Sarajevski otvoreni centar uputio je juče, 08. septembra, dopis predsjedavajućem Predsjedništva Bosne i Hercegovine Draganu Čoviću u kojem pozdravlja odluku Predsjedništva da prihvati poziv predsjednika Narodne Republike Kine Xija Jinpinga i glavnog sekretara Ujedinjenih nacija Ban Ki-moona za sudjelovanje na susretu svjetskih vođa o rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena: opredjeljenost za akciju (UN Women), koji će biti održan u New Yorku, 27. septembra ove godine.

Smatramo da je prihvatanjem učešća na ovom veoma značajnom događaju Predsjedništvo pokazalo volju za integrisanjem principa rodne ravnopravnosti u svim oblastima i na svim nivoima vlasti u našoj zemlji, te ih tom prilikom pozivamo da pokrenu i/ili podrže inicijative da se:

• uvedu obavezne kvote za oba spola u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, tako da od 2018. godine ni jedno tijelo nema manje od 40% manje zastupljenog spola;
• poveća ekonomska aktivnosti žena, tako da se učešće žena na tržistu rada povećava svake godine za minimalno 3%;
• osnuje Javni fond za dječiju zaštitu FBiH, po uzoru na sličan fond koji postoji u Republici Srpskoj;
• podrže i u potpunosti implementiraju aktivnosti predviđene Okvirnom strategijom za provedbu Istanbulske konvencije o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini za razdoblje 2015-2018.

Žene u Bosni i Hercegovini se još uvijek suočavaju sa diskriminacijom i sa nejednakim mogućnostima pri pristupanju i ostvarivanju svojih prava u odnosu na muškarce. Formalno zakonodavstvo i javne politike koje se odnose na zaštitu prava žena u Bosni i Hercegovini znatno su se poboljšale tokom proteklih godina. Kreiranje Zakona o ravnopravnosti polova (2003. i 2009. godina sa usklađenom verzijom iz 2010. godine), te novi Gender akcioni plan (2013. – 2017.) na državnom nivou (usvojen u septembru 2013. godine); rodna kvota od 40% uvedena je u Izborni zakon BiH (april 2013.), a kreirane su i nove odredbe na entitetskim nivoima i javnim politikama za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici. Uz sve ovo, Bosna i Hercegovina je potpisala i ratificirala sve važnije međunarodne dokumente iz oblasti ljudskih prava žena, uključujući i Konvenciju Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istambulska konvencija) 2013. godine. Međutim, istinske promjene u praksi su veoma spore; žene ostaju bez mogućnosti uživanja ljudskih prava kako u privatnoj tako i u javnoj sferi, a dijalog i partnerstvo između vlade i nevladinih organizacija za unapređivanje i zaštitu ljudskih prava i dalje su daleko od zadovoljavajućeg i na njima se treba još dosta raditi.

Dopis možete preuzeti ovdje.