U subotu, 21. aprila, u okviru Modula Uvod u feminizam: historija, pojmovi, teorija, Adriana Zaharijević, doktorica nauka, aktivistkinja i filozofkinja koja radi u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju u Beogradu, dala je kratki uvod u historiju feminizma, kroz sagledavanje društvenog položaja žena u prošlosti, kada su žene uglavnom bile određivane prema porodičnom i bračnom statusu: ili su bile udate, neudate, ili majke nezakonito rođene djece i sl.. Ipak, ustanovljeno je da su okolnosti bitno uticale na karakter njihove obespravljenosti. Učesnice su razgovarale o pravima žena, pravu na obrazovanje, pravu glasa i ostalim pravima koja su im bila uskraćena u 19. i 20. vijeku, kako u svjetskom, tako i u domaćem kontekstu. Predavačica je govorila o počecima feminističkih djelovanja, zahtjevima za političkim i drugim slobodama. Iako je historija feminističke borbe linearno smiještena u tri talasa feminizma, ipak znakovi feminističke borbe se mogu pronaći od srednjeg vijeka, pa i ranije. Govorilo se o ženama koje su u tom periodu, zbog svoje privilegirane pozicije, imale pristup obrazovanju, spomenule su se i one žene koje su  dale svoje živote za feminističku borbu. Otvorena su brojna feministička pitanja, a razgovarlo se i o tome kako feminizam nije jedan, nego da ih ima više, i da uveliko zavise od kulturološke pozicije, ideologije i politika na kojima se zasnivaju.

U drugom dijelu dana, Sandra Zlotrg, magistrica lingvističkih nauka i direktorica Udruženju za jezik i kulturu Lingvisti, govorila o jeziku u upotrebi. Predavanje počela uvidom u ženski identitet u jeziku, propitujući identitete i načine predstavljanja učesnica, te načine kako nas drugi oslovljavaju. Počevši od rječnika, vidljivo je da se žene često definiraju kao suprotnost muškarcu, a ne kao osobnost za sebe, dok su muškarci definirani prvenstveno kao odrasla osoba muškog spola (Anić, Rječnik hrvatskoga jezika), ili su definirane kao ljudsko biće koje ima sposobnost rađanja, polno suprotna muškarcu, kao udata osoba, supruga, služavka (Matica srpska, Rečnik srpskog jezika), što ukazuje da je ženi već pri definiranju uskraćena samostalna uloga. Učesnice su se sa predavačicom osvrnulie na seksističku upotrebu jezika, nevidljivost i diskriminaciju žena kroz svakodnevnu i službenu upotrebu jezika, medije, u klasifikacijama zanimanja. Pokušalo se doći do odgovora na pitanje šta radimo jezikom, pogotovo u kontekstu stereotipnih prikaza govora i aktivnosti žena i muškaraca, kao i kako odgovoriti na sveprisutnu seksističku upotrebu jezika, i kako promovirati upotrebu rodno osjetljivog jezika i stvarno ući u moć.

 

Naredne subote, 28. maja, Miloš Urošević (Žene u crnom) govori o radikalnim feminističkim teorijama ‘80. godina XX vijeka.

Realizaciju Feminističke škole Žarana Papić finansijski podržava Švedska vlada putem Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida).