RAD SA LGBTI ZAJEDNICOM

Izgradnja LGBTI zajednice kroz SOC-ove aktivnosti

Sarajevski otvoreni centar se, pored mnogih drugih stvari, bavi i osnaživanjem zajednice kroz različite načine rada sa LGBTI osobama. Kroz naše događaje za zajednicu mnoge osobe su imale priliku prvi put biti ono što jesu bez osude i straha. Ovaj vid druženja i razmjene iskustava, znanja, nadanja i ideja samo je dobijao na snazi i sada redovno okuplja ekipu koja je tu već dugo vremena, ali stalno prihvata nove članove i članice. O SOC-ovom radu sa LGBTI zajednicom piše Nikola Kuridža

Piše: Nikola Kuridža

Izgradnja zajednice je fundamentalna aktivnost. Bez izgrađene zajednice niti jedan pokret, a posebno pokret za osvajanje jednakih prava za LGBTI osobe, ne može biti uspješan. Osnaživanjem LGBTI zajednice doprinosi se sveukupnom poboljšanju prava LGBTI osoba. Za mene rad sa zajednicom znači mogućnost kreiranja jednog novog načina udruživanja i povjerenja.

Osnaživanje zajednice je stalan i često naporan posao, ali se sav napor vraća kroz uspješno savladane strahove, blokade i naizgled nerješive probleme gejeva, lezbejki, transrodnih, biseksualnih i interspolnih osoba. I sve se na kraju višestruko isplati jer osnažene osobe jesu one koje mijenjaju društvo.

Sam koncept druženja sa zajednicom stalno se mijenja i prilagođava potrebama zajednice. SOC otvara svoja vrata svima koji_e su dobronamjerni_e, i u našim prostorijama je uvijek prisutna atmosfera podržavanja, povjerenja i sigurnosti, ali i slobode i otvorenosti. Sretne_i smo što možemo raditi sa LGBTI zajednicom iz cijele Bosne i Hercegovine, jer je život LGBTI osoba mnogo teži van velikih gradova.

Proces osnaživanja se svakako nastavlja kroz proces peer to peer savjetovanja koje otvara mogućnost individualne podrške bez obzira na problem sa kojim se neko susreće. Nekada je samo važno podijeliti svoje zabrinutosti i one odmah postaju manje. Nudimo i uslugu psihološkog savjetovanja, tako da zajednica kroz naše servise, ali i zajedničke aktivnosti, dobija mogućnost za osjetno osnaženje i izgradnju.

Nismo sami_e

Gledajući iz ove perspektive, čini se da će LGBTI zajednica u Sarajevu, ali i Bosni i Hercegovini, samo jačati i postajati jedna važna društvena kategorija koja će se morati o mnogo čemu pitati. Neizmjerno sam sretan zbog toga. Pitanje je kada ćemo doći do presudnog trenutka u tom procesu, ali nije pitanje da li ćemo do njega doći. Snaga svakako jeste u solidarnosti i savezništvu. Kroz rad sa zajednicom mi sve_i radimo na samima sebi, a znamo da je lanac jak koliko i njegova najslabija karika.

Jedna od najvažnijih stvari koje dobijamo kroz udruživanje sa osobama iz naše zajednice jeste rušenje osjećaja usamljenosti i shvatanje da nismo same_i, već da negdje pripadamo i da postoji neko ko razumije sve kroz šta smo prošle_i i kroz šta prolazimo. Solidarnost među potlačenima je uvijek bila prijetnja opresivnom društvenom aparatu. Mi dajemo mogućnost solidarnosti da se razvije kao univerzalna vrijednost i na tom putu nećemo stati!

Rad sa zajednicom često podrazumijeva i fleksibilnost radnog vremena i neophodno je da se radi mnogo stvari istovremeno. S druge strane, nagrade su sretna lica, osviješteni stavovi, konačno prihvatanje svoje posebnosti i pružanje mogućnosti da se sva ljepota različitosti vidi.

Za kraj, najbolje je da sa vama podijelimo neka od iskustava koja dolaze direktno iz naše zajednice!

