Sarajevski otvoreni centar je ukratko nezavisna feministička organizacija, s naglaskom na feministička, and guess what – kod nas rade i muškarci. Šalu na stranu, za one manje upućene (nadajmo se da je to manjina) feminizam kao ideologija te politički i društveni pokret je, nažalost, često shvaćen kao pokret koji se strikno odnosi na žene i žensku pripadnost kao feministkinje. U nadi da će u skorijem vremenu feminizam biti shvaćen kao ideologija koja svojim doprinosom utiče na društvo s naglaskom na rodnu ravnopravnost, predstavljamo vam intervju s SOC mušketirima Jozom, Liamom, Rasimom i Darkom.

 Vi ste muškarci a feministi, kako to?

Rasim: Kako to, kako to, kako to, kako to… Odmah mi Vojko V u glavi odzvanja i ona zadnja scena u spotu  kad Vojko u Lovcu odgovara na pitanje: „Ko nas sabotira?“ Moj konačan odgovor je patrijarhat. Veliki uticaj na mene je imao moj odgoj, jer sam primarno odrastao uz dvije žene, mamu i nanu, koje su za mene svaka ponaosob u onom tradicionalnom smislu bile i otac i majka, i nana i djed, i muškarac i žena.

Jozo: Ne volim čuti to pitanje i skrivenu pretpostavku (pa i predrasudu) da muškarci i feminizam ne idu zajedno. Naravno da sam feminista, to je za mene nešto sasvim prirodno i normalno. Prečesto čujem neinformirane stavove da je to davanje određenih privilegija ženama, insistiranje da nečemu što po prirodi nije moguće, to su za mene površni stavovi. Feminizam izjednačavam sa jednakošću, odnosno ravnopravnošću. Jednake mogućnosti bez obzira na spol, iste startne pozicije, zagovaram cijeli svoj dosadašnji životni i radni vijek. To je za mene feminizam. Dakle, jesam feminista.

Darko: Lično mi ne znači ništa da se sam nazivam feministom. S druge strane, ukoliko me kolege i kolegice smatraju feministom, to bi mi bilo priznanje. Mislim da se biti feminista zaslužuje i opravdava svaki dan. Ipak sam svjestan da je izjasniti se feministom u našem društvu, određen politički čin čiji značaj ne treba umanjivati. Pogotovo kada se uzme u obzir da mnogi danas feminizam guraju u neki negativan ili izrazito radikalan kontekst.

 

Radite u SOC-u koji živi feminizam, i u sklopu toga kako tumačite svoju ulogu kao feministi?

Liam: Feminizam se temelji na principima jednakosti, a SOC je organizacija koja se vodi tim principima. SOC upošljava različite osobe, različitih uvjerenja i identiteta, koje se zalažu za to da svačije uvjerenje i identitet bude viđen kao jednako vrijedan. Na taj način kao tim doprinosimo feminističkoj borbi.

 Rasim: Mislim da je primarno da kao muškarci budemo svjesni da u društvu imamo privilegije koje žene nemaju, te da i mi moramo preuzmeti svoj dio odgovornosti tako što ćemo se tih privilegija barem postepeno odricati ili se boriti da te privilegije jednako uživaju i žene.

 

3.Šta radite svaki dan (na poslu i privatnom životu) da bi promovisali jednakost spolova?

Rasim: Otvaram vrata i muškarcima i ženama hahaha… Kada sam u prilici odabrati ili nagraditi nekoga za nešto, trudim se da i muškarci i žene budu ravnopravno zastupljeni. Na izborima glasam i za jedne i za druge. Trudim se koristiti rodno osjetljiv jezik, što mi nekada i ne uspjeva najbolje. Eto, radim neki svoj spostveni gender mainstreaming ako to mogu tako nazvati.

 Darko: Kroz život smatram da se feminističke vrijednosti koje su mi veoma bliske kao što je odnošenje prema svakome sa poštovanjem, promicanje utišanih i marginaliziranih glasova te otpor prema tiraniji i sili, ili žive svaki dan u svojoj mikro sredini ili nikako. Od toga kako ćete se odnositi prema osobi od koje kupujete hljeb do toga da li ćete okretati glavu na očite nepravde koje te ne dotiču. Ili što kažu, ako želiš srediti svijet, kreni od svog kreveta.

 

4.Šta vam se najviše sviđa kad je feminizam u pitanju?

