AKADEMIJA RAVNOPRAVNOSTI

Platforma za političko liderstvo

Fondacija Friedrich Ebert i Sarajevski otvoreni centar 2015. godine pokrenuli su Akademiju ravnopravnosti kojom su željeli stvoriti novu platformu za političko liderstvo i prostor za udruženo djelovanje zastupnica_ka, vijećnica_ka, liderki_a političkih stranaka i organizacija civilnog društva. Upoznajte se s radom i uspjesima Akademije ravnopravnosti, koju je nedavno završila i treća generacija polaznika_ca

Piše: Maida Zagorac

Ideja o pokretanju Akademije ravnopravnosti, platforme za političko liderstvo i prostora saradnje i udruženog djelovanja zastupnica_ka, vijećnika_ca, predstavnika_ca političkih stranaka, savjetnika_ca ministara_ica i načelnika_ca te organizacija civilnog društva, nastala je pred kraj 2014. godine na sastanku Saše Gavrića, tadašnjeg izvršnog direktora Sarajevskog otvorenog centra, i Merime Ejubović, naučne saradnice Fondacije Friedrich Ebert – Ured u BiH. Akademija ravnopravnosti je sa programom započela već u maju 2015, a nedavno je i treća generacija završila svoje školovanje.

Već na početku su ciljevi kojima će Akademija težiti bili jasni: jačanje kapaciteta političkih lidera_ki u oblasti ravnopravnosti spolova i politika ravnopravnosti deprivilegovanih grupa u BiH, u svrhu unapređenja prava bh. građana_ki te jačanje saradnje između donositelja_ica odluka sa predstavnicima_ama organizacija civilnog društva u BiH

Uz veliku želju da se ljudska prava žena stave na političku agendu, te uvidjevši da su za takvu promjenu potrebni partnerstvo i udruženo djelovanje sa predstavnicima_ama vlasti, početkom 2015. godine krenuli smo u osmišljavanje programa prve Akademije ravnopravnosti. Već na početku su ciljevi kojima će Akademija težiti bili jasni: jačanje kapaciteta političkih lidera_ki u oblasti ravnopravnosti spolova i politika ravnopravnosti deprivilegovanih grupa u BiH, u svrhu unapređenja prava bh. građana_ki te jačanje saradnje između donositelja_ica odluka sa predstavnicima_ama organizacija civilnog društva u BiH.

Nadali_e smo se da će najava početka rada naše Akademije probuditi interesovanje javnosti i da ćemo primiti mnogo zanimljivih prijava. No, kako stvari stoje shvatili_e smo tek kada su prijave počele pristizati. Na svaki konkurs za učešće u Akademiji ravnopravnosti stizalo je preko stotinu prijava, te smo, nažalost, mnoge od njih morali_e odbiti zbog ograničenog broja učesnika_ca. Ubrzo je Akademija ravnopravnosti postala prepoznatljiv događaj koji se po kvalitetu, novinama koje donosi na bh. ljudskopravašku scenu i sastavu učesnika_ca izdvaja od ostalih, a po čemu se prepoznaju Sarajevski otvoreni centar i Fondacija Friedrich Ebert. Svi_e su htjeli_e da učestvuju, da predaju, da daju svoj doprinos. Naši telefoni, faksovi i e-mailovi su se usijali, a i diplomate_kinje su željeli_e uzeti učešće pozdravnim govorima koji su označavali početak Akademije ravnopravnosti.

Tri generacije

Prvu i drugu generaciju Akademije ravnopravnosti činili_e su zastupnici_e parlamenata na kantonalnom, entitetskom i državnom nivou; članovi_ce stranačkih organa parlamentarnih političkih stranaka; savjetnici_e lidera_ki političkih stranaka i ministara_ki na kantonalnom, entitetskom i državnom nivou, koji_e su bili_e zainteresovani_e da jačaju sopstvene kapacitete i rade na identifikovanju i provedbi konkretnih rješenja koja će unaprijediti ravnopravnost spolova, te položaj deprivilegovanih grupa u našem društvu. Prve dvije generacije su okupile učesnike_ce iz svih parlamentarnih političkih stranaka, koji_e su Akademiju doživjeli_e kao prostor za rušenje stranačkih barijera, zajedničko učenje, diskutovanje, razmjenu mišljenja i iskustava, pronalazak zajedničkih rješenja i prostor za stvaranje novih partnerstava i prijateljstava. Program je obuhvatao tri modula na kojima se raspravljalo o različitim pitanjima. Kao nagradu za odlično učenje i dobro vladanje, prve dvije generacije su otputovale i u studijsku posjetu Zagrebu u okviru koje su imali_e priliku posjetiti Hrvatski sabor, Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Kuću ljudskih prava, kao i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Fokus studijske posjete bio je na upoznavanju procesa koji su doveli do pridruživanja ove zemlje Evropskoj uniji, kao i na upoznavanju sa radom institucija Republike Hrvatske u oblasti ravnopravnosti spolova.