“Na SOC-ov event sam prvi put došao kad je gošća bila drag umjetnica Panti Bliss, u Kamernom teatru 55, prije više od godinu dana. Od početka ove godine više pratim SOC-ov rad i došao sam na skoro svaki event. Sviđa mi se u kojem smjeru napreduje. Pohvaljujem raznovrsnost sadržaja i pristupačnost članica i članova tima.” – V.O.

“Bila sam na SOC-ovim edukacijama, koje su mi jako pomogle u mom životu. Također, sviđaju mi se druženja poput roštilja. Najviše mi se sviđa što, kada se rade ankete i postavljaju pitanja, članovi i članice tima slušaju naše odgovore. Jednom sam u anketi napisala da ne mogu doći na druženja jer nemam prevoz do Sarajeva, kao ni smještaj. Za sljedeće aktivnosti sam dobila odgovor da imam obezbijeđen prevoz i smještaj. Tako sam prepoznala da osluškuju potrebe zajednice.” – Mol

“Za SOC znam sedam godina. Zadivljujuće je da SOC okuplja ljude. Tema koju posebno pratim je tema životnog partnerstva – to mi je trenutno najznačajnije. Druga najznačajnija stvar je da imamo priliku da se ovako okupimo.” – Marijana

“Meni je sve stvarno super. SOC mi je jako bitan, i puno mi je pomogao, počevši od profesionalne pomoći, odnosno odlaska psihologu, kao i u prihvatanju samog sebe. Kad si u nekoj zajednici, mnogo ti je bolje. Ovo su ljudi od povjerenja. Sve radionice su mi super, ali najbolja mi je bila ona o coming outu. Priča je išla spontano, neki drugi ljudi su se autali. Znao sam već neke priče o autiranju, ali ovako sam vidio ljude koji prolaze kroz isto. Bilo je zanimljivo vidjeti na koje su se sve načine ljudi autirali.” – Alen S.

“Na polju zagovaranja, zahvaljujući inicijativama Sarajevskog otvorenog centra dobili/e smo neke zakone, poput onog o zabrani diskriminacije, koje možemo koristiti u budućnosti, a sa ciljem poboljšanja kvaliteta života LGBTI osoba. Jedan od najdražih evenata mi je zasigurno festival Merlinka, jer je to jedno veliko okupljanje aktivista i aktivistica. Atmosfera je super, a to je i dobra prilika da se upoznaju novi ljudi. Volim i edukativne radionice jer smatram da edukacije nikad nije dosta i da je edukacija sveti gral aktivizma. Lično su mi inspiracija neki članovi i članice Sarajevskog otvorenog centra. Dale/i su mi motivaciju i pokazale/i šta sve treba da bude aktivista/kinja, što meni puno znači. Sviđa mi se škola LGBTI aktivizma, Feministička škola Žarana Papić, događaji poput roštilja, ali i činjenica da se SOC bavi radom sa institucijama. SOC daje priliku ljudima da imaju bolji i kvalitetniji život.” – Haris Begić

“Prije dvije godine sam prvi put došla u SOC, i od tada sam prošla kroz brojne radionice. Otvorile su mi se oči za trans pitanje – danas znam mnogo više o trans pravima i o LGBTI zajednici. Ono što mi je jako značajno u SOC-ovom radu je da su mi pomagali u mom radu i mojim inicijativama, poput inicijative za drag grupu. Toliko su mi pomogle/i u da se osnažim da sam spremna izjaviti da bi život bez SOC-a izgledao tužno. Sve što SOC radi je odlično za zajednicu, kako za mene, tako i za one poslije mene. SOC nam pomaže da pomognemo sebi i drugima, ali nas i uči o nama samima, kao i o drugima.” – Iwa Farah Durawi

“Meni je SOC važan jer se tu družim sa ljudima koji prolaze iste stvari kao i ja. To je olakšanje. Bila sam nedavno na partiju, i to je bilo super, ali bitno je naglasiti da je meni najznačajnije da znam da sigurno mjesto poput SOC-a postoji, da postoji prostor gdje ne moram da glumim da nisam lezbejka. Iako iz ličnih razloga ne mogu uvijek biti tu, SOC ima moju podršku.” – Pot

U pet mjeseci (od februara do jula 2017. godine) na našim događajima za zajednicu je bilo oko 200 osoba.

