Informiši se o svojim pravima!


Šta podrazumijevaju seksualna orijentacija i rodni identitet (SORI)?

Spol podrazumijeva biološke karakteristike reproduktivnog sistema, što u suštini označava razliku spolnih organa,  hormona,

hromozona i spolnih žljezda, dok rod predstavlja društvenu konstrukciju u odnosu na spol koja se manifestuje u očekivanom društvenom ponašanju, koje uključuje izražavanje roda odjećom, frizurom, šminkom, nakitom, bojama, govorom tijela, itd.

Seksualna orijentacija je privlačnost između osoba koja je fizičke, seksualne, emotivne i psihičke prirode. Seksualna orijentacija može biti homoseksualna, biseksualna i heteroseksualna. Diskriminacija se najčešće javlja na osnovu homoseksualne (prema lezbejkama i gejevima) i biseksualne orijentacije.

Rodni identitet je subjektivni osećaj pripadnosti ili nepripadnosti jednom od rodova koja nije zasnovana na rodu ili seksualnoj orijentaciji. Diskriminacija na osnovu rodnog identiteta usmjerena je prema transrodnim i transeksualnim osobama.

Šta je to diskriminacija?

Diskriminacija je svaki postupak kojim te neko isključi, ograniči ili onemogući u obavljanju svakodnevnih aktivnosti ili korištenju zagarantovanih prava na osnovu tvoje seksualne orijentacije ili rodnog identiteta.

U BiH diskriminacija je zabranjena Zakonom o zabrani diskriminacija (Član 2.).

Diskriminacija na osnovu SORI može biti:

Direktna/neposredna diskriminacija je svako unaprije određeno različito postupanje, djelovanje ili propuštenje djelovanja koje dovodi neku osobu ili osobe u nepovoljniji položaj od drugih osoba u sličnim situacijama.

Npr.eksplicitna zabrana ulaska homoseksualnim osobama u neki objekat ili zabrana darivanja krvi homoseksualnim osobama

Indirektna/posredna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba ili praksa dovodi do neku osobu ili grupu osoba u nepovoljniji položaj u odnosu na druge osobe.

Poslodavac ima pravilo prema kojem zaposlenici bez djece moraju raditi više noćnih ili vikend smjena što bi dovelo da pripadnici LGBT zajednice za koje je manja vjerovatnoća da imaju djecu, rade duže i pod nepovoljnijim uslovima.

Oblici diskriminacije su:

Spolno uznemiravanje je svaki oblik neželjenog fizičkog, verbalnog ili neverbalnog ponašanja, koje je seksualne prirode, čiji je rezultat povreda dostojanstva neke osobe, a koje stvara zastrašujuće, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Ideš sa svojom djevojkom ulicom i grupa prolaznika ti dobacuje „Dođi da ti pokažem šta je to pravi muškarac“, kada ti neko šalje pornografski sadržaj u e-mailovima.

Mobing je oblik nefizičkog uznemiravanja na radnom mjestu i podrazumijeva ponavljanje radnji čiji cilj je ponižavanje i degradacija radnih uslova, profesionalnog i ličnog integriteta određene osobe.

Kolega na radnom mjestu ili šef te vrijeđa ili zastrašuje zbog tvoje seksualne orijentacije ili dobacuje da „ni ne izgledaš kao muško/žensko“, obraća ti se u rodu suprotnom od tvog ili onemogućava izvršavanje radnih obaveza.

Segregacija je odvajanje osoba na osnovu njihove pretpostavljene homoseksualne orijentacije ili rodnog identiteta.

Na času fizičkog odgoja nastavnik te pošalje da igraš „gume sa djevojčicama“ umjesto da „igraš fudbal sa dječacima“ , radne kolege ne žele dijeliti kancelariju sa tobom ili te isključuju iz zajedničkih aktvinosti.

Podsticanje na diskriminaciju postoji kada neka osoba javno ističe svoj negativan stav ili podstiče druge na diskriminaciju LGBT osoba.

Neki utjecajni političar ističe svoj lični negativni stav prema homoseksualnosti, naziva je protivprirodnom i nemoralnom iako to može izazvati negativne reakcije njegovih pristalica prema osobama homoseksualne orijentacije

Kako i od koga tražiti zaštitu od diskriminacije?

Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH

Ukoliko smatraš da si diskriminisan/a žalbu protiv diskriminacije možeš podnijeti direktno Ombudsmenu popunjavanjem posebnog formulara koje se Ombudsmenu dostavlja putem pošte, fax-a, e-mail-a ili lično. S obzirom da Ombudsmen BiH ima urede u Banja luci, Sarajevu, Mostaru, Brčko distriktu i Livnu kontakt informacije za ured koji trebaš prijaviti diskriminaciju možeš pronaći na web stranici www.ombudsmen.gov.ba.

Sud

Zaštitu također možeš koristiti i u sudskom postupku. Ovaj postupak pokreće se isključivo na tvoj zahtjev.

Pokrećeš ga tužbom općinskom/osnovnom sud na čijem području boravište ili sjedište ima odgovorna osoba (fizičko lice) ili pravno lice (državna institucija, preduzeće) koje te je diskriminisalo.

U postupku pred sudom nije tvoja obaveza da dokazuješ diskriminaciju. Tvoja obaveza je da izneseš svoj slučaj i priložiš dokaze ukoliko ih imaš. Onaj ko je postupao diskriminirajuće je obavezan u postupku pred sudom dokazati da nije bilo diskriminacije.

Ukoliko si prijavio/la diskriminaciju ili učestvovao/la u postupku za zaštitu od diskriminacije ne smiješ trpjeti negativne posljedice tog prijavljivanja ili učestvovanja.

Sarajevski otvoreni centar

Za dodatne informacije ili besplatni pravni savjet možeš se obratiti i Sarajevskom otvorenom centru, nezavisnoj, nestranačkoj i neprofitnoj organizaciji koja promoviše aktivno građansko učešće kroz političku edukaciju i zagovara za ženska i prava LGBT osoba kroz politike jednakosti, na broj telefona 033/264-421 ili e-mail adresu pravnosavjetovanje@soc.ba.