Piše: Hilma Unkić
Zahvaljujući saradnji Sarajevskog otvorenog centra i Policijske akademije Federacije BiH, polaznici i polaznice ove obrazovne ustanove prvi put su dobili priliku da sistemski izučavaju oblast krivičnih djela počinjenih iz mržnje.
Jednomjesečna obuka organizovana pri Policijskoj akademiji omogućila je polaznicima osnovne policijske obuke za činove „mlađi inspektor“ i „policajac“ da steknu nova znanja o krivičnim djelima počinjenim iz mržnje i pripreme se za adekvatnu reakciju na počinjenje ovakvih djela u svom budućem profesionalnom angažmanu. Ukupno 213 polaznika prošlo je kroz nekoliko modula koji su se sastojali od važnih tema kao što su: stereotipi, zločin mržnje vs. govor mržnje, procesurianje zločina iz mržnje i utjecaj zločina iz mržnje.
Kako iz Policijske akademije naglašavaju ovakva saradnja unaprjeđuje kvalitet nastave i osvjetljava problematiku koja se samo djelimično tretira predviđenim programima obuke.
„Pored osvještavanja značaja adekvatnog reagiranja u slučajevima zločina iz mržnje polaznici su stekli i praktična znanja koja će im omogućiti adekvatno reagiranje kada se susretnu sa ovim predmetima“, kažu iz Policijske akademije i dodaju kako su reakcije polaznika na modul bile pozitivne.
„Polaznici_ce su izrazili zadovoljstvo realizirnim sadržajima te ističu da im je realizacija ovog modula omogućila bolje razumijevanje ove složene problematike, ali im je pomogla i u rasvjetljavanju vlastitih predrasuda i shvatanju reperkusija koje njihovo transponiranje u društveni izričaj može imati na širu društvenu zajednicu.“
Obuka posvećena krivičnim djelima počinjenim iz mržnje provedena je u okviru nastavnih predmeta Kivično i prekršajno pravo, Krivično procesno pravo, Kirminalistika i Poslovi policije i kodeks ponašanja, a modul je predavala Marija Lučić-Ćatić, profesorica na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije i certificirana trenerica za krivična djela počinjena iz mržnje. I Lučić-Ćatić ističe da su polaznici i polaznice dobro reagovali na sadržaj modula.
„Naime, sam koncept pored edukativne funkcije je imao za cilj i senzibilizaciju polaznika glede grupa koje dijele određene zaštićene karakterisitke a koje u našem društvu nerijetko ostaju zanemarene i na margini.“
Polaznicima_cama je najveći izazov bila tema govora mržnje, i razlikovanje govora od zločina iz mržnje, objašnjava profesorica Lučić-Ćatić.
“Uzevši u obzir složenost pravnog konstrukta poticanja na mržnju kao vida pogoršane forme govora mržnje i njegovog razlikovanja od počinjenja kaznenog djela iz mržnje, te predznanja samih polaznika, možemo istaći da je razlikovanje govora mržnje i zločina iz mržnje kao i određivanje da li je određeno djelo prekršaj, kazneno djelo iz mržnje ili kazneno djelo poticanja na mržnju, uzrokovalo najviše poteškoća.”
Iz Policijske akademije kažu kako je pored osvještavanja značaja reakcije u slučajevima zločina iz mržnje, važno i to što su polaznici stekli praktična znanja koja će im omogućiti da adekvatno reaguju kada se susretnu s ovim predmetima.
S obzirom na to da su upravo policijski službenici_ce ti koji prvi dolaze na mjesto događaja i stupaju u kontakt sa žrtvom i svjedocima, način na koji oni reaguju je od ključne važnosti za dalje postupanje u slučaju, objašnjava Lučić Ćatić.
„Njihovo adekvatno postupanje u slučajevima zločina iz mržnje od osobite je važnosti glede same žrtve, tendencije eskaliranja ove vrste kriminaliteta, te cjelokupne zajednice čije zaštićene karakteristike su bile predmetom napada. Nadalje, uzevši u obzir da upravo policijski službenici mogu odlučiti da je određeni događaj prekršaj a ne krivično djelo, neophodno je da iznimno dobro razumiju cijeli koncept i značaj adekvatnog postupanja u ovoj oblasti“, zaključuje Lučić Ćatić.
Tekst je nastao u okviru projekta “Zaštita marginaliziranih zajednica: poboljšanje primjene regulacije o zločinu iz mržnje u Bosni i Hercegovini“, a kojeg implementira Sarajevski otvoreni centar u saradnji sa Misijom OSCE u BiH, a finansijski podržava Stalna misija Kraljevine Nizozemske pri OSCE u Beču.