Veliko hvala svima koje_i su učestvovale_i u aktivnostima SOC-a, onima koje_i su nesebično dijelile_i svoja znanja i talente sa nama i omogućile_i ovom pokretu da se dogodi!

Za narednih 10 godina izgradnje LGBTI zajednice!

 

Naida Kučukalić, koordinatorica za rad sa LGBTI zajednicom u SOC-u od septembra 2014. do januara 2017.

Od druženja i aktivističkih akcija do tombole i Pictionary-ja

Moj posao je podrazumijevao upoznavanje zajednice, njihovih potreba, te u skladu s tim organizovanje tematskih ili zabavnih druženja dva puta mjesečno. Kako je naša zajednica šarolika, tako su i potrebe, želje i htijenja bili raznoliki, a sve je rađeno u skladu sa mogućnostima. Organizovana su večernja druženja na najrazličitije teme: o LGBT pokretu, homoseksualnosti na našim prostorima, lezbejstvu i ženskom pokretu, biseksualnosti, transrodnosti, transeksualnosti, religiji i queer identitetu, coming outu, a razgovarali_e smo i o seksu, seksualno prenosivim bolestima, seks igračkama, aktivizmu, feminizmu…

Ugostili_e smo mnoge važne ličnosti sa prostora Balkana, aktiviste i aktivistkinje, ali i one koji_e na neki način promovišu ravnopravnost u društvu. Tu su bili_e: Lepa Mlađenović, Boban Stojanović, Marko Šelić Marčelo, Helena Vuković, Biljana Ginova, Zoe Gudović, Neprocjenjiv.A (Mihael i Neda) iz Rijeke, Franko Dota, Mima Simić, Alma Selimović, Ana Brakuš, Milan Đurić, Ljiljana Živković, Elma Islamović i mnogi_e drugi_e.

Organizovali_e smo sastanke trans grupe, te mali seminar sa transrodnim osobama iz regiona, na zahtjev trans grupe iz BiH, koji su oni_e vodili_e. Gledali_e filmove, išli_e u pozorište, sve, naravno, sa queer tematikom. U dva navrata vodili_e smo grupe na povorke ponosa u Beograd i Podgoricu.

Pravili_e smo akcije, što ulične, što online, sa minimumom sredstava, sa aktivističkom grupom, za IDAHOT, za Dan lezbejki, za Dan sjećanja na transrodne osobe koje više nisu s nama, za Dan vidljivosti transrodnih osoba. Ovo su sve bile aktivističke akcije – ne govorim o plakatima po gradu, koji su bili plaćeni. Išli_e smo i nosili_e pisma transrodnih osoba u Federalni parlament i relevantna ministarstva, i sl.

Pored svega toga, osmišljavanja i organizovanja svih pomenutih dešavanja, radili_e smo i peer to peer savjetovanje, lično u prostorijama SOC-a ili mailom. Mnogo osoba se javljalo. Neki i putem telefona ili SMS-a. Mislim da je važno spomenuti da su dolazile ili su se javljale i osobe starije od 40 godina. S nekima je komunikacija trajala jako dugo, dok se ne uspostavi povjerenje, pa bi tek onda došli_e. Mnogima je pomagalo da dođu dva puta sedmično i ispričaju se, izjadaju se, napune baterije i vrate se u realan svijet. Neki_e su krenuli_e na psihoterapiju, da rade dublje na sebi.

Dolazili su nam i roditelji. Neki su se samo javljali_e kao podrška.

Organizovali_e smo roštilje i novogodišnja druženja, redovno tokom tri godine. Tu su bile i igre i zezanja – turnir u Pictionary-ju, prava tombola sa nagradama, kada je bilo oko 50 osoba, gledanje serije Game of Thrones sa kvizovima i mnogo toga.

Bio je to jako intenzivan i dobar period. Ljudi su dolazili ne samo iz Sarajeva, već i iz drugih gradova, neki prvi put da se sretnu sa osobama sličnim sebi, iz daleke Krajine i sl. Vladala je jako dobra energija.