovu diskriminaciju. Naime, jedan od radnika Zavoda je čak i fizički nasrnuo i pokušao otjerati studente_ice koji_e su ukazivali na diskriminaciju, a nažalost, u tom pokušaju mu se pridružila i zaposlenica Fakulteta koja je dodatno vrijeđala studente_ice. Ovaj incident dogodio se tokom dobrovoljne akcije darivanja krvi koja je organizovana na Filozofskom fakultetu, te je izazvao pozitivne reakcije javnosti u smislu podrške i studentima_cama i uklanjanju diskriminacije LGBTI osoba ovim formularom.

Uspjeh ove zagovaračke akcije bio je spoj aktivnosti SOC-a, koji je uputio žalbu Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH zbog zabrane darivanja krvi “svim osobama koje su imale povremene ili stalne seksualne kontakte sa homoseksualcima”, te je, nakon dobijene pozitivne preporuke Ombudsmana, pregovarao sa Zavodom za transfuzijsku medicinu FBiH, ali i aktivnosti studenata_ica Filozofskog fakulteta u Sarajevu, i aktivista_kinja za ljudska prava LGBTI osoba u BiH koji_e su svojim reakcijama i protestiranjem doveli_e do uklanjanja diskriminacije dobrovoljnih darivatelja_ica krvi homoseksualne ili biseksualne orijentacije. Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH prije puštanja u upotrebu novog upitnika konsultovao je članove_ice Sarajevskog otvorenog centra, te se novim upitnikom isključivo zabranjuje darivanje krvi osobama koje se upuštaju u rizične seksualne odnose bez obzira na seksualnu orijentaciju.

 

5. Regulacija krivičnih djela počinjenih iz mržnje i diskriminacije LGBTI osoba, 2012–2016. godina

Dugogodišnji napori i rad s drugim organizacijama civilnog društva u okviru Koalicije za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje doveli su do izmjena Krivičnog zakona Republike Srpske u 2013, te Krivičnog zakona Federacije BiH. Rad na izmjenama krivičnih zakona entiteta BiH su SOC i druge članice Koalicije započele 2012. godine nakon što su mediji objavili vijest o brutalnom napadu na gej mladića u Mostaru, kada je postalo jasno da je neophodno pooštriti sankcije za krivična djela motivisana kako homofobijom i transfobijom, tako i nacionalizmom i bilo kojom drugom vrstom ksenofobije. Pored rada na krivično-pravnoj zaštiti, SOC je od 2012. godine radio i na zaštiti LGBTI osoba od diskriminacije, pokušavajući inicirati unapređenje postojećeg Zakona o zabrani diskriminacije BiH. Od 2015. godine djelovanjem u sklopu Inicijative za monitoring EU integracija SOC je započeo jače zagovaranje koje je dovelo do usvajanja izmjena i dopuna Zakona o zabrani diskriminacije BiH u 2016. godini.
Izmjene i dopune i krivičnih zakona, kao i Zakona o zabrani diskriminacije BiH, dovele su do unapređenja ljudskih prava svih građana_ki u BiH, a samim tim i bolje zaštite LGBTI osoba u BiH od krivičnih djela počinjenih iz mržnje. Naime, izmjenama krivičnih zakona bh. entiteta krivična djela počinjena iz mržnje ili predrasude prema LGBTI osobama na osnovu njihove seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta kažnjavat će se strože da bi se poslala jasna poruka da nasilje nad manjinskim grupama u društvu nije dozvoljeno. Izmjenama Zakona o zabrani diskriminacije BiH, pored jasnije definisanih pojmova “seksualna orijentacija” i “rodni identitet” (2009. godine prilikom usvajanja ovog Zakona ovi termini su navedeni kao “spolno opredjeljenje i izražavanje”), zabranjena je i diskriminacija interspolnih osoba na osnovu njihovih spolnih karakteristika.

6. Otvaranje LGBTI tema u Parlamentarnoj skupštini BiH, 2015. i 2017. godina

Tematska sjednica iz maja 2015. bila je prvi događaj te vrste na kojem se u državnoj instituciji raspravljalo o ljudskim pravima LGBTI građana_ki BiH, a rezultirala je objavljivanjem Specijalnog izvještaja o stanju ljudskih prava LGBTI osoba Institucije ombudsmena BiH u 2016. godini. Ova sjednica organizovana je u saradnji sa Zajedničkom komisijom za ljudska prava oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Sarajevski otvoreni centar i druge organizacije civilnog društva izradu ovog izvještaja inicirale su 2013. godine, te su na tu temu pregovarale s Institucijom ombudsmena, ali je ona izradi pristupila tek nakon što je dobila jasan nalog od Zajedničke komisije. Ovo je prvi izvještaj jedne institucije u BiH koji sistematski analizira sve zakonske akte BiH, objelodanjuje kršenja ljudskih prava LGBTI osoba koja se dešavaju u BiH i daje jasne preporuke za institucije svih nivoa vlasti kako da se ova kršenja otklone.