Učesnici_e su u protekle dvije godine (generacija 2015. i 2016.) slušali_e o političkom sistemu Bosne i Hercegovine, reformama koje nas očekuju u procesu EU integracija, o tome kako izgleda ravnopravnost spolova u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma, o izbornom procesu, politikama ravnopravnosti spolova, feminizmu, predstavljanju žene u patrijarhalnim modelima (“žena, majka kraljica”), javnim politikama koje tretiraju ravnopravnost spolova, Istanbulskoj konvenciji i nasilju nad ženama, finansijama i javnim budžetima, rodno odgovornom budžetiranju, povećanom učešću žena u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, Gender akcionom planu BiH i njegovoj provedbi na nivoima entiteta BiH i kantona FBiH, a pričalo se i o ljudskim pravima LGBTI osoba. U okviru programa upoznali_e su predstavnike_ce nevladinih organizacija u BiH koje se bave pitanjima rodne ravnopravnosti, ali su i vježbali_e svoje prezentacijske vještine uz upute Duške Jurišić koja već tri godine moderira svaki od modula te svojim predanim angažmanom, pokretanjem diskusija, te buđenjem interesovanja kod učesnika_ca svaki od modula čini posebnim. Diskusija nikada nije nedostajalo, a one su se nerijetko nastavljale i tokom pauza za kafu, nakon večere, pa i do kasno u noć, a bilo je i onih koji_e bi i prvu jutarnju kafu začinili_e razgovorom o nečemu što su jučer slušali_e. Kako je ekipa iz prve dvije generacije Akademije ravnopravnosti pokazala veliki interes i želju za promjenama, ne čudi da je uslijedila i follow up aktivnost, s namjerom da se postigne stvarna ravnopravnost spolova u tijelima izvršne vlasti.

Kako je ekipa iz prve dvije generacije Akademije ravnopravnosti pokazala veliki interes i želju za promjenama, ne čudi da je uslijedila i follow up aktivnost, s namjerom da se postigne stvarna ravnopravnost spolova u tijelima izvršne vlasti

Treću generaciju Akademije ravnopravnosti, generaciju 2017, činili_e su vijećnici_e opštinskih/gradskih vijeća/odbora u BiH; načelnici_e opština u BiH; gradonačelnici_e gradova u BiH, te članovi_ce političkih stranaka u BiH, koji_e su zainteresovani_e da jačaju sopstvene kapacitete i rade na identifikovanju i provedbi konkretnih rješenja koja će unaprijediti ravnopravnost spolova te položaj deprivilegovanih grupa u svojoj lokalnoj zajednici i u širem društvu. Ova generacija Akademije ravnopravnosti je friško završila svoje školovanje. U okviru ovog programa učesnici_e su slušali_e o svemu šta smo dosad postigli_e i šta nas očekuje sa dosadašnjim politikama koje se tiču ravnopravnosti spolova u BiH, o Zakonu o ravnopravnosti spolova BiH, Gender akcionom planu, izbornom procesu, feminizmu, ljudskim pravima LGBTI osoba, posmatranju žena kroz prizmu patrijarhata, ulozi muškaraca u ostvarivanju stvarne ravnopravnosti spolova, rodno odgovornom budžetiranju te rodno odgovornim politikama prilagođenim lokalnom nivou vlasti. Ova generacija je u okviru svakog modula učila o rodnoj analizi i vježbala njeno primjenjivanje na konkretne probleme, ali je i testirala svoje predrasude i stereotipe u okviru žive biblioteke i razgovora sa lezbejkom, gej muškarcem i biseksualnom osobom. Najveći uspjeh je, kao i kod prethodne dvije generacije, imala radionica prezentacijskih vještina, gdje su učesnici_e vježbali_e svoje medijsko predstavljanje, a održan je i simulirani talk show.