Liam: Kako bih objasnio šta mi se najviše sviđa kada je feminizam u pitanju, morat ću citirati Margaret Fuller, koja kaže – ”Muško i žensko predstavljaju dvije strane poznatog radikalnog dualizma. Ali u stvari oni se konstantno pretapaju jedno u drugo. Tečno se stvrdne u čvrsto, čvrsto se pretvara u tečno. Ne postoji potpuno muževan muškrac, niti potpuno ženstvena Žena… Priroda ima izuzetke za svako pravilo.” Upravo to mi se sviđa kada je feminizam u pitanju.

 Jozo: Zanimljiva upotreba riječi ‘sviđa’!  🙂  Feminizam kao takav mi se sviđa. Sviđa mi se povijest pokreta, puna strastvenih borbi koje su, nažalost, često završavale pogubno za one koje su ih predvodile. Sviđaju mi se sve lekcije koje iz te povijesti mogu uzeti. Feminizam je za mene prostor slobode, mehanizam kojim dolazim do svoje slobode i dostojanstva, kojim se borim za slobodu drugih ljudi, kojim nastupam kada zagovaram prema državi i njenim institucijama, kojim nalazim odgovore na pitanja i mišljenja puna predrasuda i rodnih stereotipa.

 Rasim: Ravnopravnost. Uvijek su mi bile bliske ideje koje promovišu jednake šanse za sve, koje su podsticale jednako učešće u javnom i privatnom životu bez obzira na pripadnost nekoj grupi i sl. Evo već vidim kako ću dobit epitet komunjare, pa ću stati na ovome.

 

5.Svi imamo predrasude, ali je važno da smo ih svjesni. Da li ste vi imali neke predrasude prema feminizmu i koje?

Darko: Nije nužno predrasuda u pitanju ali je osobina koja me iritira je potreba mnogih da imaju stav, kritikuju i najglasnije komentarišu stvari o kojima su malo ili nikako upućeni pa tako i o feminizmu. To je sigurno nešto što sam i sam radio.

 Rasim: Kada sam prvi put čuo za feminizam mislio sam da je to nešto upereno protiv muškaraca i imao sam odbrambeni stav prema tome.

Liam: Predrasude u mom konkretnom slučaju su nastale iz nepoznavanje feminističkih teorija, i razlika između njih samih. Postoje razne teorije feminizma, pa samim tim i razni feministički pokreti, tako da ne mogu reći da sad imam predrasude o feminizmu, nego neslaganja s nekim teorijama i pokretima koji se ne kreću u pravcu ostvarivanja jednakosti.

 Jozo: Mislim da nemam većih/radikalnijih predrasuda, iako osobno smatram da svaka osoba ima određene predrasude prema nekome ili nečemu. Zaista se trudim razumjeti sve feminističke borbe i u njima sudjelovati koliko mogu. Odgajan sam da poštujem žene, i moram reći da je u mom životu ženska figura kao dominantna odigrala ključnu ulogu.

 

6.Koji su najzabavniji mitovi o feminizmu koje poznajate?

Liam: Najdraži mi je onaj da feministkinje ne briju noge, što je, vjerujem najstrašnije onima koji ne mogu vidjeti izvan okvira muškog i ženskog. Imao sam nebrojeno puta diskusije s ljudima kojima je to prestrašno, jer – nezamislivo je da žena izlazi iz okvira bivanja ”damom” ili ”gospođom”, dok s druge strane muškarcima je sve oprošteno, jer oni ne spadaju u kategoriju ”ljepšeg spola”. Sama podjela žena i muškaraca na ”ljepši” i ”jači” spol je izvorište ovog mita.

Jozo: Krenuo bih od onih općepoznatih i najčešće ispoljavanih mitova (meni nijedan nije baš zabavan) – da feminizam ugrožava muškarce, oduzima im moć i dio prava; da su feministkinje neispunjene i neostvarene, muškobanjaste žene koje višak histerije ispoljavaju protiv muškaraca; da feministkinje mrze muškarce i misle da su superiornije; da feminizam potiče žene da ne zasnijvaju obitelj, ostavljaju partnere/muževe, zanemaruju djecu. I ova lista je jako duga, nažalost. Ja svakodnevno radim na tome da ove stavove demistificiram kako kroz posao, tako i na privatnom planu, a i isprepleteno je. Jer ipak… lično je političko!

 Darko: Ne znam koliko su zabavni ali najčešći: da su feministkinje sekta za čije je članstvo potrebno posjedovanje barem tri mačke, veganska ishrana i kosa ofarbana u jarke boje (ili barem jedan pramen), a bivanje lezbejkom je veliki plus, a može i, ako se frajer izjašnjava kao feminista, il je gej il bari curu.

 Rasim: Stvarno ne znam šta na ovo da odgovorim 😀