Tematska sjednica iz maja 2017. godine prva je sjednica na kojoj se raspravljalo o ljudskim pravima transrodnih osoba u BiH i na kojoj je trans aktivist govorio o pitanjima pravnog priznavanja promjene spola. Ova sjednica organizovana je u saradnji sa Zajedničkom komisijom za ljudska prava oba doma Parlamentarne skupštine BiH, Komisijom za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine, Agencijom za ravnopravnost spolova BiH i Uredom UNDP-a u BiH. Na ovoj tematskoj sjednici govorilo se o izvještaju o stanju ljudskih prava LGBTI osoba u BiH koji je izradio UNDP, ali je poseban fokus stavljen na ljudska prava transrodnih osoba, pitanja pravnog priznavanja posljedica života u drugom rodnom identitetu i promjenu spola. Prisutnima je predstavljen SOC-ov model Zakona o rodnom identitetu, a obratio im se i aktivista za ljudska prava transrodnih osoba Liam Isić, koji je govorio o svom ličnom iskustvu.

 

7. Rad na političkoj participaciji žena u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, 2015. i 2016. godina

Nakon opštih izbora 2014. godine, prilikom formiranja Vijeća ministara BiH, te entitetskih i kantonalnih vlada, nije ispoštovana odredba Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH, koja predviđa ravnopravnu zastupljenost žena i muškaraca u izvršnoj vlasti sa najmanje 40% manje zastupljenog spola. Vijeće ministara BiH je nakon tih izbora imenovalo dvije ministrice naspram sedam ministara, dok u vladama Zeničko-dobojskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona nije imenovana niti jedna ministrica za mandat od 2014. do 2018. godine. Ni u zakonodavnoj vlasti nakon opštih izbora 2014. godine nije došlo do povećanja broja žena – bilo ih je ukupno 19,90% na svim nivoima vlasti.
U 2015. godini Sarajevski otvoreni centar je u cilju unapređenja političke participacije žena i osiguravanja ravnopravnog učešća žena u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti podnio dvije inicijative prema Komisiji za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Da bi se osiguralo da na državnom nivou u izvršnoj vlasti bude 40% ministrica, Sarajevski otvoreni centar i Agencija za ravnopravnost spolova BiH potaknuli su Komisiju za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH da 2015. godine predloži izmjene Zakona o Vijeću ministara BiH kojima je bilo predviđeno da se Vijeće ministara BiH ne može ni imenovati ukoliko ova kvota nije ispoštovana. Ovaj prijedlog je prošao prvo čitanje, ali nije usvojen.
Iste godine, da bi se povećao broj žena u zakonodavnim tijelima vlasti, Sarajevski otvoreni centar predlagao je usvajanje amandmana na Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH kojima bi se regulisala obaveza za političke stranke da osiguraju jednak broj žena i muškaraca (50% oba spola) na kandidatskim listama, uz naizmjenično redanje kandidata i kandidatkinja, kako bi se povećao broj žena u parlamentima i skupštinama. Političke stranke koje ne bi ispoštovale ovu odredbu ne bi mogle učestvovati na izborima. Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH prihvatila je ovaj prijedlog i uputila zakon u proceduru. Međutim, on nije prošao ni prvo čitanje.

 

8. Čitanje drame Seven u Parlamentu FBiH, 2016. godina

U sklopu tematske sjednice pod nazivom “Trenutno stanje ljudskih prava žena u Federaciji Bosne i Hercegovine”, koju je organizovala Komisija za jednakopravnost spolova Predstavničkog doma Parlamenta FBiH u saradnji sa Sarajevskim otvorenim centrom i organizacijom Medica Zenica, 8. marta 2016. godine održano je čitanje dokumentarne drame Sedam koja je bazirana na intervjuima sa sedam aktivistkinja za prava žena iz svih dijelova svijeta, čime je ukazano na problem nasilja nad ženama. Tekstove sedam aktivistkinja čitali_e su zastupnici_e Parlamenta FBiH: Alma Kratina, Darijana Katić, Damir Mašić, Dennis Gratz, Jasna Duraković Hadžiomerović, Kenela Zuko i Vesna Švancer.