Znanje, partnerstva i prijateljstva

Dobar glas koji prati Akademiju ravnopravnosti ne bi se ovako daleko čuo da nije bilo iskusnih i zanimljivih predavačica i predavača koje_i su nesebično dijelile_i znanje i iskustvo sa našim učesnicama_ima. Za svaku razmatranu oblast smo se potrudili_e dovesti najistaknutije stručnjake i stručnjakinje iz BiH i regiona, a oni_e su: Adis Arapović, menadžer, Centri civilnih inicijativa; Emina Abrahamsdotter, feministkinja i aktivistkinja; Irena Hadžiabdić, Centralna izborna komisija BiH; Gordana Sobol, SDP Hrvatska; Adnan Kadribašić, stručnjak za ravnopravnost spolova; Danijela Majstorović, profesorica na Univerzitetu u Banjoj Luci; Sonja Lokar, ekspertica za ravnopravnost spolova iz Slovenije; Karolina Leaković, SDP Hrvatska; Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH; Jasminka Džumhur, Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH; Natalija Petrić, Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske; Svetlana Cenić, ekonomistica; Jelena Milinović, doktorka društvenih nauka u interdisciplinarnoj oblasti rodnih studija i šefica Odsjeka za koordinaciju, edukaciju i saradnju u Gender centru Republike Srpske; Mirjana Lukač, direktorica Gender centra Republike Srpske; Duška Jurišić, novinarka; Saša Gavrić, izvršni direktor Sarajevskog otvorenog centra; Kika Babić-Svetlin, stručna savjetnica za planiranje, razvoj i monitoring GAP-a BiH u Agenciji za ravnopravnost spolova BiH; Ismeta Dervoz, zastupnica u Predstavničkom domu PSBiH u mandatu 2010–2014; Sandra Zlotrg, izvršna direktorica Udruženja Lingvisti; Jasmina Čaušević, programska koordinatorica Sarajevskog otvorenog centra; Ilija Trninić, izvršni direktor organizacije Perpetuum mobile; Dženita Hrelja Hasečić, ekspertica za rodno odgovorno budžetiranje; Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije u Zagrebu; Sabina Ćudić, zastupnica Skupštine Kantona Sarajevo i koordinatorica Inicijative F5; Mersida Mešetović, brigadirka u Oružanim snagama BiH; Meliha Lekić, profesorica na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu; Aida Spahić, feministkinja, aktivistkinja i magistrica rodnih studija; Vladana Vasić, rukovoditeljica zagovaranja Sarajevskog otvorenog centra; Lejla Somun, ekspertica za rodnu ravnopravnost; Azir Mrđanović, ekspert za ravnopravnost spolova; Elmaja Bavčić, feministkinja, aktivistkinja i magistrica rodnih studija; Faruk Hujić, ekspert za finansije i rodno odgovorno budžetiranje.

Akademija ravnopravnosti i kontakti koji su nastali iz nje iznjedrili su mnoge pozitivne efekte: saradnju sa parlamentarnim komisijama za ravnopravnost spolova, Inicijativu za uvođenje rodno osjetljivog jezika u Parlament FBiH, prijedlog rješavanja pitanja nepostojanja institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova u kantonima FBiH, sprečavanje usvajanja Izmjena i dopuna Zakona o zaštiti od nasilja u porodici FBiH (koji bi unazadio položaj sigurnih kuća), predlaganje i zajedničko zagovaranje za izmjene Zakona o Vijeću ministara BiH (uvođenje kvote od 40%), predlaganje i zajedničko zagovaranje za izmjene Izbornog zakona BiH (uvođenje kvote od 50% na izborne liste). Također, učesnici_e Akademije su javno čitali_e dramu Sedam i tako digli_e svoj glas protiv rodno zasnovanog nasilja. Najveći doprinos Akademije ravnopravnosti su iskrena prijateljstva i partnerstva koja su nastala, znanje koje su usvojili_e naši_e učesnici_e, koji_e su postali_e iskreni_e zagovarači_ce promjena u našem društvu, borci_kinje za ljudska prava, naši dragi saveznici_e koji_e s nama stoje na svakom protestu i koji_e samostalno reaguju na kršenja ljudskih prava žena i LGBTI osoba. Posebno se ponosimo što se često jave i sami_e da se dogovorimo šta ćemo dalje zajedničkim snagama (g)raditi.