 

9. IDAHOT, 2016. godina

U cilju obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije (IDAHOT), parlamentarcima i parlamentarkama FBiH podijeljene su informacije o simbolici i smislu obilježavanja 17. maja, kao i proglas sa zahtjevima za unapređenje ljudskih prava LGBTI osoba. Tim proglasom je zastupnicima_ama Parlamenta Federacije, ali i Vladi FBiH, upućen poziv da se iskreno i odlučno posvete ravnopravnosti LGBTI osoba. Dato je sljedećih pet zahtjeva:

1. Parlamentarci_ke trebaju pružiti otvorenu, iskrenu i jasnu podršku LGBTI osobama, te tako pokazati da predrasude, diskriminacija i nasilje neće biti tolerisani.
2. Federacija BiH treba izmijeniti i dopuniti Krivični zakon FBiH kako bi odredbe kojim se sankcionišu izazivanje mržnje i poticanje na nasilje uključivale i druge zaštićene osnove, uključujući spol, spolne karakteristike, rodni identitet i seksualnu orijentaciju.
3. Federacija BiH treba izraditi i usvojiti zakon o životnim zajednicama osoba istoga spola, kako bi se istospolne zajednice, te prava i obaveze koje iz njih proizilaze, zakonom priznale i uredile.
4. Federacija BiH treba izraditi i usvojiti zakon o rodnom identitetu, kako bi se uredilo pravno priznavanje promjene spola, na brz, transparentan i pristupačan način, te tako omogućio dostojanstven život transrodnih i transeksualnih osoba.
5. Federacija BiH treba izraditi, usvojiti i provoditi višegodišnji Akcioni plan za ravnopravnost LGBTI osoba, s ciljem suzbijanja predrasuda, diskriminacije i nasilja na osnovu seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika. Mjere se trebaju provoditi na nivou Federacije i njezinih kantona.

U ovoj akciji su pored članica_ova Sarajevskog otvorenog centra učestvovali_e i predstavnici_e civilnog društva, aktivisti_kinje za LGBTI ljudska prava i njihovi podržavatelji i podržavateljice. Ponesena atmosferom koja je vladala, i pozitivnim reakcijama pojedinih zastupnika_ca, nakon što su zahtjevi podijeljeni i izjave za medije date, grupa aktivista_kinja je spontano prošetala Obalom Kulina bana od Parlamenta Federacije BiH do mosta Čobanija, sa uzdignutim zastavama duginih boja. Tokom šetnje se, osim jednog ili dva dobacivanja, ništa negativno nije desilo, i nakon dolaska do mosta, svi_e su se razišli_e bez problema. Ova šetnja, o kojoj su vijest prenijeli svi mediji, uskoro je postala poznata kao “nulti prajd” ili “sarajevski mali prajd”.

 

10. Saradnja s institucionalnim rodnim mehanizmima, 2016. godina

Saradnja SOC-a sa Agencijom za ravnopravnost spolova BiH, Gender centrom Federacije BiH i Gender centrom Republike Srpske krunisana je ulaskom mjera za unapređenje ljudskih prava LGBTI osoba u operativne planove za provedbu Gender akcionog planai stavljene u nadležnost koordinacionih odbora entitetskih vlada i Vijeća ministara, koji su obrazovani za praćenje provedbe Gender akcionog plana BiH. Saradnja sa državnom Agencijom i gender centrima rezultirala je i iniciranjem izrade posebnog Akcionog plana za ravnopravnost LGBTI građana_ki BiH, što je stavljeno u plan Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH za 2016. godinu. Agencija, gender centri i Sarajevski otvoreni centar su kao podlogu za mjere usvojene u operativne planove, ali i za izradu Akcionog plana, izradili Prijedlog mjera za ravnopravnost lezbejki, gejeva, biseksualnih, transrodnih i interspolnih (LGBTI) osoba u Bosni i Hercegovini, koji je predstavljen na zajedničkoj konferenciji u Administrativnom centru Vlade Republike Srpske. Početkom 2017. godine Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH poslalo je poziv za sastavljanje radne grupe za izradu Akcionog plana za ravnopravnost LGBTI građana/ki BiH, u kojoj su prisustvo potvrdile predstavnice Agencije, oba gender centra, Vlade Brčko distrikta i Sarajevskog otvorenog centra. Izradi ovog dokumenta će se pristupiti uskoro, a on će nakon toga biti poslan na usvajanje Vijeću ministara BiH.